Europska komisija podržala je ideju da Ukrajina postane kandidat za Europsku uniju. Ovaj potez dovodi Ukrajinu još jedan korak bliže Uniji.
“Predlažemo da se Ukrajini da status kandidatkinje. Ukrajina je jasno pokazala predanost životu prema europskim vrijednostima i standardima i uputila se, prije rata, na put prema Europskoj uniji”, napisala je na Twitteru predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, dodavši da zemlja mora provesti brojne važne reforme.
Ona je u Bruxellesu izjavila da “Ukrajini i Moldaviji treba dati europsku perspektivu”.
Status zemlje kandidatkinje za prijem u EU tako bi imale Ukrajina i Moldavija, a Gruzija, koja je takođe podnijela zahtjev, je potencijalni kandidat.
Komisija je time stvorila osnovu za moguću odluku država članica EU-a. Šefovi država i vlada članica EU će to razmatrati na summitu 23. lipnja.
Rat pokazuje da su „ljudi voljni ginuti za europske vrijednosti”
Ursula von der Leyen je rekla kako je “Ukrajina jasno pokazala kako poštuje europske vrijednosti i želi živjeti u skladu s njenim standardima”.
“Rat pokazuje da su ljudi voljni ginuti za europske vrijednosti. Ukrajina zaslužuje status kandidata. Proces pristupanja je vođen zaslugama. Sada je u rukama Ukrajine oblikovanje njene budućnost”, rekla je ona, pri tom pohvalivši “snažnu demokraciju u Ukrajini i učinovitu administraciju, koja je funkcionirala i pod stres testom ruskog napada.
Posljednjih godina Ukrajina je već usvojila 70 posto pravila EU-a.
Kako piše Deutsche Welle prema preporuci Komisije EU-a, Gruzija bi trebala dobiti status kandidata tek nakon što ispuni određene uvjete. Ova zemlja će, kao i Bosna i Hercegovina i Kosovo, u početku biti samo potencijalni kandidat za pristupanje, piše DW.
Ukrajina, koja ima više od 40 milijuna stanovnika, podnijela je zahtjev za članstvo u EU prije oko tri i pol mjeseca, ubrzo nakon početka ruske invazije. Nedugo nakon toga, Moldavija i Gruzija također su podnijele prijave za članstvo. Moldavija ima oko 2,6 milijuna stanovnika, Gruzija oko 3,7 milijuna.
Ukrajina i Moldavija brže od BiH i Kosova?
Status kandidata za koji se očekuje da Ukrajina i Moldavija dobiju na summitu EU 23. lipnja znači da EU ima ozbiljne planove za početak pregovora o 35 pregovaračkih poglavlja – da ih jednog dana i primi.
Taj proces traje vrlo različito. Finska je najbrže prošla kroz proces pristupanja – za samo tri godine. Kandidat Turska je zatražila prijem u EU – prije 35 godina! Do sada nije zatvoreno ni jedno poglavlje, pa su pristupni pregovori ‘de facto’ zamrznuti.
Ukrajina i Moldavija bi dobivanjem statusa kandidata – prestigle Bosnu i Hercegovinu i Kosovo. Iako je Bosna i Hercegovina podnijela zahtjev za članstvo 2016. – još nije dobila status kandidata jer državne institucije ne funkcioniraju. A Kosovo, koje nisu priznale sve države EU, nije se ni moglo prijaviti za članstvo.
Pregovori bi trebali – ali nikako da počnu – s kandidatima Albanijom i Sjevernom Makedonijom. U ovom trenutku, međutim, članica EU Bugarska blokira ovaj korak. Srbija i Crna Gora pregovaraju o pristupanju, uz spor napredak. Ministar vanjskih poslova Austrije Alexsander Schalenberg je u jednom intervjuu zahtijevao da se – istovremeno sa odlukom o Ukrajini da novi zamah pregovorima sa zemljama Balkana. Te zemlje se ne smiju zaboraviti.
EU već ima problam sa uvezenim sukobima
Iskustvo pokazuje da proces pridruživanja koji bi mogao početi za Ukrajinu i Moldaviju nije zabetoniran. U ovisnosti od podnositelja zahtjeva, EU je fleksibilna u pogledu kriterija. Pošto sve države članice moraju pristati na svaki pregovarački korak, s godinama se mogu pojaviti razne zapreke i brige.
Međutim, EU ne želi ponoviti pogrešku: 2004. je primila Cipar, iako je Turska okupirala sjever države kršeći međunarodno pravo. Ponovno ujedinjenje je propalo zbog odbijanja ciparskih Grka na jugu. Ovaj sukob je uvezen u EU i do danas nije riješen.
Pošto i Ukrajina i Moldavija imaju teritorijalne sukobe s Rusijom ili sa separatistima koje podržava Rusija, stvarno pristupanje je još uvijek daleko. Prema sadašnjim pravilima igre, ovi sukobi oko Donbasa i Krima (Ukrajina), kao i Pridnjestrovlja (Moldavija) morali bi prethodno biti riješeni.
Dužnosnici EU su se također bavili i financijskim izazovima. Pristupanje Ukrajine, koja je danas siromašna u usporedbi s EU, preusmjerilo bi subvencije – s dalekosežnim posljedicama po današnje primatelje u središnjoj Europi. Sustav poljoprivrednih subvencija morao bi se potpuno promijeniti jer bi Ukrajina, koja bi bila po površini najveća zemlja EU – sa sobom donijela ogromne obradive površine. Ali to je budućnost koja će biti relevantna tek za nekoliko desetljeća.
Nisu svi u EU istog mišljenja
Na osnovu ove preporuke Komisije, države EU sada moraju odlučiti kako dalje. Do sada su se stavovi članica EU na ovu temu vrlo razlikovali.
Francuski predsjednik Emmaneul Macron je još prije nekolo tjedana istaknuo da bi pregovori s Ukrajinom mogli trajati godinama ili čak desetljećima. Ni njemački diplomati u EU-u nisu ljubitelji brzog pristupanja.
Prema riječima diplomata, zemlje poput Portugala i Nizozemske smatraju da je davanje statusa kandidata tim državama u istočnoj Europi preuranjeno i čisto simbolično, piše DW.
/desk/