Je li ruska invazija na Ukrajinu mogla biti spriječena? Angela Merkel kaže da često razmišlja o tome. Je li njena politika prema Rusiji bila previše blaga? Gledajući unazad, bivša kancelarka ne vidi greške.
Odmarala se u svojoj kući u Brandenburgu, bila u Italiji, pet tjedana se „luftala” na Baltičkom moru. U proteklih šest mjeseci Angela Merkel je radila upravo ono što je najavila prije nego što je predala dužnost svom nasljedniku: napravila je pauzu i nije prihvaćala nikakve pozivnice. „Vidjet ćemo onda gdje ću se pojaviti“, rekla je tada, 8. prosinca.
Bivša kancelarka se sada ponovo pojavila u javnosti. U veličanstvenoj neobaroknoj kazališnoj dvorani Berlinskog ansambla s puno zlata i crvenog samta, pred oko 700 gledatelja i brojnim novinarima pitanja joj je postavljao autor i novinar Alexander Osang, piše Deutsche Welle.
Muči ju rat
U pozivnici za taj razgovor navedeno je da će Merkel zauzeti stav o „izazovnim pitanjima našeg vremena“. Što je ovih dana izazovnije od ruskog agresorskog rata u Ukrajini i njegovih posljedica? A što je uzbudljivije u razgovoru s Angelom Merkel od pitanja: gledajući unazad vidi li greške tokom vremena kada je bila na vlasti ili ne.
Situacija u Ukrajini je muči, kaže Merkel. I nakon odlaska s kancelarske dužnosti ona je i dalje politička ličnost. I zato je potištena.
„Naravno da sam drugačije zamišljala vrijeme poslije mandata. 24. veljače je jednostavno došlo do prekretnice.“ Ruski agresorski rat je „brutalni napad koji krši međunarodno pravo, za koji nema opravdanja.”
Osvrćući se na svoju šesnaestogodišnju vladavinu, bivša kancelarka se itekako pita „što je možda propušteno“. „Ovu situaciju već sada smatram velikom tragedijom. Je li se moglo učiniti više da se spriječi ovakva tragedija?“
Još oštrije prema Putinu?
Angela Merkel je priznala da se prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu moglo postupiti oštrije 2014. nakon ruske aneksije Krima. Ali ne može se reći da tada ništa nije učinjeno, naglasila je ona, misleći na isključenje Rusije iz G8. Tada je i NATO odlučio da svaka članica za obranu treba izdvajati dva posto svog bruto društvenog proizvoda.
Merkel je također branila to što se 2008., kada su na stolu bili zahtjevi Ukrajine i Gruzije, usprotivila širenju NATO-a na istok.
„Tada je Ukrajina bila zemlja kojom su vladali oligarsi i niste ju mogli jednostavno primiti u NATO.“ Osim toga, već tada je bilo jasno da Putin ne bi prihvatio članstvo u NATO-u te da bi već tada „to moglo nanijeti ogromnu štetu Ukrajini”.
Diplomacija nije bila pogrešan put
Stalno se vraćam u prošlost, kaže Merkel. Ali, gledajući unazad, ona smatra da sebi nema što predbaciti. „Ako diplomacija nije funkcionirala, to ne znači da je bila pogrešna. Ne vidim da bih sada morala reći: To je bilo pogrešno. I zato se neću ispričavati.“ Ona se „srećom dovoljno potrudila” i „velika je tuga što to nije uspjelo”.
Dok je bila kancelarka prevladalo je uvjerenje da je Europi bolje s Rusijom kao partnerom nego u konfrontaciji s Kremljem. Političarka CDU-a, ali i njen dugogodišnji koalicijski partner SPD, oslanjali su se na gospodarske veze, kombinirane s političkom i kulturnom razmjenom. Pored toga, plin, nafta i ugljen iz Rusije bili su relativno jeftini, što je bila prednost za njemačku privredu.
Stvar sa psom
Je li kancelarka osobno podcijenila ruskog predsjednika Vladimira Putina? Njegovu volju za moć, njegov potencijal za agresiju? Zar nije trebalo biti upozorenje kada je Putin 2007. na sastanak u Soči provokativno poveo svog velikog psa, iako je znao da se Angela Merkel boji pasa?
Tijekom posjeta Sočiju Putin joj je rekao da je za njega raspad Sovjetskog Saveza najgora stvar 20. stoljeća. „Rekla sam mu, znate, za mene je to bila najveća sreća u životu jer sam dobila slobodu i potom mogla raditi ono u čemu uživam.“ U tom trenutku je bilo jasno „da postoji veliko neslaganje i to neslaganje je postajalo sve veće“.
Bivša kancelarka smatra da Hladni rat s Rusijom nikada nije zaista okončan.
Nije bila naivna
I kaže da nikada nije bila naivna. „Putinova mržnja – da, mora se reći – Putinovo neprijateljstvo upereno je protiv zapadnog demokratskog modela.” Uvijek je upozoravala: „Znate da on želi uništiti Europu. On želi uništiti Europsku uniju, jer ju vidi kao prethodnicu NATO-a.”
Ona ne dijeli to njegovo mišljenje, ali eto, tokom svih godina, nije bilo moguće stvoriti sigurnosnu arhitekturu koja bi mogla spriječiti rat, rekla je Merkel. „I o tome se mora razmišljati. Također je u interesu Njemačke da pronađe „modus vivendi“ sa Rusijom – tako da obje zemlje mogu koegzistirati.
Sretna zbog nove faze života
Jedna stvar je za Merkel sasvim jasna: vojno zastrašivanje je jedini jezik koji Putin razumije. Zato joj je drago što će Bundeswehr sada biti bolje opremljen.
„Jako mi drago da smo sada, kada cijeli svijet ima naoružane dronove, i mi odlučili kupiti ih.” Kritizirajući SPD s kojim je njen CDU bio u koaliciji dugi niz godina, bivša kancelarka je rekla da nije njena krivica što se „određene stvari nisu dogodile”. „Bila je to veoma teška borba, da se uopće investira u vojno zastrašivanje.”
Razgovor je trajao dobrih sat i pol i većinom se radilo o Rusiji i ratu u Ukrajini. Ali ne samo o tome. Angela Merkel je djelovala opušteno.
Ne kandidirati se ponovo na izborima 2021. bila je potpuno ispravna odluka, kaže. „U politici sam bila 30 godina i uvijek sam imala sastanke, sastanke, sastanke. Vjerujem da se vrlo dobro mogu nositi s ovom novom fazom svog života i biti vrlo sretna.”
/desk