Utorak, 17. studenoga 2026.
No Result
View All Result
Republika
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Svijet
  • Top teme
  • Samo dobre stvari
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Znanost i tehnologija
  • Zdravlje i Ljepota
  • Scena
  • Lifestyle
  • Kolumne
  • Promo
  • Najčitanije
  • (NE)Provjereno
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Svijet
  • Top teme
  • Samo dobre stvari
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Znanost i tehnologija
  • Zdravlje i Ljepota
  • Scena
  • Lifestyle
  • Kolumne
  • Promo
  • Najčitanije
  • (NE)Provjereno
No Result
View All Result
Republika
No Result
View All Result

PRVOSTUPANJSKA PRESUDA: KARADŽIĆU 40 GODINA ZATVORA, A BLAŠKIĆU 45!

24.03.2016
u Aktualno
Vrijeme čitanja: 8 min.
0
SHARES
0
VIEWS
Share on Facebook
Share on Twitter

Prva točka optužnice, genocid u sedam općina (Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik) je pala, ali je osuđen za zločine u tim općinama, počinjenim udruženim zločinačkim pothvatom.

Karadžić je proglašen krivim za genocid u Srebrenici, progone i zločine protiv čovječnosti, istrebljenja, ubojstva, deportacije, nehumana djela, prisilna preseljenja, širenje terora, protupravno djelovanje nad civilima, kršenje običaja ratovanja i uzimanje zarobljenika.

Kao olakšavajuće okolnosti pri izricanju kazne uzet je u obzir već dobro poznati sporazum Karadžić-Holbrooke,  o njegovom povlačenju s dužnosti, a prema kojem mu je američki mirovni posrednik obećao da neće biti procesuiran ukoliko to učini. Također, olakšavajuće okolnosti bile su i njegovo dobro vladanje u pritvorskoj jedinici kao i ‘njegovo obiteljsko stanje’, ma što to značilo.

 

Predsjedavajući sudac O-Gon Kwon kazao je da će Karadžiću biti uračunato vrijeme provedeno u pritvoru od 21. srpnja 2008. godine te da će u haškoj pritvorskoj jedinici čekati transfer u jedan od zatvora zemalja EU-a. To znači da će Karadžić, ukoliko i u drugostupanjskoj presudi ostane ista visina kazne, u zatvoru ostaje 32 godine. No, ukoliko osluži dvije trećine kazne, za 18 godina mogao bi se ponovno naći na slobodi i to kao 90-ogodišnjak.

Optužnica koju je podiglo Tužiteljstvo, Karadžića je teretilo po 11 točaka: dvije točke za genocid (1. i 2.), pet točaka za zločine protiv čovječnosti (Progoni-točka 3, Istrebljenje-točka 4, Ubojstvo-točka 5, Deportacija-točka 7, Nehumana djela (prisilno premještanje-točka 8) i četiri točke za kršenja zakona ili običaja ratovanja (Ubojstvo-točka 6, Teroriziranje-točka 9, Protupravni napadi na civile-točka 10 i Uzimanje zarobljenjika-točka 11)

 

Karadžićevo suđenje trajalo je ukupno 497 dana, a tijekom istog tužiteljstvo je izvelo 337 svjedoka, a obrana 248, dok je haško sudsko Vijeće na svjedočenje pozvalo tek jednog.

 

Međutim dobro je podsjetiti se da ovo nije i rekordna kazna zatvora izrečena nekom od haški optuženika. Naime, 2000. godine generalu HVO-a Tihomiru blaškiću izrečena je kazna od 45 godina zatvora, također u prvostupanjskoj presudi, da bi mu u drugostupanjskoj presudi bilo izrečeno 9 godina kazne.

Izricanje presude Karadžiću bio je medijski događaj broj jedan u zemaljama bivše Jugoslavije. No, ono što se moglo zamijetiti je da ispred haškog tribunala, za razliku od bošnjačkih, među udrugama proisteklih iz Domovinskog rata u BiH nije billo i hrvatskih udruga kao ni hrvatskih političkih predstavnika iako se presuda Radovanu Karadžiću itekako odnosila i na stradanja Hrvata.

 

Podsjetimo na neke kazne na koje su osuđeni visoki srpski vojni i politički dužnosnici:

Radomir Kovač – 20 godina
Momčilo Krajišnik – 20 godina
Ljubomir Borovčanin – 17 godina
Ranko Ćešić – 18 godina
Radovan Brđanin – 30 godina
Stanislav Galić – doživotni zatvor

Zdravko Tolimir – doživotni zatvor
Dragoljub Kunarac – 28 godina
Dragan Nikolić Jenki – 23 godine
Goran Jelisić 40 godina
Milomir Stakić – 40 godina
Radislav Krstić – 35 godina
Dragomir Milošević – 29 godina
Milan martić – 35 godina
Darko Mrđa – 17 godina
Zoran Žigić – 17 godina
….

(V.S./Republikainfo.com)

 

Presuda se čitala skoro sat vremena

Spis broji više od 48 000 stranica transkripata i više od 190 000 stranica, dokaznih predmeta. U cijelom spisu je više od 330 000 stranica, rekao je predsjednik Sudskog vijeća Korejac O-Gon Kwon koji je pročitao presudu.U obrazloženju odluke, sudac Kwon je rekao da su u udruženom zločinačkom poduhvatu progona i uništavanja nesrpskog stanovništva, pored rukovodstva Srba iz BiH, sudjelovali i Željko Ražnatović Arkan i Vojislav Šešelj. Također, paoje dio optužnice za genocid u sedam općina koje su u optužnici navedene prije optužbi za zločin genocida u Srebrenici.

Vijeće zaključuje da je optuženi trebao znati da postoji rizik zločina nad nesrpskim stanovništvom tijekom provođenja Udruženog zločinačkog pothvata. Karadžić je mogao predvidjeti ubojstvo, istrebljenje i progon stanovništva. Karadžić snosi individualnu kaznenu odgovornost za progon, istrebljenje, ubojstvo i deportaciju u donosu na sedam općina. Dakle, kriv je za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Po točki 1., optužnice nije proglašen krivim za genocid koji Vijeće nije utvrdilo u prvom dijelu optužnice u odnosu na sedam općina.

Pravosudni sustav u Republici Srpskoj funkcionirao je na diskriminatornim osnovama tijekom cijelog perioda UZP-a, između listopada 1991. i srpnja 1995. Navodi se da je optuženi svojim djelovanjem stvorio okruženje u kojem su srpske snage mogle izvršiti cilj sveobuhvatnog UZP-a. To je dovodilo do masovnih demografskih promjena prisilnim premještanjem civila i demografske homogenizacije na teritoriju na koji su bosanski Srbi polagali pravo. Vijeće je zaključilo da su radnje progona, deportacija i protupravnih zatvaranja bile dio UZP-a. No, Vijeće se nije uvjerilo da su druge radnje bile dio UZP-a.

Vijeće je utvrdilo da je postojao plan da se bosanski Hrvati i Bošnjaci uklone s područja na kojima su živjeli Srbi. Vijeće je utvrdilo da je Karadžić značajno pomogao udruženom zločinačkom pothvatu. Optuženi je imao središnje mjesto u protjerivanju nesrpskog stanovništva, širenju propagande protiv Hrvata i Bošnjaka te je njegova retorika korištena kako bi se proširila mržnja prema Hrvatima i Muslimanima. On je omogućio i provođenje vojnih ciljeva udruženog zločinačkog pothvata.

Vijeće zaključuje da su pripadnici bosanskih Srba počinili ubojstvo, progon i istrebljenje prema nesrpskom stanovništvu u spomenutim općinama. Vijeće je zaključilo da sve ove radnje ipak nisu provedene s genocidnom namjerom, dakle da se u cijelosti ili djelomično unište grupe bosanskih Muslimana i Hrvata. Vijeće nema dovoljno dokaza da je van razumne sumnje 1992. godine počinjen genocid u općinama spomenutim u prvom dijelu optužnice.

Sud navodi grozne uvjete i mučenja kojima su bili zloženi zarobljenici u srpskim logorima. Spominju se i masovna silovanja koja su počinjena u preko 50 logora i mjesta zatočeništva na području 20 spomenutih općina. Sudac je spomenuo i kako su srpske snage uništavale i palile kuće i skaralne objekte Hrvata i Bošnjaka te da je dokazano da su postojala masovna ubijanja Hrvata i Bošnjaka, čime je dokazao istrebljenje.

Srebrenica

Opisuje se tijek razvoja i počinjenja zločina u Srebrenici. Opisalo se kako su i prije ubojstava u Potočarima u enklavi Srebrenica uvjeti za život bili gotovo nemogući.

Citiraju se izjave optuženog Karadžića koji je rekao: “Sve balije treba pobiti” – to je izvučeno iz svjedočenja Momira Nikolića.

Priča se kako su žene, starci i djeca autobusima iz Potočara prevezeni na dijelove pod muslimanskom kontrolom. Uvjeti u enklavi su bili takvi da bosanski Muslimani nisu imali izbora nego da napuste enklavu, već su na to bili prisiljeni.

Vijeće je uvjereno da su Ratko Mladić i još nekoliko zapovjednika dijelili zajednički cilj da se eliminiraju bosanski Muslimani tako da će se prisilno ukloniti žene, starci i djeca iz Potočara. Karadžić nije spomenut.Sange bosanskih Srba su 13. srpnja zatočile između 1500 i 2000 muslimanskih muškaraca i mladića – kasno te noći snage bosanskih Srba ubile su između 855 i 1016 muslimaskih muškaraca. Te večeri je više tisuća muslimaskih muškaraca iz Bratunca prevezno u Zvornik gdje su tijekom narednih nekoliko dana širom općine Zvornik strijeljani.
U sljedećim danima pripadnici bosanskih Srba nastavili su ubijati bosanske Muslimane koje su zarobili.

Najmanje 5100 muslimanskih muškaraca je ubijeno prilikom tih događaja, uvjerilo se Vijeće. Vijeće je uvjereno da su ovi zločini počinjeni kao dio sustavnog i organiziranog napada.
Ovu podmuklu operaciju nadlgledao je veliki broj oficira Drinskog korupsa, utvrdilo je Vijeće. Vijeće smatra da ta ubijanja ne bi bila moguća bez odobrenja i zapovijedi Ratka Mladića, koji je kao dio zločinčkog pothvata htio da se počine zločini ubojstva, istrebljenja i progona. U kombinaciji sa sistematskim načinom ubijanja pokazuje namjeru da se pobiju svi vojno sposobni muškarci određene grupe.

Vijeće je zaključilo da su pripadnici snaga bosnaskih Srba imali namjeru uništiti bosanske muslimane kao takve. Vijeće za to tereti pripadnike UZP-a za Srebrenicu (Mladić, Beara i Popović).
Optuženi je dijelio zajednički prošireni cilj da se pobiju muslimanski muškarci iz Srebrenice te značajno doprinio provođenju ovog plana. Karadžić je dijelo namjeru da se bosanski muslimani iz Srebrenice unište. No, na osnovu svojeg udjela u UZP-u ne može smatrati odgovornim za ubijanja koji su se dogodili prije razgovora 13. srpnja s jednim od zapovjednika.
Vijeće ispituje odgovornost Karadžića za ubijanja u Srebrenici. Vijeće je zaključilo da su Karadžić i Mladić imali zajednički plan da prisilno uklone Bošnjake iz Srebrenice. Također je zaključeno da je imao namjeru proširiti plan uklanjanja i na ubijanje bosanskih muškaraca.

Karadžić je osobno je naredio da se muslimaski muškarci premjeste iz Brazunca u općinu Zvornik kako bi bili pobijeni.

Sarajevo

Karadžić snosi individualnu kaznenu odgovornost za ubojstvo, protupravno širenje terora nad stanovništvom u Sarajevu! U dijelu optužnice u odnosu na zločine počinjene u opsadi Sarajeva utvrđeno je da je postojalo snajpersko gađanje i granatiranje Sarajeva s namjerom teroriziranja stanovništva.

Vijeće je uvjereno da je od svibnja 1992. Sarajevsko-romanijski korpus namjerno gađao civile i neproporcionalno odgovarao na napade iz grada. To je rađeno različitim artiljerijskim oružjem s obronaka grada. Na tisuće granata je palo na civilna naselja, bolnice i tržnice – utvrdilo je Vijeće.

Svi ovi zločini ne mogu se objasniti činjenicom da su u Sarajevu ratovale obje strane, te Vijeće zaključuje da su bili ciljani civili. Vijeće prihvaća da je na strani bosanskih Muslimana bilo slučajeva da su otvarali vatru na teritoriju pod njihovom kontrolom da bi okrivi Srbe, ali su takvi slučajevi potpuno neznatni te ne utječu na zaključak Vijeća da je Sarajevsko-romanijski korpus bosanskih Srba počinio ubojstvo i teroriziranje sarajevskih civila. Vijeće je proglasilo krivim jedinice Sarajevsko-romanijskog korpusa za sve točke osim za tri, dodao je sudac Kwon.

Vijeće sada utvrđuje odgovornost Karadžića za ove zločine. Vijeće ne smatra spornim da je Udruženi žločinački pothvat u sebi sadržao plan za počinjenje ubojstava i teroriziranja stanovništva u odnosu na Sarajevo. Kao vrhovni zapobjednik RS-a optuženi je provodio vojne direktive kojima je opsada i granatiranje Sarajeva produžena u nedogled.

U nekoliko je situacija nagradio Mladića i još neke vojne zapovjednike iako je znao da su umiješani u napade na civile. Bio je i dosljedno informiran o napadima SRK-a na civile. Umjesto da ih spriječi, za njih je optuživao bosanske Muslimane.

Zatočeni

Također, nije učinjen ni jedan pokušaj da se kazne vojnici RK-a odgovorni za zločine nad civilima u Sarajevu. Stvarno nije kažnjen ni jedan vojnik Sarajevsko-romanijskog korpusa. Štoviše, često je intenzivirao kampanju granatiranja i snajperskog djelovanja kao sredstvo za pritisak na vođe bosanskim Muslimana.

Vijeće je uvjereno da je postojao Udruženi zločinački pothvat da se uzme pripadnike UN-a kao taoce kako bi se utjecalo na snage NATO Pakta da ne gađa ciljeve bosanskih Srba.

Optuženi je upozorio UNPROFOR da će pripadnike UN-a smatrati neprijateljima ako NATO napadne položaje bosanskih Srba. Također je naredio da se taoci postave na mjestima koje bi NATO potencijalno gađao 1995. godine. Direktno je sudjelovao u operaciji zarobljavanja pripadnika UN-a.

(Izvor: Jutarnji list/RTRS/Republikainfo.com/Vijesti.hr)

Povezani postovi

Šverc nacionalnošću – Tko su “Dodikovi Bošnjaci” u NSRS-u
Aktualno

Šverc nacionalnošću – Tko su “Dodikovi Bošnjaci” u NSRS-u

17.11.2026
Inauguracija – Filipović, Cvijanović i Bećirović preuzeli dužnost članova Predsjedništva BiH
Aktualno

Inauguracija – Filipović, Cvijanović i Bećirović preuzeli dužnost članova Predsjedništva BiH

16.11.2026
VUKOVAR…
Aktualno

MOŽDA I S BiH Ako se danas trguje Ukrajinom, sutra se može trgovati i Hrvatskom

16.11.2026
Sljedeći post

Tužitelj Brammertz: Pravda je zadovoljena

Kategorije

  • (NE)Provjereno
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Kolumne
  • Promo
  • Samo dobre stvari
  • Scena
  • Svijet
  • Top teme
  • Vijesti
  • Zdravlje i Ljepota
  • Znanost i tehnologija
  • Impressum
  • Kontakt

© 2026 Republika Info. Izrada i dizajn: MoWeb Digital.

No Result
View All Result
  • Aktualno
  • Bosna i Hercegovina
  • Svijet
  • Top teme
  • Samo dobre stvari
  • Ekonomija
  • Energetika
  • Znanost i tehnologija
  • Zdravlje i Ljepota
  • Scena
  • Lifestyle
  • Kolumne
  • Promo
  • Najčitanije
  • (NE)Provjereno

© 2026 Republika Info. Izrada i dizajn: MoWeb Digital.