Šef Kluba HDZ-a u Zastupničkom domu državnog parlamenta BiH Nikola Lovrinović prije dva dana u proceduru je uputio prijedlog Zakona o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalima. Zakon je upućen po hitnom postupku.
Zakonom bi se svaki punoljetni građanin BiH, a za maloljetne osobe to bi radili roditelji, izjasnio u ovlaštenom matičnom uredu izjašnjava li se kao pripadnik jednog od konstitutivnih naroda (Srbin, Hrvat ili Bošnjak), ili kao pripadnik neke nacionalne manjine ili pripada grupi Ostalih, javlja Klix.ba.
Ti podaci bi se upisivali u matičnu knjigu rođenih, ili u matičnu knjigu državljana BiH ili na osobnu iskaznicu ili na svaki dokument po želji pojedinca.
Ukoliko se građanin ne želi izjasniti nikako, matičar je dužan upisati takvo opredjeljenje, pa bi onda u gore navedenim dokumentima pisalo da se niste htjeli izjasniti kojem konstitutivnom narodu pripadate ili grupi Ostalih, piše Klix. HDZ u zakonu predlaže da se i naknadno možete upisati po ovom osnovu na osobni zahtjev.
U članku 5, stav 2 predloženog zakona HDZ je to zamislio da se koristi prilikom zapošljavanja, odnosno popunjavanja upražnjenih radnih mjesta u institucijama BiH ili kod sudjelovanja u izbornom procesu i drugim situacijama. Tako bi se kod prijavljivanja na natječaj taj podatak instituciji gdje konkurišete morao dostaviti, a to bi provjeravao matični ured. A ukoliko ranije niste upisali te podatke u osobnu iskaznicu ili rodni list ili uvjerenje o državljanstvu, da bi konkurirali na određeno radno mjesto, to biste morali uraditi naknadno.
Zakon je definirao da se nakon prvog upisa i opredjeljenja kojem narodu pripadate, nova izjava po ovom pitanju može izvršiti nakon stjecanja punoljetstva (jer su roditelji za vas to ranije popunili), odnosno deset godina nakon naknadnog upisa.
Cilj zakona je vjerojatno i sprječavanje promjene nacionalnog opredjeljenja prilikom kandidiranja na izborima, čime HDZ želi spriječiti da se primjerice “Mustafa Mustafić” iz Goražda ne može izjašnjavati kao Hrvat u cilju izbornog pozicioniranja, odnosno, može se izjasniti jednom, ali ne može to mijenjati od izbornog ciklusa do izbornog ciklusa. Za institucije koje ne postupe po ovom zakonu predviđene su i kazne od 500 KM do 2.000 KM, piše Klix.ba.
Međutim, ovaj prijedlog zakona ne rješava pitanje što je s osobama koje se izjašnjavaju kao “građanin BiH”, dakle bez konstitutivne odrednice i bez pripadnosti nacionalnoj manjini. Pitanje je kako će te osobe ostvariti svoja građanska prava. To je primjer Azre Zornić, koja je na sudu u Strasbourgu dobila spor protiv BiH zbog te vrste diskriminacije.
/Republika/