Brojne su reakcije na glasanje europarlamentaraca HDZ-a u, ondnosno, njihovu ‘ne’ podršci amandmanu za zahtjev prema Vijeću EU da se srpskom članu Predsjedništva BiH i predsjedniku SNSD-a i njegovim suradnicima uvedu sankcije. Primjerice, Vojislav Šešelj, predsjednik Srpske radikalne stranke i širitelj “kroatofobije”, raspirivanja mržnje prema Hrvatima, a kojeg je haški tribunal osudio na 10 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti, progone, protjerivanje i prisilno premještanje vojvođanskih Hrvata u selu Hrtkovci 1992. godine.
Šešelj: “Ovo je pritisak na Republiku Srpsku”
Naime, Šešelj je za Večernjenovosti.ba izjavio da je usvojeni amandman u Europskom parlamentu koji poziva na sankcije članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku samo “novi neprijateljski akt Europske unije prema cijelom srpskom narodu”.
Šešelj kaže da ne zna unaprijed kakav će stav zauzeti Mađarska, ali da je za očekivati da bude protiv, imajući u vidu, kako je rekao, “prijateljski stav koji Viktor Orban ima prema Srbiji i Republici Srpskoj”.
“Uzalud im pritisak na Dodika. Ovo je pritisak na Republiku Srpsku, a posebno pritisak na Srbiju. Dodik ne smije odustati od vraćanja nadležnosti. Vraćanje nadležnosti bi bilo u suglasnosti s Daytonskim sporazumom. Oduzimanje nadležnosti i njihovim prebacivanjem u Sarajevo prekršen je Daytonski sporazum”, rekao je Šešelj za Vecernjenovosti.ba.
Hadžikadić: “Naše gore list”, Željana Zovko, ostala u debeloj manjini
S druge strane, predsjednik Platforme za progres Mirsad Hadžikadić, a koji je već istaknuo kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda (kandidat za Predsjedništvo bio je i na prošlim izborima), bio je vrlo kritičan te se na glasovanje europarlamentaraca HDZ-a osvrnuo na iznimno sarkastičan način.
“Republika Hrvatska već odavno “usisava” talentirane ljude iz Bosne i Hercegovine za potrebe sporta, znanosti, umjetnosti. Taj “transfer” talenata, u kojem etnička pripadnost iznenada nije bitna odrednica, prelijeva se i na druge sfere, čak i na politiku. Republika Hrvatska nam je uzela Mostarku Željanu Zovko koja brani hrvatske boje u Europskom parlamentu, gdje konstantno kontaminira briselski javni prostor. Na štetu svoje domovine, naravno. Posljednji toksični potez i izjava od strane dotične, bilo je protivljenje uvođenju sankcija za
Milorada Dodika”, komentirao je Hadžikadić.
On nastavlja da je “srećom prevladao zdrav razum”.
“Pa je “naše gore list”, Željana Zovko, ostala u debeloj manjini, dok je ova inicijativa dobila potrebnu podršku, što je potez koji vraća vjeru u dignitet i funkcionalnost poljuljanih europskih institucija. Umjesto zaključka – hvala Republici Hrvatskoj što nam je otela Željanu Zovko. Imamo mi još mnogo sličnih njoj. Čak i talenata većega kalibra. Samo izvolite doći i vodite ih sebi. Ne tražimo ništa zauzvrat”, kazao je u svojoj reakciji predsjednik Platforme za progres.
Podsjetimo, europski parlamentarci osudili su secesionizam Milorada Dodika i pozvali Europsko vijeće na uvođenje sankcija srpskom članu Predsjedništva BiH i predsjedniku SNSD-a i njegovim suradnicima. U usvojenom amandmanu također se navodi i nužnosti daljnjeg ulaganja u regiju, politika proširenja kao i provedbu 14 ključnih prioriteta u BiH i kojima se osigurava provedba Daytonskog mirovnog sporazuma.
“Oštro osuđuje neustavne, secesionističke mjere vlasti Republike Srpske čiji je cilj uspostava usporednih institucija u području medicine i medicinskih proizvoda, pravosuđa, obrane, sigurnosti i oporezivanja, čime se podrivaju državne strukture BiH i stvara egzistencijalna prijetnja njezinu jedinstvu i teritorijalnoj cjelovitosti; osuđuje štetnu ulogu regionalnih aktera i vanjskog uplitanja Rusije; Poziva se Vijeće da nametne ciljane sankcije Miloradu Dodiku i njegovim saveznicima zbog njegovih koruptivnih aktivnosti, kontinuirane destabilizacije zemlje i podrivanja suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti BiH”, ističe se, između ostaloga u amandmanu uz godišnje izvješće Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike u 2021. godini.
Zovko: “Nije trenutak”
Amandman su podnijeli zastupnici Pedro Marques, Tonino Picula i Thijs Reuten, a podržala su ga 504 zastupnika u EP-u – ‘protiv’ je bilo 93 zastupnika, a 72 su bila ‘suzdržana’. Iako je ovaj amandman podržala većina zastupnika najbrojnije grupacije EPP-a (europski pučani), među njima nisu bili hrvatski zastupnici iz HDZ-a koji su glasali kao i populisti i desnica.
Za banjalučki Glas Srpske Željana Zovko, zastupnica EP-a, ujedno i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove te izaslanstva za odnose sa BiH kazala je da je “amandman došao naknadno”, te da su glasali protiv jer, kako je rekla “ovo nije uopće trenutak kada su takvi potezi korisni”. “U BiH treba rješavati problem Izbornog zakona i smirivati tenzije”, rekla je Zovko za Glas Srpske.
Ressler: “Zveckanje sankcijama nije korisno”
Izaslanstvo HDZ-a u Europskom parlamentu već je ranije reagiralo priopćenjem u kojem su kritizirali amandman Pedra Marquesa, Tonina Picule i Thijsa Reutena.
“U ovim prelomnim trenucima za budućnost hrvatskog naroda u BiH, ali i budućnost cijele zemlje, potpuno je promašeno zaoštravanje retorike, skretanje pažnje s temeljnog pitanja izmjene izbornog zakona i pozivanje na sankcije, koje trebaju biti isključivo krajnja mjera”, naglašeno je u priopćenju zastupnika HDZ-a u Europskom parlamentu.
Šef HDZ-ovih eurozastupnika Karlo Ressler, za riječki Novi list dodatno je pojasnio zašto je njima ovaj amandman bio neprihvatljiv.
“Istina je da je većina EPP-a bila za, osim Slovenaca i Francuza te nekolicine Nijemaca. Ali, nije konstruktivno u ovom trenutku, dok traju pregovori o izmjeni izbornog zakonodavstva, pozivati na sankcije, čak to može postati kontraproduktivno za dogovor o onome što je za nas ključno, ravnopravnost Hrvata, i da oni mogu izabrati svoje legitimne predstavnike u BiH. Dolijevati ulje na vatru uopće nije mudro i odgovorno kada je jasno da se mora postići dogovor sva tri konstitutivna naroda. I hrvatska Vlada ima pristup za koji se mi zalažemo u Europskom parlamentu”, ističe Ressler.
Upitan je li onda Dodik u ovoj specifičnoj situaciji hrvatski politički saveznik ili barem važan partner.
“Mislim da svi razumiju da je potreban dogovor triju strana. Stoga zveckanje sankcijama nije korisno, ne pridonosi rješavanju problema koji je ne samo bitan Hrvatima, nego i za budućnost cijele BiH. Ponavljam, amandman je za nas bio deplasiran i promašen, pogotovo što se u njemu dvosmislenom formulacijom insinuira da i Hrvatska ima nekakvu agendu destabiliziranja BiH”, zaključuje Ressler.
/Republika/