Usporedimo li podatke s konačnim podacima popisa iz 2011. godine, vidimo da se broj stanovnika smanjio za 9,25%, odnosno za 396.360 stanovnika.
Hrvatska ima 3. 888. 529 milijuna stanovnika, pokazuju prvi rezultati Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021. kojeg je tijekom prošle godine proveo Državni zavod za statistiku (DZS), prenosi Politikaplus.com.
Prema prethodnom Popisu 2011., Republika Hrvatska imala je 4.284.889 stanovnika, od toga 2.066.335 muškaraca (48,2 posto) i 2.218.554 žene (51,8 posto).
U 2011. stanovništvo Hrvatske prosječno je bilo staro 41,7 godina (muškarci 39,9, a žene 43,4), što ga je tada svrstavalo među najstarije nacije Europe.
Zbog pandemije bolesti covida-19, Popis stanovništva 2021. provodio se od 13. rujna do 14. studenoga u dvije faze – samopopisivanje te popisivanje na terenu.
Popis se provodio prema stanju na dan 31. kolovoza 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom. Istraživanje je po prvi put provedeno “bez papira”, odnosno potpuno digitalno.
– Usporedimo li podatke s konačnim podacima popisa iz 2011. godine, vidimo da se broj stanovnika smanjio za 9,25%, odnosno za 396.360 stanovnika, izjavila je Lidija Brković, ravnateljica Državnog zavoda za statistiku.
Dodala je kako je smanjenje broja stanovnika posljedica, između ostalog, prirodnog kretanja stanovništva u razdoblju od 2011. do 2020. godine, kao i prirodni prirast odnosno razlika između rođenih i umrlih (- 141.707 Pridodamo li tome i privremene podatke za 2021. godinu koje je Zavod do sada objavio, prirodni prirast je – 164.641 stanovnik. Prema objavljenim podacima DZS-a o vanjskim migracijama stanovništva RH, migracijski saldo u razdoblju od 2011. do 2020. iznosi -11.922 stanovnika, kazala je Brković.
Prema prvim službenim rezultatima Popisa stanovništva 2021. u Hrvatskoj su 1.438.423 kućanstva, a stambenih jedinica je 2.350.444.
Broj kućanstava smanjen je za 80.615 (5,31%), a broj stambenih jedinica povećan je za 103.534 (4,61%). Najmanji pad ostvaren je u Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj te u Zadarskoj županiji. Najveći pad je u Vukovarsko-srijemskoj, Sisačko-moslavačkoj i Brodsko-posavskoj županiji.