Presuda ističe kako je 4. vanredna sjednica Doma naroda Parlamenta F BiH od 30. srpnja, 2015., u dijelu odlučivanja o Prijedlogu zakona o radu, održana u suprotnosti s Polsovnikom ovog zakonodavnog tijela, a time i Ustavom F BiH, čime su, kako se navodi, povrijeđenja ustavna prava grupe izaslanika. Ustavni sud upozorava na niz prekršaja zbog kojih je bio prinuđen zaključiti da se Zakon o radu ima smatrati neusvojenim.
Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH Lidija Bradara izjavila je kako će postupiti sukladno presudi Ustavnog suda FBiH
Predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, Lidija Bradara izjavila je kako će postupiti sukladno presudi Ustavnog suda FBiH.
U izjavi za agenciju FENA Bradara je kazala kako će ovih dana zasjedati Kolegij Doma naroda na kojem će se definirati daljnje aktivnosti ovog tijela vlasti.
“Presudu Ustavnog suda ne bih detaljnije komentirala dok je službeno ne dobijem. Na temelju onoga što sam čula prilikom čitanja presude zaključujem kako je ona politička te da sadrži niz nelogičnosti. Jedna od njih je da se povrjeda pojedinih odredaba Poslovnika tumači i povrjedom Ustava Federacije BiH. O ostalim detaljima očitovat ću se kad službeno dobijem presudu”izjavila je Bradara za FENU.
Naime, Ustavni sud Federacije BiH utvrdio je da je Zakon o radu donesen suprotno Poslovniku Doma naroda Parlamenta FBiH i Ustavu FBiH te se vraća u fazu predlaganja tog zakona u Domu naroda, s tim “da se doslovno imaju ispoštovati odredbe o postupku donošenja zakona propisane Poslovnikom Doma naroda Parlamenta FBiH”.
Vlada Federacije BiH neće davati komentare dok službeno ne dobije današnju odluku Ustavnog suda Federacije BiH o Zakonu o radu FBiH, rečeno je FENI iz Ureda federalnog premijera.
Izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH Slaviša Šućur (SDP) je kazao kako će tražiti od Doma naroda da se izjasni o smjeni rukovodstva kojim predsjedava Lidija Bradara.
Šućur je rekao kako smatra da je presuda Ustavnog suda FBiH “puno značajnija nego što mnogi u ovoj državi misle”.
“Činjenica je da je Ustavni sud FBiH napokon prepoznao i jasno pojasnio da uobičajena praksa u Domu naroda Parlamenta FBiH koja traje godinama dovodi u pitanje funkcioniranje demokracije u FBiH”, kazao je Šućur.
On je naglasio da bi tragično bilo da odgovorni ljudi ne shvate poruku jer je iz presude jasno da se u pitanje dovodi čitav niz zakona u periodu do formiranja radnih tijela.
“Odgovorni ljudi u Parlamentu FBiH trebali bi snositi odgovornost za posljedice ovakve prakse. Kršenje Ustava u svakoj zemlji je najozbiljnija moguća stvar, a mi prelako prelazimo preko toga”, rekao je Šućur.
Zakon donesen kršenjem ustavnih prava izaslanika
Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine u obrazloženju presude o neustavnosti Zakona o radu naveo je da je iz poziva za 4. vanrednu sjednicu Doma naroda Parlamenta FBiH utvrđeno da je poziv datiran 27. srpnja prošle godine, odnosno tri dana prije datuma zakazivanja sjednice, izvješćuje Klix.ba.
Predloženi Dnevni red je uključivao, između ostalog, tri zakona po hitnom postupku, te pod točkom 1. Reformsku agendu za BiH za period 2015.-2018. godine i pod točkom 2. Prijedlog zakona o radu.
Ustavni sud FBiH navodi da poslovnička odredba, na koju se pozvala predsjedavajuća Doma naroda Lidija Bradara kao potpisnica poziva, propisuju mogućnost da se sjednica Doma naroda zakaže i u ovom roku u iznimnim okolnostima. Redovito se pozivi na sjednice dostavljaju 10 dana prije same sjednice. Ovaj izuzetak, kako je bilo konkretno u slučaju usvajanja Zakona o radu, svakako podrazumijeva da onaj tko saziva i tko je ovlašten, za isto treba i mora iznijeti razloge za sazivanje vanredne sjednice u ovako kratkom roku, te navesti i obrazložiti postojanje iznimnih okolnosti koje zahtjevaju vanredno postupanje ovog zakonodavno tijela.
“Iz transkripata s 4. hitne sjednice nije vidljivo da je dano bilo kakvo, čak i da isključimo odrednicu ‘relevantno’ obrazloženje u tom pravcu, a pritom je suštinski najvažnije da su u slučaju usvajanja akata, kao što je zakon, relevantne posebne odredbe Poslovnika posvećene upravo procedurama usvajanja zakona kao najviših pravnih akata, poslije ustava, koje donose zakonodavni organi”, stoji u obrazloženju presude.
Navodi se i da je prijedlog Zakona o radu dostavljen elektronskim putem izaslanicima 24. srpnja 2015. godine i da u tom slučaju nije ispoštovan rok od deset dana, s obzirom na to da Poslovnik precizno propisuje da se zakon može pretresati u Domu naroda po isteku roka od deset dana od dana dostavljanja izaslanicima.
Dodaju i da je iz transkripata vidljivo kako Zakon o radu nije bio predviđen za donošenje po hitnom postupku, nego redovitom, na što ukazuju i podnositelji zahtjeva.
Povodom sporne točke dnevnog reda koja se odnosi na Prijedlog zakona o radu, pojedini izaslanici su reagirali tražeći da se skine s dnevnog reda i da im se omogući razumnih 10 do 15 dana da bi mogli djelovati u skladu s vlastitim izaslaničkim obvezama i dužnostima.
“Pritom su ukazivali na povrjede procedura, između ostalih nemogućnost da blagovremeno ulože pismene amandmane, što je regulirano članom 177. Poslovnika kao i da Prijedlog zakona nije prethodno razmatrala Zakonodavno-pravna komisija što je propisano odredbama člana 174. Poslovnika”, piše u obrazloženju, a prenosi Klix.ba.
Ustavni sud FBiH napominje da se u skladu s procedurama amandmani podnose u pismenom obliku s obrazloženjem i to na ruke predsjedavajućeg Doma naroda u roku ne kraćem od tri dana od dana određenog za održavanje sjednice, dok podnositelj prijedloga zakona, u ovom slučaju Vlada FBiH, može podnijeti amandmane do završetka pretresa o prijedlogu zakona.
“Činjenično je utvrđeno da, kako je poziv upućen tri dana prije dana zakazivanja sjednica, a sjednica je zakazana i održana 30.07., a kako se po općim pravnim pravilima svi rokovi moraju računati od narednog dana od dana kada je primljen neki akt, izaslanici nisu imali poslovničku mogućnost da amandmanski pismeno interveniraju. Stoga nije relevantno to da su pojedini izaslanici amandmanski intervenirali na samo sjednici”, stoji u obrazloženju.
Dodaju i da u konkretnom slučaju nije od značaja i što je Zakon o radu usvojen dan kasnije u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, te nakon toga i objavljen u Službenim novinama FBiH, iako ovo također može biti indikativno imajuću u vidu da bi Dom naroda akte trebao razmatrati tek nakon što ih razmotri Zastupnički dom.
“Ovim se Zakon o radu ima smatrati neusvojenim i ne može proizvesti pravne posljedice od dana objave ove presude u Službenim novinama FBiH sve dok ne bude predmetom donošenja i usvajanja u skladu s propisanom procedurom”, zaključeno je u obrazloženju.
/Republikainfo.com/


