“U nečemu se uspjelo više – u poslovima vanjske politike u proteklih godinu dana učinak je doista impresivan. Uz premještanje mojeg ureda, što se dogodilo nekoliko puta prošle godine, to su ključni pomaci koje je napravila moja ‘administracija'”, ocijenila je predsjednica u intervjuu za hrvatsko izdanje Večernjeg lista.
“Želim da hrvatska vanjska politika bude puno samosvjesnija, sigurnija, a da, kada je riječ o EU-u i NATO-u, više stvaramo politiku, a manje slijedimo druge”, dodala je.
Tome je pridodala “pomicanje okomice, nezatvaranje u ovaj naš svijet jugoistoka Europe”, te stvaranje veza, “uspravnice između Jadrana i Baltika, Crnog mora, dakle, povezivanje sjevera i juga, autentične srednje Europe kojoj smo oduvijek pripadali”, što su, ocjenjuje, “naši ljudi vrlo pozitivno pozdravili”.
Budućnost mora biti iskorak “u onaj drugi prostor kojemu prirodno pripadamo”, smatra Grabar-Kitarović, napominjući kako to ne znači zanemariti druge hrvatske interese, kao što su zaštita hrvatskog naroda, naročito u BiH, dobrosusjedski odnosi i rješavanje otvorenih pitanja, te razvoj gospodarskih i drugih odnosa.
Iako je okosnica hrvatskog gospodarskog razvoja i ulaganja i dalje Njemačka, a sve je snažniji rast robne razmjene sa zemljama Višegradske skupine, Poljskom, Češkom, Slovačkom i Mađarskom, plus Austrija i Slovenija, Grabar-Kitarović naglasak stavlja na širenje gospodarskih odnosa izvan EU-a, primarno s državama središnje Azije i Kine, gdje, kako je kazala, vidi puno prostora za prometno, infrastrukturno i energetsko povezivanje, te gdje ima mjesta i za hrvatsku brodogradnju.
Kao jednu od ključnih zadaća Grabar-Kitarović navodi zajedničko rješavanje migrantske krize kroz razgovor i suradnju sa susjedima. “Mislim da nam je jedna od prvih zadaća maknuti ovu žicu na granici s Mađarskom i Slovenijom”, kazala je, ocijenivši kako “migrantsko pitanje kao dugoročna kriza, još uvijek nije dobro definirano unutar EU”.
Na novinarsko pitanje očekuje li bolju suradnju s novim ministrom vanjskih poslova Mirom Kovačem nego s vladom Zorana Milanovića, Grabar-Kitarović je kazala kako vjeruje i očekuje bolju sveukupnu suradnju i bolju usklađenost, istaknuvši kako to nema veze s ideološkom bliskošću.
Postavši predsjednica RH prihvatila sam biti predsjednicom svih hrvatskih građana, bez obzira na to kojoj tko političkoj opciji pripada, kazala je Grabar-Kitarović, napomenuvši kako je njezina primarna zadaća “iznositi koji su problemi u društvu i poticati njihovo rješavanje”, a sve “u okviru svojih ustavnih ovlasti” koje, kako je istaknula, nema želje širiti.
“Tu nije riječ o povećanju ovlasti i uopće to u ovom trenutku i nije na dnevnome redu”, kazala je. Ovlasti predsjednice u ovom su trenutku sasvim dovoljne, pod uvjetom da postoji dobra volja s druge, vladine strane za suradnju, smatra, ocijenivši kako ona i premijer Tihomir Orešković imaju “slični način razmišljanja i stil rada”.
U Hrvatskoj joj najviše smeta “to nam treba previše vremena da bi se uopće pokrenuli raditi”, kazala je, ocijenivši da je Vlada RH bila izložena specifičnoj situaciji u procesu formiranja, “no svi zajedno ohrabrujemo Vladu da se što brže uhvati konkretnih pitanja jer jako puno ulagača čeka”.
Kolinda Grabar-Kitarović prva je političarka koja je pobijedila u Večernjakovu izboru osobe godine, u konkurenciji u kojoj je ove godine bilo još jedanaest uglednih osoba. Titulu Večernjakove osobe godine taj list dodjeljuje od 2011. želeći odati priznanje hrvatskim državljanima koji svoji radom pridonose napretku i imidžu zemlje.
U odluci o nominaciji Grabar-Kitarović, koja je i prva žena izabrana za predsjednicu RH, za tročlani je prosudbeni žiri presudno bilo to što je riječ o prvoj ženi u povijesti hrvatske države koja je postala predsjednica, to što se već u prvoj godini svojeg mandata zauzela za promjenu u vanjskoj politici, te čvrst stav koji je zauzela nakon parlamentarnih izbora da će mandat za sastavljanje nove vlade dati onome tko donese dokaz da ima podršku saborske većine.
(Izvor: Hina)


