(foto: kip Marka Marulića u Mostaru, autora Šime Vidulina)
Performans će se održati u četvrtak 28. siječnja 2016. godine u 12 sati ispred Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače, a javna rasprava uz kratku prezentaciju odmah nakon njega u maloj dvorani Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače.
Tema javne rasprave bit će: Zadovoljava li spomenik Marku Maruliću kriterije valorizacije uvjetovane značajem mjesta na kojem se nalazi?
Društvo povjesničara umjetnosti Hercegovine poziva sve zainteresirane da se pridruže i podrže inicijativu za javnu raspravu o zajedničkom prostoru i zajedničkoj baštini.

(foto: Kip Marka Marulića u Splitu, autora Ivana Meštrovića)
Inače, postavljanje kipa Marka Marulića u Mostaru je inicijativa Matice hrvatske Mostar i njenog tadašnjeg predsjednika Josipa Muselimovića. Spomenik Maruliću, rad kipara Šime Vidulina, otkrili su Ljubo Bešlić, gradonačelnik Mostara, i Josip Urlić, dogradonačelnik Splita u ožujku 2005., što je značilo i početak kulturne manifestacije Dani Matice hrvatske Mostar 2005.

(foto: Kip Marka Marulića u Zagrebu, ispred Državnog arhiva, autora Vlade Radasa)
Kip je od samog početka u javnosti izzivao iznenađenje viđenjem i uratkom kipara Vidulina i to ponajviše u negativnoj konotaciji, a ‘raja mostarskih ulica’, ni krivog ni dužnog Marulića, prozvala je ‘Shrekom’, likom ogra iz istoimenog crtanog filma.
Za podsjetiti je da su, ubrzo nakon otkrivanja, na kipu urađene određene korekcije i to u predjelu “naglašenih grudi”, koje su ubrzo klesarski uklonjene.
(foto: Kip Marka Marulića u Vukovaru, autora Vaska Lipovca)
Marko Marulić rođen je u Splitu 18. kolovoza 1450., a preminuo je 5. siječnja 1524. i hrvatski je književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti. Često mu se dodijeva i etnik “Splićanin”. Ostavio je bogat i raznovrstan opus, koji se odlikuje iznimnom književnom stilizacijom, znanjem i vještinom te sposobnošću prilagodbe raznovrsnoj čitateljskoj publici.

(foto: lik Marka Marulića na novčanici od 500 HRK)
Većinu svojih djela pisao je na latinskom, ali je ostavio i značajan opus na hrvatskome te nekoliko kratkih spisa na talijanskome jeziku. U svojim latinskim djelima potpisuje se kao “Marcus Marulus Spalatensis” ili “Marcus Marulus Delmata”, a u hrvatskim kao “Marko Pečenić”. Književni uzori su mu bili Biblija, antička književnost i patrologija.
(T.H./Republikainfo.com)


