”Grb čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića nije plemićki nego građanski grb”, rekao je za Jutarnji list Mladen Stojić, riječki helardičar koji je napravio obiteljski grb Čovićevih. ”Naručitelj je rekao koje elemente na njemu želi, a naš je posao dizajnirati takav grb prema svim heraldičkim pravilima te je zaveden u registar, čime je zaštićen. To nije plemićki grb, oni su posebna kategorija i svaka plemićka obitelj ga ima. Ovo je građanski grb, kakvih postoje od samih početaka heraldike, a koje ljudi naručuju iz različitih razloga, dizajniran isključivo za određenu osobu”, objašnjava za Jutarnji list, pomalo ojađeno, Mladen Stojić, riječki heraldičar s punih 26 godina iskustva, čija je tvrtka Heraldic – art d.o.o. izradila grb za predsjednika bosanskohercegovačkog HDZ-a koji je ponosno predstavljen na njegovom velikom rođendanskom slavlju.
Stojić za Jutarnji list kaže kako “nije baš sretan zbog insinuacija i komentara koje su se pojavile nakon fotografija grba” i kaže da ih “ljudi naručuju iz različitih razloga”. Grb je uveden u registar kako bi se zaštitio, a Stojić kaže da je, jer je “registar relativno nedavno pokrenut, igrom slučaja, Čovićev grb zaveden pod brojem jedan”.
Navodi kako Čovićev grb ima dosta jasnu poruku. Kao i svaki heraldički ispravan grb, i on je na štitu, ima kacigu, točenicu i druge elemente koji se pojavljuju na grbovima. Amblemi koji zauzimaju polja na štitu zovu se naboji, a na Čovićevu je jedan od uobičajenih naboja u heraldici, lav. On simbolizira snagu, hrabrost, plemenitost, stabilnost, a nalazi se i u grbu Jeruzalema i u grbu Habsburgovaca, piše Jutarnji list. Lav može biti u različitim stavovima, lav rampant je onaj uzdignuti, a onaj koji hoda, s desnom podignutom šapom, kao na Čovićevu grbu, zove se lav pasant. Čovićev drži mač, što je također često u heraldici, a kako su na štitu još i hrvatska šahovnica i križ, može se zaključiti da je vlasnik grba zaštitnik kršćanstva i hrvatskih nacionalnih interesa.
Heraldičar je pojasnio kako je još jedan bitan element na Čovićevu grbu je ljiljan, koji je također čest u heraldici, a ima različita simbolička značenja, no najčešće se na njega gleda kao na simbol čistoće ili Djevice Marije. Orao je, kao i lav, jedan od najčešćih naboja u heraldici, a europska postklasična simbolika heraldičkog orla najčešće povezana s Rimskim Carstvom ili sa svetim Ivanom Evanđelistom. Orao može biti simbol snage, moći i pobjede, kako je gledano na njega u kontekstu Rimskog Carstva, a u kršćanstvu je simbol uskrsnuća te u širem smislu može simbolizirati i vjeru, pravednost, srčanosti, razboritost i velikodušnost, navodi za Jutarnji list heraldičar koji iza sebe ima 320 službenih grbova i zastava jedinica lokalne samouprave navodeći kako je najbolji grb onaj koji ne treba objašnjavati.
”Naručiteljima kažemo da nam, primjerice, ispričaju kakvu anegdotu, važan događaj. Da nam kažu svoja dugovna, moralna, etička stremljenja koja ih vode u životu. Jako je bitna priča obitelji. Na temelju priče koju nam daju o sebi, čime se bave, čemu streme, koji im je hobi, mi izrađujemo idejno rješenje u više varijanti, kombinacija i boja”, rekla je Jutarnjem listu Veronika Žuvić iz riječke heraldičke tvrtke.