Srbija službeno ne priznaje da se u Srebrenici dogodio genocid, unatoč presudama međunarodnih sudova.
Srbijanska premijerka Ana Brnabić izjavila je u nedjelju da dužnosnici u Beogradu nisu dobili poziv niti su razmišljali otići u BiH na obljetnicu genocida u Srebrenici, jer ondje ne bi ni trebali ići sve dok se na rasvjetli napad na predsjednika države Aleksandra Vučića koji je ondje bio 2015.
U Srebrenici je u nedjelju održana komemoracija žrtvama genocida koji su u ljeto 1995. snage bosanskih Srba počinile nad osam tisuća Bošnjaka. Sudionici, uključujući regionalne i međunarodne dužnosnike, osudili su pokušaje relativiziranja zločina i prekrajanja povijesti.
Vučić je u srpnju 2015. kao tadašnji premijer sudjelovao na komemoraciji u Potočarima, kad ga je nekoliko nezadovoljnika gađalo plastičnim bocama i drugim predmetima.
Izbjegavajući upotrijebiti termin “genocid”, Brnabić je rekla da se u Srebrenici dogodio “užasan zločin” i da ona osobno nema problem pokazati žaljenje i pijetet žrtvama.
“Ali dok se ne privede pravdi svako tko je sudjelovao u napadu na predsjednika, tad premijera, kad je otišao pokloniti se žrtvama i iskazati poštovanje, ne vidim zaista da je nama dužnosnicima tamo mjesto”, izjavila je Brnabić za TV Prva.
Dodala je da je skandalozno to što nikad nitko nije odgovarao za napad na Vučića što znači da bi se to moglo ponoviti.
Srbija službeno ne priznaje da se u Srebrenici dogodio genocid, unatoč presudama međunarodnih sudova da su snage bosanskih Srba ondje počinile najteži zločin po međunarodnom kaznenom pravu.
Srbijanski parlament je 2010. usvojio deklaraciju o Srebrenici u kojoj je osudio “zločin”, bez spominjanja pojma “genocid” iako se pritom poziva na presudu Međunarodnog suda pravde (ICJ) koji je utvrdio da se u Srebrenici dogodio genocid.
Tom i presudama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) utvrđeno je kako su pripadnici vojske i policije bosanskih Srba nakon okupacije zone pod zaštitom Ujedinjenih naroda ubili više od osam tisuća Bošnjaka, pretežito muškaraca i dječaka.
Za zločine počinjene u Srebrenici međunarodni te sudovi u BiH, Hrvatskoj i Srbiji dosad su osudili ukupno 48 dužnosnika, vojnika i policajaca bosanskih Srba na više od 700 godina zatvora.
Izrečeno je i pet doživotnih kazni za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine počinjene u i oko tog grada. Među pravomoćno osuđenima na najteže kazne su ratni politički i vojni lideri bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić, koji su označeni izravno odgovornima za planiranje i počinjenje genocida.
Uz 19 pokopanih u nedjelju, na groblju u Potočarima sad počivaju ostaci 6679 žrtava genocida.