Europska komisija je u srijedu pozvala na proširenje šengenskog prostora na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku koje ispunjavaju sve tehničke kriterije za članstvo u tom području u kojem nema graničnih kontrola između država članica. Današnji Schengen čini 26 država, među njima i četiri koje nisu članice EU-a: Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn.
Komisija je u srijedu predstavila strategiju za “snažniji i otporniji” šengenski prostor, koja uključuje i proširenje toga prostora na države članice EU-a koje još nisu dio toga prostora.
“Budućnost Schengena mora biti obilježena širenjem na one države članice koje još nisu dio šengenskog područja. To su i legitimna očekivanja i zakonska obveza za one zemlje za koje se procjenjuje da su spremne za pristupanje”, ističe Komisija, javlja HINA.
Današnji Schengen čini 26 država, među njima i četiri koje nisu članice EU-a: Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn.
Dio šengenskog prostora su sve države članice EU-a osim Hrvatske, Bugarske, Rumunjske, Cipra i Irske. Prve tri zemlje ispunjavaju sve tehničke kriterije i sada je na zemljama članicama da donesu političku odluku o njihovu primanju. Cipar ne ispunjava uvjete jer ne kontrolira u potpunosti svoj teritorij, dok Irska ne želi u Schengen jer bi u suprotnom morala uvesti granične kontrole sa Sjevernom Irskom, što je u suprotnosti s mirovnim sporazumom postignutim na Veliki petak 1998. godine, kojim su okončani sukobi u Sjevernoj Irskoj, koja je dio Ujedinjene Kraljevine.
“Nadam se da će Vijeće što prije donijeti odluku o primanju Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u šengenski prostor”, izjavila je povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson.
Jedan od glavnih ciljeva strategije je osigurati učinkovito upravljanje vanjskim granicama. Komisija navodi da se to treba postići raspoređivanjem Europske granične i obalne straže te kroz stvaranje interoperabilnog sustava za informiranje i upravljanje migracijama do 2023. godine.
Sljedeći cilj je ojačati Schengen iznutra, tijesnom suradnjom između država članica u sprječavanju i borbi protiv sigurnosnih prijetnji kako bi se na taj način anulirao izostanak unutarnjih graničnih kontrola.
Komisija je u srijedu također predložila reformu sustava za evaluaciju i nadzornog mehanizma, a kasnije ove godine Komisija će predložiti reformu šengenskog zakonika. Reforma evaluacijskog sustava predviđa nenajavljene kontrole Komisije na granicama. Do sada su se to kontrole uobičajeno najavljivale 24 sata prije početka.
Tom promjenom nastojat će se brzo identificirati najslabije karike među državama članicama kako bi se ti nedostaci mogli brzo ukloniti.
/Republikainfo.com/