Istraživanja agencija pokazuju da proputinovska vladajuća stranka šest mjeseci prije izbora ima najniži rejting u povijesti
Nakon ere podizanja Rusije “na noge” kao svjetske velesile i ekonomskog procvata na početku svoje vladavine, mnogi se pitaju je li sada režim Vladimira Putina, nakon 21 godinu, ušao u “epohu” represije nad političkim oponentima i obračun s bilo kakvim nekontroliranim oporbenim djelovanjem kao glavnim instrumentom održavanja i opstanka na vlasti.
Kako za Financial Times kaže ruski politolog iz moskovskog Carnegie centra Andrej Kolesnjikov, “Putin je uvijek bio za čvrstu ruku i jaku državu, ali sada je odlučio biti otvoreno brutalan i bez ikakvog ograničenja”. Naime, brutalnost kojom je režim razbio prosvjede, početkom godine, protiv uhićenja oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog, koji je trenutno na odsluženju gotovo trogodišnje zatvorske kazne, pokazali su da Kremlj neće dopustiti nikakva oporbena iskakanja, pogotovo jer ih u rujnu očekuju parlamentarni izbori, ali i da će u korijenu sasjeći bilo kakvu političku, ma kako slabu ili beznačajnu, alternativu postojećem režimu.
Upalio se crveni alarm u Kremlju jer najnovija istraživanja državnih agencija, poput VCIOMA-a pokazuju da proputinovska vladajuća stranka Ujedinjena Rusija nekih šest mjeseci prije izbora ima najniži rejting u povijesti – tek nešto iznad 29 posto. Vladajuća kremaljska elita u vrlo je delikatnom položaju, a mnogi analitičari tvrde da su ti izbori od krucijalne važnosti za Putina i režim jer je najnovijim promjenama ustava dobio mogućnost da se, nakon isteka četvrtog mandata 2024 godine, kandidira još najmanje dva puta na predsjedničkim izborima (u tom slučaju vladao bi do 2036., što bi ga svrstalo među pet najdugovječnijih ruskih vladara u povijesti, ali i Duma dobiva veće ovlasti pa je važno imati apsolutnu većinu, odnosno kontrolu).
Razlog ovakvog odnosa prema bilo kakvim oporbenim težnjama koje se u prorežimskim medijima i javnom prostoru otvoreno proziva kao izdajnike, petokolonaše te sluge zapadnih obavještajnih službi i interesa je u činjenici da najnovija istraživanja sociološkog instituta Levada centra, koji je od valsti dobio etiketu “zapadne agenture”, pokazuju da čak 41 posto Rusa ne želi Putina na tronu nakon 2024., a da bi za njega na tim izborima glasovalo oko 48 posto, što je nakon 2013. najniži rejting, iako je, podsjetimo, Putin na izborima 2018. dobio više od 76 posto glasova.
Osim što su zatvorili Navaljnog, a njegovu Udrugu za borbu protiv korupcije koje je nedavno objavila film o 1,5 milijardi vrijednom Putinovom dvorcu na obali Crnog mora koji na YouTubeu ima više od 115 milijuna pregleda (Institut Levada tvrdi da je četvrtina Rusa pogledala taj film) proglasila “agenturom stranih obavještajnih službi”, prošlog tjedna je policija, pod izlikom epidemioloških razloga, u Moskvi upala na osnivačku skupštinu liberalne oporbenog pokreta “Ujedinjeni demokrati” te privela više od 150 sudionika, ali i novinare koji su došli pratiti skup.
Prema neovisnim podacima od početka godine, dakle u nepuna tri mjeseca, samo u Moskvi zbog političkog oporbenog i prosvjednog djelovanja privedeno je i osuđeno (od prekršajnih novčanih opomena preko društveno korisnog rada, do kraćih ili duljih zatvorskih kazni te kućnog pritvora) triput više ljudi nego ukupno u posljednjih pet godina! Isto tako, ruski mediji navode da je iz proračuna za potrebe policije i obavještajnih službi izdvojeno više sredstava nego za zdravstvo i obrazovanje, a za vojsku je izdvojeno i više novca nego za policijske strukture.
Iako je Rusija početkom Putinove vladavine imala snažan ekonomski skok i bila je jedno od najpropulzivnijih svjetskih ekonomija u prvoj dekadi 21. stoljeća, stvari su s ukrajinskom krizom i aneksijom Krima krenule nizbrdo, a sankcije te političke napetosti sa Zapadom učinile su da je danas BDP po glavi stanovnika gotovo 30 posto niži nego 2013. Osim toga, prema službenim ruskim podacima, od 148 milijuna stanovnika njih 20 milijuna živi ispod socijalnog minimuma, sa 150 dolara mjesečno.