Demograf Anđelko Akrap izjavio je da su podaci Državnog zavoda za statistiku o porastu umrlih za 13 posto od pojave covida očekivani, tim više jer se radi o naraštaju u najrizičnijim godinama, no upozorava da dodatno zabrinjava pad broja novorođenih.
Prema tim podacima u Hrvatskoj je od pojave epidemije covid-19 u ožujku do prosinca 2020. zabilježeno 13 posto više umrlih nego u istom razdoblju 2019. godine. Za cijelu godinu povećanje iznosi osam posto, a samo u prosincu 2020. povećanje je bilo za čak 77 posto, piše Nacional.hr.
Akrap je naglasio da od tih brojki treba pričekati detaljnu analizu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kako bi se utvrdilo od čega je bila najveća smrtnost u tom razdoblju te koje su dobne skupine bile najpogođenije.
“Normalno je za očekivati da se povećao broj umrlih, tim više što su to naraštaji u najrizičnijim godinama. Najviše zabrinjava pad broja živorođenih, to je za ekonomiju i čitav sustav važno. I bez korone to je očekivano, zbog iseljavanja. Malobrojni su naraštaji”, istaknuo je taj profesor na katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
“Hrvatsku očekuje jedan dugoročni problem”, upozorio je.
Akrap drži da će sasvim sigurno broj umrlih imati utjecaj hrvastsku demografiju te da će se jaz između broja umrlih i broja novorođenih još više istaknuti. “Kako su mladi ljudi iseljavali, onda nema potencijalnih roditelja”, kaže.
Smatra kako država prvenstveno mora oblikovati dugoročnu strategiju gospodarskog razvoja, naglasivši kako sve počinje od ekonomije.
“To je ključno. Onda se u to uklapa populacijska politika, ona je sastavni dio strategije gospodarskog razvoja. Ima li Hrvatska dugoročnu demografsku politiku – nema. Ona je mora oblikovati”, kazao je Akrap.
Smatra kako društvo u cjelini mora shvatiti taj problem, a ne samo nositelji političke vlasti.
“Kada se napravi strategija gospodarskog razvoja, točno se zna koje se djelatnosti razvijaju, imamo projekcije buduće radne snage, tada se vidi gdje će biti manjka ili viška. Problem je što se u Hrvatskoj stalno sužavao prostor razvoja, pa se stvarao privid obilja radne snage” naglasio je Akrap.
To su, dodao je, dugoročni naslijeđeni problemi, ali jednom se moraju početi rješavati.
Poručio je kako je jedan od najvećih dugoročnih problema u Hrvatskoj problem demografije, upitavši se je li društvo svjesno u kakvoj se situaciji nalazi.
“Zadatak je lokalnih zajednica, općina, gradova, županija da vide kakav će im biti dugoročni razvoj, s čime mogu računati. To je dugoročan problem koji se tiče čitavog društva. I tu je u pitanju pozicija i opozicija, nositelji političke vlasti i gospodarstva itd”, objašnajva Akrap i dodaje: “To je jedan vrlo široki i složen problem.”
Činjenica je, kaže, da će sve krenuti u pozitivnom smjeru onoga trenutka kada kao država budemo imali jasnu demografsku politiku.
“Ako sve te mjere nisu uklopljene u ukupni gospodarski razvoj, od toga nema ništa. Neće se svi baviti OPG-ima, poljoprivredom. Za selo više nije sinonim poljoprivreda. Hrvatska nema sustav gradova koji bi bili nositelji razvoja svog okruženja i zadržali to stanovništvo”, rekao je Akrap.
Osvrnuvši se na potres koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju, Akrap ističe kako je to područje oduvijek bilo jako emigracijsko područje.
Istaknuo je ulogu grada Zagreba, koji je po njemu trebao u svoju razvojnu politiku uklopiti i gradove poput Siska i Karlovca, čime bi se stvorila snažna gospodarska cjelina.
“Ne može vrh vlasti sve rješavati, ingerencije moraju imati lokalne zajednice. Uvijek kada se govori o ovim problemima ističu kao da je to napadanje na trenutnu vlast, nije. Mi se suočavamo s činjenicama, vidimo da je to ogromna pustoš. To su problemi čitave države”, upozorio je Akrap.
Naglašava kako se ti problemi ne smiju smatrati prolaznima, već da su dugoročni i tek će u dugome roku dati rezultate.
“Politika uvijek gleda gdje će nešto ostvariti i gdje se vide rezultati odmah. Ovi rezultati su u dugom roku, ali tiču se ekonomske održivosti čitavog sustava”, naglasio je Akrap.
Dodao je kako je prema projekcijama Ujedinjenih naroda jugoistočna Europa, odnosno Balkan, biološki najugroženije područje u cijelome svijetu te da Bečki institut za ovo područje ima vrlo pesimistične prognoze.
Govoreći o demografskih politikama, naglasio je da one puno koštaju te ne daju rezultate odmah, ali smatra da bi vlastima trebao biti cilj da se napokon zaustavi silazna putanja demografske slike Hrvatske.
(Izvor: Nacional)