“Dayton je BiH također donio i Ustav, to se može smatrati jednim početnim ustavom, svaki ustav treba biti živi dokument koji se dopunjava, i mora definirati proces donošenja amandmana. Tako da prije ili kasnije svaka zemlja shvati da su joj potrebne neke reforme, i očito je da su bh. ustavu potrebne reforme, i Dayton i bh. ustav trebaju se reformirati. Zašto? Zato što bh. građani žele biti dijelom transatlanske zajednice”, pojašnjava veleposlanik Nelson.
Mirovnu konferenciju o Bosni i Hercegovini, prije točno 25 godina, vodili su Amerikanci Warren Christopher i Richard Holbrooke i ona se završila Daytonskim mirovnim sporazumom.
U razgovoru sa veleposlanikom Sjedinjenih Američkih Država u BiH Ericom Nelsonom, Inda Swanke sa Glasa Amerike (VOA) pita je li Dayton zastario, treba li gamijenjati i je li BiH i dalje američki projekt?
“Daytonski sporazum je okončao užasni rat devedesetih godina u Bosni i Hercegovini i u smislu okončanja konflikta pokazao se vrlo učinkovitim, i kao i u smislu posljeratne reizgradnje”, kaže za Glas Amerike Veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država u BiH Eric Nelson.
“Dayton je Bosni i Hercogovini također donio i Ustav, to se može smatrati jednim početnim ustavom, svaki ustav treba biti živi dokument koji se dopunjava, i mora definirati proces donošenja amandmana. Tako da prije ili kasnije svaka zemlja shvati da su joj potrebne neke reforme, i očito je da su bosanskohercegovačkom ustavu potrebne reforme, i Dayton i bosanskohercegovački ustav trebaju se reformirati. Zašto? Zato što bosanskohercegovački građani žele biti dijelom transatlanske zajednice”, pojašnjava veleposlanik Nelson.
“Ima jedan cijeli niz ustavnih pitanja kojima se u tom smislu treba pozabaviti da bi zemlja ispunjavala trans-atlanske standarde. Mnoga od tih pitanja je teško riješiti, ali ni jedno nije nemoguće riješiti. Neslaganje oko izbora u Mostaru se vuklo više od desetljeća, i nije bilo nemoguće za riješiti. Naravno trebala je snažna volja i vrijeme da se kaže sada se konačno ide naprijed.” kaže u razgovoru ambasador Nelson.
I mislim da je upravo 25 godina prekretnica gdje ljudi počinju misliti da krajnje vrijeme da se pođe naprijed. A ova zemlja može ići naprijed.
“I upravo u odgovoru na pandemiju COVID 19 vidjeli smo određeno jedinstvo, znamo da je to moguće kada za to postoji osjećaj urgentnosti, i ja se nadam da će taj osjećaj ostati, pogotovu sada kada se zemlja mora oporavljati ekonomski i uspostaviti potrebne reforme da bi ekonomski oporavak uopće bio moguć. Dakle, Bosna i Hercegovina je projekt, ali to je Bosansko – Hercegovački projekt”, rekao je američki veleposlanik u razgovoru za Glas Amerike.
Glas Amerike: Mnoge stvari su izašle na vidjelo tijekom ove pandemije, i dobre i loše. Što biste vi izdvojili kao pozitivan razvoj, kad već govorimo u okviru Daytona?
Veleposlanik Nelson: Kada se osvrnem na značaj ove godišnjice gledam iz perspektive kakav je napredak ova zemlja u tom periodu postigla. Većina građana nisu zadovoljni njenim napretkom. Da jesu, ne bi imali toliko ljudi koji i dalje napuštaju zemlju. Međutim, značajnih uspjeha je ipak bilo, na primjer kreiranje zajedničkih oružanih snaga, što je bilo ujedinjenje prethorno zaraćenih strana, koje u skladu s ustavom teže ka svim međunardnim standardima i koja je postale pouzdane mirovne snage na međunarodnoj pozornici, ravnopravan partner u borbi protiv tererorizma, rame uz rame sa američkim snagama u Afganistanu i na drugim mjestima. Ovo je odličan primjer, i treba nam jos takvih primjera, jer je očito da, kada se donese odluka, stvari je moguće primijeniti.”
Jako mi je drago da je Atlansko vijeće okupilo regionalne lidere na razgovor o ekonomskoj kooperaciji, počinjući s važnosti zajedničkog odgovora za pandemiju COVID19, jer kako smo vidjeli, virus nema granice, a samo zajednički odgovor je učinkovit.
Glas Amerike: Jedan od velikih problema, o kojima ste govorili, a koji se ne odnosi samo na Bosnu i Hercegovinu nego i na njene susjede je odljev mozgova. Je li bolja regionalna, kominikacija i suradnja, i moguće proširivanje tržista jedna od karika koja bi mogla pomoći u pokretanju međunarodnih investicija, američkih investicija, što bi vodilo novim radnim mjestima i na taj nacin uklonilo ovaj problem, kako je nedavno zaključilo Atlansko vijeće? Slažete li se s tim?
Veleposlanik Nelson: Iz tog razloga su otvoreni tzv. zeleni koridori kojima se brzo i učinkovito odvijao promet i opreme i hrane i drugih roba koje su bile nužne za borbu protiv virusa. Tu smo vidjeli mogućnost da se standardizira ovaj vid komunikacije i tako pomogne i standardizira i trgovina i sve rugulative i procesi u cijeloj regiji te se tako poboljšava poslovna sredina. To daje mogućnost svim biznisima u regiji da jednostavno prošire svoje tržiste, ali u isto vrijeme kreira puno atraktivnije tržište za izravne strane investicije i iz Sjedinjenih država i od drugih kredibilnih investitora koji žele donijeti nova radna mjesta i pozitivne promjene. Ali i oni će, po pravilu, također željeti jamstva da će njihove investicije biti u fer procesu i zaštićene. Dakle opet se vraćamo na borbu protiv korupcije i za slovo zakona, kao najveći prioritet da bi se poslovalo na pravi način.” rekao je u razgovoru za Glas Amerike ambasador SAD u BiH Eric Nelson.
/Republikainfo.com/