Close Menu
Republika
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Najnovije
    • Musk osnovao stranku
    • Uloga ravnatelja OSA-e u Dodikovoj predaji Sudu BiH: ‘Deal’ za odlazak?
    • Koncert Marka Perkovića Thompsona protekao mirno, bez crnih scenarija – Promet u Zagrebu normaliziran
    • Grčka se bori s požarom na Eubeji, a požar na Kreti pod kontrolom
    • Thompsonov koncert prvi najposjećeniji u Europi i 6. na svijetu
    • Izložba fotografija Faruka Kajtaza: Anarchy in photography’ – Mostar okom kamere mobitela
    • Jedna od najvećih digitalnih pljački u povijesti: U manje od tri sata, hakeri ukrali oko 140 milijuna dolara iz banaka
    • Sasvim uobičajeni zvukovi mogli bi biti razlog zašto vam je teško fokusirati se i učiti
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Kontakt
    Republika
    Izdvojeno

    Beograd mijenja nazive hrvatskih i bh ulica: Kakva je situacija u Hrvatskoj, u BiH i Crnoj Gori?

    republikaBy republika27.07.2020Updated:27.07.2020No Comments4 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Od svih hrvatskih gradova najviše ulica nosi naziv Zadra, njih čak 177. “Srbija po nazivima ulica i dalje živi u dobu ‘bratstva i jedinstva’”, žalili su se još 2013. godine vodeći srbijanski mediji, konstatirajući kako u srbijanskim gradovima mogu nabrojiti čak 16 zagrebačkih, 50 sarajevskih, 17 ljubljanskih, 24 skopske i 20 podgoričkih ulica. Tada je bilo i pet hrvatskih, 27 makedonskih, tri slovenske, 34 crnogorske, 48 bosanskih, ali i 218 ulica maršala Tita, analizira Večernji list HR.

    Beogradska u Kovačićevu

    Tamošnji dužnosnici i intelektualci bili su podijeljeni, neki su smatrali da to nije problem, a drugi su pozivali na preimenovanja ulica, pozivajući se na “reciprocitet”. Jer npr. Beogradska ulica postojala je tada, a i sada, samo u glavnim gradovima Makedonije i Crne Gore. Godinu dana kasnije Beograd je Zagrebačku ulicu promijenio u Ulicu Koče Popovića, a sedam godina nakon tih rasprava, ulice Beograda masovnije će mijenjati nazive, njih 120 koje imaju nazive vezane za Hrvatsku.

    A gotovo 30 godina od raspada SFRJ nestat će i neki od 400 naziva koji su u glavnom gradu Srbije vezani uz Bosnu i Hercegovinu te Sloveniju. I doista, Beograd i drugi srpski nazivi nisu popularni u nazivima ulica i trgova bivših jugoslavenskih republika. Kao što rekosmo, Beogradsku ulicu imaju samo Skoplje i Podgorica, a u Zagrebu je ona 1990. preimenovana u Kovačićevu, a kasnije u Ulicu kneza Višeslava. Zagrebačku ulicu i dalje imaju Ljubljana (Zagrebška ulica), Podgorica, Sarajevo i Skoplje (Zagrebska). Ljubljanska ulica još uvijek je prisutna u svim glavnim gradovima bivših jugoslavenskih republika, a Sarajevska ulica je u Zagrebu, Beogradu i Podgorici, dok je u Ljubljani obećana 2016. godine, ali još je nema. Podgoričke ulice, zbog neslavnijeg naziva Titogradska prije raspada SFRJ, ima samo u Beogradu te u nekim manjim mjestima poput, recimo, Banje Luke, no Titogradska ulica i dalje postoji u nekim srbijanskim gradovima, poput Subotice.

    Skopljanska se ulica nalazi u Beogradu, Sarajevu i Ljubljani. U Hrvatskoj su nazivi ulica masovno mijenjani početkom 90-ih nestankom brojnih naziva vezanih uz NOB, ali i srpske ličnosti te toponime. No Tito nije tako masovno mican pa ga i danas ima u podosta hrvatskih mjesta. Nisu ni sva srbijanska mjesta izbačena iz naziva ulica hrvatskih gradova. Zagreb je početkom 90-ih promijenio nazive 500-tinjak ulica i trgova, ali i dalje je zadržao neke nazive s područja Srbije, pretežito vojvođanske. U Zagrebu su i danas Alibunarska ulica, Apatinska, Zemunska, Petrovaradinska, Bačka, Somborska, Subotička, Rumska, Slankamenska, kao i Fruškogorska ulica. Ima mnogo i bosanskohercegovačkih naziva pa je tu i dalje Banjalučka ulica, Goraždanska, Kreševska, Travnička, Igmanska, Majevička itd. I Osijek ima Subotičku, ali i Srijemsku ulicu, dok je Novosadska ulica u Retkovcima.

    Zagrebačka nestala 2014.

    Promjene imena ulica u Crnoj Gori nastaju sredinom 2000-ih, kad ova republika postaje samostalna, no i dalje ima ulica nazvanih po „starim“ nazivima iz bivših republika. U Skoplju se 90-ih promijenilo „tek“ 40-ak ulica, što je stupilo na snagu 2012. godine zbog političkih nesuglasica i odluke Ustavnog suda, no tada kreću i masovnije promjene imena ulica. U Beogradu prve veće promjene nastaju nakon 2000., ali Zagrebačka ulica nestaje tek 2014., kad se mijenja naziv 200-tinjak ulica. A BiH opet po svome. Sarajevo mijenja 40 posto naziva ulica iza 2000.,

    Banja Luka 1997. mijenja 60 posto naziva, a hrvatski dio Mostara u još većem postotku. Dakako, svaka strana miče stare i dodaje svoje nazive. Inače, u bivšoj SFRJ bila je popularna Dalmatinska ulica, koja je i danas u Podgorici i Mariboru. U Podgorici ima i Kninska, Plitvička, Trebinjska, Bohinjska ulica, u Ljubljani je i dalje Novosadska, dok Ljubljansku ulicu imaju i Osijek i Vukovar. Novi Sad ima Dalmatinsku, tik do Bulevara Europe, a i dalje je u tom gradu i Vardarska, Jablanička, Kosmajska, Dubrovačka, Banjalučka, Slavonska, Zetska… A jedno istraživanje iz 2009. godine pokazalo je kako od svih hrvatskih gradova najviše ulica nosi naziv Zadra, čak 177 diljem Europe, piše Večernji list HR.

    /Republikainfo.com/

    BiH Crna Gora Hrvatska izdvojeno nazivi ulica Srbija
    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Uloga ravnatelja OSA-e u Dodikovoj predaji Sudu BiH: ‘Deal’ za odlazak?

    06.07.2025

    Koncert Marka Perkovića Thompsona protekao mirno, bez crnih scenarija – Promet u Zagrebu normaliziran

    06.07.2025

    Thompsonov koncert prvi najposjećeniji u Europi i 6. na svijetu

    05.07.2025

    Comments are closed.

    Najnovije

    Musk osnovao stranku

    Uloga ravnatelja OSA-e u Dodikovoj predaji Sudu BiH: ‘Deal’ za odlazak?

    Koncert Marka Perkovića Thompsona protekao mirno, bez crnih scenarija – Promet u Zagrebu normaliziran

    Grčka se bori s požarom na Eubeji, a požar na Kreti pod kontrolom

    Thompsonov koncert prvi najposjećeniji u Europi i 6. na svijetu

    Kolumne

    Razlika između političara-vođe, gospodina koji piše povijest i balkanskog razbojnika

    Putovnica i pasoš u rukama nitkova

    Govor oca nad grobom sina za koji povijest nema uzor

    Umjesto čestitke: Svjetski dan sloboda medija

    Promo

    Mostar Bus od 16. lipnja uvodi ljetni vozni red

    Svjetski dan zaštite okoliša s HT Eronetom: Misli digitalno, djeluj ekološki

    U Mostaru Sajam braniteljskog poduzetništva

    Dokumentarni film ‘Vrijeme stradanja’ u Garevcu – sjećanje na tragična stradanja Hrvata Bosanske Posavine

    republikainfo.com
    Copyright 2024 Republikainfo.com
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.