Zbog registriranih 92.663 birača u BiH i 44 otvorena biračka mjesta jasno je da se očekivala još veća izlaznost i još značajnija potpora. No, njih 68.022, odnosno, 73% odlučilo je – ne glasati te se pomalo, ali sigurno, srušila teza da glasači iz BiH određuju ili ‘presuđuju’ predsjednika Hrvatske. Brkić ima puno prostora za djelovanje s obzirom na činjenicu da je u ukupnom zbroju-omjeru broja registriranih birača (92.663) u BiH i broja birača izašlih na izbore iznosi tek 17,7%.
Iako je prvi krug za predsjednika/predsjednicu Republike Hrvatske tek završio, jasno je da će u drugom krugu u utrci za Pantovčak biti važan svaki glas. SDP-ov Zoran Milanović sa 29,55% (562.779 glasova) relativni je pobjednik prvog kruga kojem su u ukupnom zbroju glasova Hrvati dali najviše povjerenja, a HDZ-ovka Kolinda Grabar Kitarović slijedi ga u stopu sa 26,65% (507.626 glasova). Jasno je da će se u ovoj tijesnoj utrci voditi borba za svaki glas. Između ostalog i u dijaspori, odnosno, BiH, piše Dnevni list.
Brkić dolazi po glasove dijaspore
Da je posrijedi snažnije ‘pecanje’ glasova u dijaspori govori i informacija koju su hrvatski mediji prenijeli odmah nakon Božića – Milijan Brkić, potpredsjednik HDZ-a, i službeno je postao stranački koordinator za teren Hrvatske i dijaspore u kampanji Kolinde Grabar-Kitarović. Naime, očekuje se da bi Grabar-Kitarović za konačnu pobjedu trebala privući i što više glasova birača Miroslava Škore koji je u dijaspori postigao zavidan rezultat, te da bi Brkićev angažman u kampanji mogao tome pomoći.
“Svi su uključeni u kampanju, HDZ ima jako puno jakih aduta i svi trebaju biti angažirani. Milijan Brkić radit će, između ostaloga, na motivaciji birača u BiH i dijaspori”, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković podsjećajući kako Brkić, porijeklom Hercegovac iz Klobuka, radi na izborima godinama, te da ga ne treba isticati kao pojedinca.
Jasno je da su u HDZ-u mišljenja da Brkić, kao dobar poznavatelj situacije na terenu, može dodatno mobilizirati glasače iz BiH, a sada zasigurno dobiva i dodatnu zadaću – da dio Škorinih glasača preusmjeri prema Grabar Kitarović.
Brkić ima puno prostora za djelovanje s obzirom na činjenicu da je u ukupnom zbroju-omjeru broja registriranih birača (92.663) u BiH i broja birača izašlih na izbore iznosi tek 17,7%.
Prema glasovima koje je osvojila i Kolinda Grabar Kitarović i Zoran Milanović u BiH, potvrđuje se da je tzv. “dijaspora” iz BiH i dalje podrška HDZ-u, dok je broj ostalih glasova više nego minoran. No, u ukupnom zbroju, glasovi iz BiH bitno ne utječu na konačan rezultat. No, u ovoj utrci gdje i Milanović i Grabar Kitarović ‘love’ svaki glas, ukoliko se “probude” birači, dijaspora bi mogla odigrati ulogu presudnog jezička na vagi upravo za kandidatkinju HDZ-a.
Kako se glasalo u BiH u prvom krugu
Na netom završenim izborima za predsjednika Republike Hrvatske, u Bosni i Hercegovini je glasalo ukupno 24.641 glasača s pravom glasa. Broj važećih listića je 24.568, a nevažećih 73 (0,3%). Prema podatcima Državnog izbornog povjerenstva RH te obrađena sva 44 biračka mjesta, Kolinda Grabar Kitarović dobila je 16.417 glasova (66,61%), Miroslav Škoro 6.278 (25,47%), a Zoran Milanović 1.131 (4,58%).
No, dok su i Škoro i Grabar Kitarović računali i ciljali na značajan broj glasova dijaspore, Zoran Milanović uporno ističe da “u BiH kod Hrvata ne ide po glasove”, očito ocjenjujući da je njihov broj značajno ne određuje konačan rezultat te želeći pridobiti naklonost birača u Hrvatskoj koji prema “bh. dijaspori” nisu naročito naklonjeni.
Ako ove rezultate glasovanja iz tzv. dijaspore, usporedimo s izborima za predsjednika Hrvatske iz 2014. godine, tadašnja kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović imala je potporu 80,06% od sveukupnih glasača, Ivo Josipović 12,36%, a Milan Kujundžić 4,65% itd.
Također, usporedbom ovog broja glasova s brojem glasova drugog kruga predsjedničkih izbora iz siječnja 2014. godine, vidjet ćemo da je kandidatkinja HDZ-a dobila skoro isti broj glasova. Naime, tada je, od ukupno 1.114.954 glasa, iz dijaspore za Grabar Kitarović pristiglo 33.737 glasova, od čega je iz BiH bilo 16.160 glasova.
HDZ-ova baza konstantna
Iz ovoga bi se moglo zaključiti da je HDZ-ova baza u BiH ostala dosljedna svojoj kandidatkinji, pa čak i nešto povećala rezultat, ali da ona, u ukupnom zbroju-omjeru broja registriranih (92.663) i broja izašlih na izbore iznosi tek 17,7%.
Međutim, Škorinih 6.278 glasa šalje poruku da su se glasači iz BiH dodatno animirali te u jednoj mjeri i “probudili” iz glasačke apstinencije, dok Milanovićevih 1.131 glas naspram Josipovićevih 1.069 iz 2015. pokazuju da se po pitanju simpatizera SDP-a u BiH ništa značajno nije promijenilo.
Ipak, zbog registriranih 92.663 birača u BiH i 44 otvorena biračka mjesta jasno je da se očekivala još veća izlaznost i još značajnija potpora. No, njih 68.022, odnosno, 73% odlučilo je – ne glasati te se pomalo, ali sigurno, srušila teza da glasači iz BiH određuju ili ‘presuđuju’ predsjednika Hrvatske.
No, kako će to izgledati u drugom krugu ostaje vidjeti već 5. siječnja kada se bira novi predsjednik ili ostaje predsjednica Hrvatske, zaključuje Dnevni list.
Rektor Sveučilišta u Mostaru dio stožera kandidatkinje Gragar Kitarović
Hrvatski mediji izlaze s informacijom izravno iz stožera kampanje kandidatkinje Kolinde grabar Kitarović koje govore da je u njenoj ekipi angažirano pet novih članova, od kojih su najistaknutiji Milijan Brkić te kao vanjski suradnik Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru.
Inače, rektor Tomić dugogodišnji je član HDZ BiH, a i prije je surađivao s HDZ-om kao i u predizbornim kampanjama HDZ-a BiH još dok je bio dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta. Međutim, narušava li rektor Tomić svojim nesvakidašnjim i neuobičajenim političkim angažmanom dignitet akademskog zvanja, profesije i dužnosti te integritet i neovisnost samog Sveučilišta – ne dovodi se u pitanje.
/Republikainfo.com/
/Republikainfo.com/