Ukratko, kupovinom Telekoma Srbije Deutsche Telekom preuzeo bi i većinski paket dionica u banjolučkom m:tel-u (65 %), te bi se u tom slučaju morao ‘riješiti’ dionica u mostarskom HT-u (39 %). Razlog je taj što bi time bili narušeni osnovni principi tržišne konkurencije i Konkurencijsko vijeće ne može dopustiti da Deutsche Telekom u posjedu ima dvije licence na jednom tržištu.
Dug proces
S obzirom da Nijemci pokazuju snažan interes za kupovinu Telekoma Srbije, čemu se otvoreno nada i srpska vlada, ne bi trebalo iznenaditi da Deutche Telekom uskoro pokrene prodaju svoga udjela u HT-u Mostar jer je to u biti prvi u nizu koraka koje njemački gigant mora učiniti kako bi ušao na tržište Srbije, a preko m:tel-a i u BiH.
Da bi ušli na srpsko tržište, Nijemci će morati uložiti više od milijardu eura, koliko je nužno za većinski paket dionica Telekoma Srbije, a potom bi preko m:tel-a išli u proces širenja u našoj zemlji, odnosno išli bi u ‘poslovno uništenje’ HT-a Mostar, koji bi tada već bio oslabljen izlaskom DT-a.
Premda su nagađanja u susjedstvu kako bi cjelokupni proces privatizacije Telekoma Srbije mogao biti okončan do kraja 2015. to baš i nije realan scenarij.
– Nije to jednostavna procedura. Ako Deutsche Telekom danas odluči kupiti Telekom Srbije procedura bi mogla potrajati oko godinu i pol dana. Što se tiče njihovog udjela u HT-u Mostar, u tom slučaju on bi im čak bio kočnica u realizaciji tog velikog posla. Oni bi se prvo morali riješiti svog udjela u HT-u Mostar, a tek onda ići na Telekom Srbije, kazao je naš izvor upućen u navedeni proces.
Nije zgorega napomenuti da se o prodaji Telekoma Srbije raspravlja još od 2010. godine, te kako je jedna privatizacija već propala, ali čini se da je vlada Aleksandra Vučića u 2015. godini u dobroj namjeri već ispregovarala konkretne poteze po tom pitanju.
Sigurna prodaja
Rasim Ljajić, srpski ministar trgovine i telekomunikacija, kazao je nedavno kako se ne smije ponoviti 2011. godina, kada je pokušaj privatizacije Telekoma Srbija propao. Tada je za 51 posto vlasništva traženo 1,4 milijarde eura, ali jedini zainteresirani ulagač Telekom Austria nije želio izdvojiti toliki novac odjednom, već je nudio 950 milijuna eura u gotovini, a ostatak kroz investicije, što srpska vlada nije prihvatila.
– Ne smijemo dopustiti da se iz ovog procesa izađe na sličan način kao 2011. To bi dodatno srušilo cijenu Telekoma, koji bi vjerojatno izgubio još jedan broj korisnika jer se to dogodilo 2011., objašnjava Ljajić.
Naš izvor tvrdi da je prethodno opisani razvoj situacije vrlo izgledan u razdoblju od iduće dvije godine u kojim će se, kako navodi, sigurno događati određene promijene na tržištu telekomunikacija u regiji, a samim time i u BiH.
Amerikanci zainteresirani za HT Mostar?
Jedna od ‘priča’ vezanih za HT Mostar je i kako bi, u slučaju da se Vlada FBiH odluči na privatizaciju, u igru uskočio Telemach iza kojeg u stvari stoji Globalni investicijski fond Kohlberg Kravis Roberts (KKR), sa sjedištem u New Yorku. KKR zajedno sa Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) širom svijeta snažno investira u sektor telekomunikacija i medija, a navodno su zainteresirani i za preuzimanje HT-a Mostar. KKR je već uvelike ušao u regiju, a i u BiH. Primjerice, regionalni informativni kanal N1, koji je osnovan u suradnji s globalnom TV mrežom CNN, dio je investicije KKR-a u Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Srbiju i druge zemlje regije.
(Izvor: Dnevni list)