Piše: Matthias von Hein/Deutsche Welle
„Nema prijatelja osim planina.” Čini se da najnovije vijesti iz Washingtona potvrđuju ovu staru kurdsku poslovicu. Sjedinjene Države su najavile da više neće biti protiv turske invazije u kurdska područja na sjeveru Sirije. Tako je SAD svog najbližeg saveznika u borbi protiv takozvane „Islamske države” ostavio na milost i nemilost nadmoćnoj Erdoganovoj vojnoj mašineriji.
Više od 10.000 kurdskih boraca proteklih godina je izgubilo život u borbi protiv IS-a. Kurdske milicije činile su okosnicu „Sirijskih demokratskih snaga” (SDF), koje su na kopnu predvodile lavovski dio borbe protiv IS-a. Sada je jasno: jalove su bile nade Kurda da su time zaslužili zaštitu SAD-a od napada Turske.
Turski predsjednik je odavno bacio oko na sjevernu Siriju. A nedavno, na Općoj skupštini UN-a, Erdogan je predstavio svoje planove za „sigurnosnu zonu” južno od turske granice. To je ogroman teritorij, s obzirom da je ta granica duga skoro 500 kilometara i da je predviđeno da zona bude širine 30 kilometara.
U ratom razrušenoj Siriji, ta područja koje su kontrolirali Kurdi, do sada su bila oaza stabilnosti. Vojna operacija Turske, koja očito samo što nije počela, to će sigurno promijeniti.
Kakve posljedice za Siriju imaju turske invazije moglo se vidjeti početkom 2018., prilikom okupacije Afrina koja je cinično nazvana „Operacija maslinova grančica”: turska vojska je tada operirala zajedno s džihadistima. Prema podacima UN-a iz Afrina i okoline je tada izbjeglo 140.000 ljudi. Sirijski opservatorij za ljudska prava sa sjedištem u Londonu govori čak o 350.000 raseljenih. Organizacije za ljudska prava su se žalile na sustavno uništavanje sredstava za život Kurda: oni su protjerani iz svojih kuća i tu su onda naseljeni sirijski Arapi.
Erdogan sada ima sličan plan – i to ne krije. Želi se riješiti više od tri milijuna sirijskih izbjeglica koji u Turskoj više nisu dobrodošli. To znači da Erdogan u biti planira etničko čišćenje i kasnije preseljenje duž sirijsko-turske granice.
Pored svega toga, ne smije se zaboraviti da je borba protiv „Islamske države” daleko od pobjede. Iako je izgubila teritorije početkom godine, njezini borci se još uvijek kriju u prostranstvima Sirije. Ideologija „Islamske države” je još uvijek u glavama oko 12.000 zarobljenika koje na sjeveru Sirije čuvaju Kurdi, a i u glavama otprilike 70.000 izbjeglih sljedbenika IS-a u kampovima, također na sjeveru Sirije.
Kada turska vojska krene u akciju, Kurdi će imati drugih briga i neće više moći baviti se tom ljudskom ostavštinom terorističkoga kalifata. Američki predsjednik Trump je doduše obvezao Erdogana: za zarobljene borce i pripadnike IS-a tada će biti odgovorna Turska. Ali ova turska ofenziva svijet neće učiniti sigurnijim.