Odluka Europske unije da odloži početak pregovora o članstvu sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom došla je u vrlo lošem trenutku, navodi ugledni briselski dnevnik ‘Politico’ i upozorava da “Kina uveliko koristi neodlučnost EU da prigrli čitav Balkan”, prenosi Dnevni avaz.
Pošto rastu sumnje u posvećenost Bruxellesa regiji, kineska inicijativa ‘Jedan pojas, jedan put’, nudi atraktivne alternative zemljama koje gube nadu dok beskrajno dugo čekaju na priključenje EU, navodi se u analizi.
Kina je na Balkanu bila sinonim za jeftinu odjeću i šarenu plastiku. Danas, u Crnoj Gori, Kinezi su poznatiji po visokim dizalicama i ogromnim betonskim stubovima, dok se preko rijeke Morače polako oblikuje 200 metara visok i kilometar dug most.
– Ovaj projekt dio je ambicioznog plana izgradnje autoputa od jadranske obale do granice sa Srbijom, a predvodi ga Kineska korporacija za puteve i mostove (CRBC), uz zajam od kineske banke “Exim”. Upravo tako u praksi izgleda “Pojas i put”: kineska inženjerska snaga udružena sa jeftinim kineskim zajmovima”, ističe “Politico”.
U Crnoj Gori i ostatku zapadnog Balkana, Kina je stigla noseći malo “povijesne prtljage”, a više kofera punih gotovine. To je u izrazitom kontrastu sa Zapadom, koji ima višestoljetnu tradiciju uplitanja u lokalnu politiku, a koji u posljednje vrijeme – preko EU – puno obećava, a ispunjava malo, nastavlja autor teskta.
Skupi projekt izgradnje u Crnoj Gori nije popularan kod svih, ali kritičari za to krive vladu, a ne Kineze.
Istražitelj sa Merkator instituta za kineske studije Jacob Mardel (Jacob) o kineskom utjecaju na Balkanu razgovarao je sa lokalnim akademicima i ljudima upletenim u kineske projekte.
– Upitao sam u Podgorici inženjera koji radi na projektu (most preko Morače) je li zabrinut zbog kineskog utjecaja. On se nasmijao i rekao da “EU već govori našim političarima kako trebaju glasati i što trebaju kazati. S Kinom će biti isto ali o drugim stvarima”. Crnogorci su uglavnom proeuropski, ali su se zašitili. Možda su više frustrirani svojim političarima nego Bruxellesom, ali u širem smislu oni su ljuti što se ništa nije promijenilo i što se obećanja ne ispunjavaju – rekao je on.
Kako je naveo, taj sentiment je široko rasprostranjen po zapadnom Balkanu kad god spomenete Kinu, ljudi prije ili poslije počnu govoriti o eurointegracijama.
– U Sjevernoj Makedoniji, lokalni akademik mi je rekao da je vidio iste “glave” iz Bruxellesa na televiziji kako govore istu stvar posljednjih pet godina. U Bosni i Hercegovini sjedio sam u uredu lokalnog ministra i slušao tiradu: “Ljudima je dosta toga da se nadaju i nadaju bez rezultata, bez ulaganja, bez radnih mjesta”. Budućnost je nepredvidiva, ali EU nije tako atraktivna kao što je nekada bila – rekao je Mardel.
Čak i u Albaniji, koja je izrazito prozapadna, postoji velika frustracija, naveo je on.
– Nije bitno čija je krivica. Suština je da se ljudi osjecćaju zapostavljeno, razočarano. Nakon raspada Jugoslavije došlo je do nasilja i ekonomske devastacije, ali onda je postojala nada. Sada postoji samo stagnacija – kaže Mardel.
Prema njegovim riječima s odsustvom EU u regiji nastao je vakuum u kojem trenutno operira Peking i nudi primamljivu paradigmu: financije bez obveza, koje funkcioniraju po osnovu uzajamnog poštovanja.
– Za razliku od Bruxellesa, Peking ne traži političke uvjete niti pažljivo vođenje računa o tome što se i gdje troši. U Kini i na međunarodnom planu, Peking daje prioritet razvoju u odnosu na “detalje” kao što su reforme i ljudska prava. Na Balkanu, on nudi izgradnju nacionalnih projekata kojima se EU ne želi baviti: pogoni za ugalj u BiH i Srbiji, autoput u Crnoj Gori. Na konferenciji o Inicijativi “Jedan pojas, jedan put” koju je organizirao Beogradsko sveučilište, a koju je financirala kinesko veleposlanstvo u Beogradu, jedan od akademskih stručnjaka mi je rekao: “Između Rusije i Europe na obje strane, vidim Kinu kao treći put”.
Slično je i u BiH, gdje mnogi također Kinu vide kao “novo lice”. Ipak, kako je naveo, iako Kina ne može pružiti alternativu integraciji u EU, njen značaj raste.
(Izvor: Dnevni avaz)