Piše: Nikolaos Papadogiannis/The conversation.com/Digitalna demokracija
Mislim da bi bilo bi pogrešno odbaciti činjenicu da se mnogi ljudi identificiraju s ‘Europom’. Ova identifikacija rezultat je jednog dugotrajnog procesa, osobito u drugoj polovici 20. stoljeća. Taj proces u sebi sadrži politike Europske ekonomske zajednice (EEZ), institucija EU-a i inicijativa na lokalnoj razini. Ključni primjer inicijativa iz EEZ i EU je „prekogranična mobilnost“ mladih, od 1945. pa nadalje. Ovakve inicijative i politike često su kreirale skupine koje nisu formalno povezane s EEZ/EU, ali ipak su pomogle razviti privrženost Europi u nekoliko zemalja kontinenta.
Kao što je 60-ih godina prošlog stoljeća pokazao politolog Ronald Inglehart – što su mlađe generacije više putovale, to su bile veće šanse da će podržati snažniju političku uniju u Europi. U novije vrijeme program razmjene studenata Erasmus također je pomogao jačanju identifikacije s Europom.
Osjećati se Europljaninom
Istodobno, osjećaj da si Europljanin i pripadnost naciji daleko su od uzajamnog isključivanja. Primjerice, brojni Zapadni Nijemci su 1980-ih godina bili strastveni pobornici ujedinjene Njemačke u politički ujedinjenoj Europi.
Vezanost za Europu također je, posljednja tri desetljeća, bila ključna komponenta regionalnog nacionalizma u nekoliko europskih zemalja: npr. škotskog ili katalonskog. Ono što je okupljalo škotske nacionaliste osamdesetih godina prošlog stoljeća bila je ideja o neovisnosti Škotske unutar Europe, što je slučaj i danas. Na ovogodišnjim izborima za Europski parlament glavni izborni slogan vladajuće Škotske nacionalne stranke (SNP) je “budućnost Škotske u Europi”.
Različiti programi
Ono što traži dodatnu pozornost je značaj koji se pridaje pojmu europskog identiteta. Koriste ga različite društvene i političke skupine, od krajnje ljevice do krajnje desnice, a značenje koje mu pridaju se razlikuje. Za SNP ovaj pojam je kompatibilan s članstvom Škotske u EU. Ta stranka kombinira koncept europskog identiteta s ‘uključivim razumijevanjem’ škotske nacije, koji je otvoren i obuhvata ljude rođene u inostranstvu a koji žive u Škotskoj.
Suprotno tome, njemačka krajnje desna AfD stranka ( Alternative für Deutschland ili Alternativa za Njemačku) kritična je prema EU, ali se identificira s „Europom“ koja se izričito suprotstavlja islamu. Eklatantan primjer je jedan od plakata stranke za europske izbore u kojem se od Europljana traži da glasaju za AfD kako EU ne bi postala “Eurabia”.
Identifikacija s Europom postoji, ali je kompleksna. Koncipirana je na razne načine i ne podrazumijeva nužno i potporu Europskoj uniji. Također, europski identiteti nisu nužno međusobno isključivi s nacionalnim identitetima. I na kraju, i europski i nacionalni identitet možda počivaju na stereotipima o ljudima koji se smatraju neeuropljanima.