Piše: Mario Nakić/Liberal.hr
“Građani traže od EU odgovore na bitna pitanja, kao što su osiguranje, kontrola vanjske granice i klimatske promjene. Ali nitko ne treba EU da nam regulira kako da pržimo šnicle”, rekao je za austrijsku novinsku agenciju APA.
“Umjesto što traže sve više novca, EU bi trebala prekinuti govoriti građanima kako da žive.”
Otkad je ušao u ured 2017., mladi austrijski kancelar iz stranke desnog centra se već sukobio s drugim liderima EU oko mnogih pitanja, a najviše oko imigracije. Pozivao je da se kazne države koje puste previše imigranata u EU i učvrstio je granicu sa Slovenijom i Mađarskom dodatnim kontrolama kako bi spriječio ilegalni ulazak imigranata u Austiju.
Nije među onima koji bi odbacili ideju Europske unije, ali traži od Bruxellesa da se ponaša “manje odgajateljski” prema državama članicama.
Kurz nije ni prvi političar koji kritizira Bruxellesove pretjerane regulacije. Bivši britanski državni tajnik Boris Johnson je koristio Regulaciju 1333/2011 u sklopu kampanje za Brexit. Riječ je o regulaciji koja traži da banane, koje se prodaju u EU, ne smiju imati “abnormalnu zakrivljenost” osim ukoliko dolaze iz Portugala ili Grčke.
Kada spominje pržene šnicle, Kurz misli na regulaciju 2017/2158 koja zahtijeva smanjenje prisutnosti karcinogenog akrilamida u prženoj hrani. Iako se u tekstu regulacije ne spominje pržena austrijska poslastica imenom, tu je mjeru kritizirao ministar poljoprivrede Andrä Rupprechter, koji je optužio EU da je “policija za prženje” i miješanje u prehrambene navike građana.
Kurzova stranka je jedna od konzervativnijih članica europske koalicije desnog centra EPP koja je brojčano najjača u EU parlamentu, a prema anketama nakon izbora će vjerojatno učvrstiti svoju prednost (iz Hrvatske je jedini predstavnik HDZ). Problem za EU ipak dolazi desnije od njih, u grupaciji ECR i budućoj asocijaciji koju planira nakon izbora osnovati zamjenik talijanskog premijera Matteo Salvini skupa s euroskepticima, nacionalistima i populistima koji će, čini se, dosta ojačati.
U Velikoj Britaniji, prema anketama, najbolje stoji stranka Brexit, nova stranka Nigela Faragea koja okuplja uglavnom konzervativce nezadovoljne što aktualna britanska vlada nije još uspjela provesti izlazak iz EU. Stranka Brexit ima potporu od čak 34 posto građana UK. Drugi su laburisti s 21 posto, treći Liberalni demokrati (12 posto), a Konzervativci su pali na četvrto mjesto s potporom od samo 11 posto. To je najgora pozicija Konzervativne stranke u Britaniji od njenog osnutka.
U Nizozemskoj bi također euroskeptična populistička stranka FvD mogla osvojiti najviše glasova nakon što je na nedavnim pokrajinskim izborima osvojila pojedinačno najviše mandata u Senatu. U Francuskoj Macronova centristička koalicija prema anketama bori se za prvo mjesto s nacionalistima Marine le Pen.
Trebao bi to biti znak za uzbunu. Građani nisu zadovoljni i iskazuju svoje nezadovoljstvo podrškom euroskeptičnim, populističkim strankama. Jedan od značajnijih uzroka je sigurno regulatorska politika Europske unije. Bruxelles bi se trebao manje baviti prehrambenim i drugim privatnim navikama građana i prekinuti besmislena ograničenja u proizvodnji i prodaji.