Pravilo koje je u Katoličkoj crkvi uveo papa Pavao VI, a sv. Ivan Pavao II. uvrstio u Zakonik kanonskog prava kaže da dijecezanski biskup, navršivši 75 godina života, treba papi predati odreknuće od službe. I papa Franjo je potvrdio i precizirao dokument po kojem svi biskupi s navršenih 75 godina moraju otići u mirovinu i od čega nisu izuzeti ni oni na položaju u kuriji ili na čelima i u organima biskupskih konferencija.
Odlučuje papa
Procedura je jasna: “Kada dođe do te dobi biskup je dužan obavijestiti Svetu Stolicu, odnosno papu da navršava tu dob. Nakon toga o njegovom umirovljenju odlučuje Sveta Stolica” – pojasnio nam je u ranijim izjavama tajnik BK BiH mons. Ivo Tomašević dodavši da se pri odluci u obzir uzimaju brojni parametri, kao što su stanje u biskupiji, potencijalni nasljednici, zdravstveno stanje biskupa itd. I dalje je ostavljena mogućnost da se nekim biskupima odgodi umirovljenje, no ipak svi sa 75 godina moraju poslati papi zahtjev za umirovljenje. U crkvenim krugovima odavna se već govori da je moguće da će biskupa naslijediti aktualni generalni vikar don Željko Majić, premda službene potvrde još nema. Međutim, spominju se i još neka imena, poput biskupa ordinarija Porečko-pulske biskupije Dražena Kutleše, koji je rodom iz Tomislavgrada.
Podsjećamo, godinu dana nakon Mostara, doći će do velike promjene i u Sarajevu. Vinko Puljić tek je godinu mlađi od mostarskoga biskupa. Rođen je na Malu Gospu 1945., što znači da zahtjev za umirovljenje papi mora poslati u rujnu 2020. Opet, biskup Komarica je dvije godine mlađi od biskupa Perića, a godinu od nadbiskupa Puljića. Komarica je rođen u veljači 1946., što pak znači da će on najduže ostati na svojoj ‘funkciji’, jer je i najmlađi, pa će zahtjev za umirovljenje, s najdužim biskupskim stažom od sve trojice, u Vatikan slati tek 2021. godine. „Zanimljivo je da Božja providnost Tebe, biskupa Franju i mene po rođenju smjestila godinu za godinom: rođen si 1944. godine, ja 1945., a biskup Franjo 1946. godine. Pripadamo generacijama koje su rođene u ratu i poraću. Za biskupe smo zaređeni pred rat ili u ratnom vremenu. Mi, koji smo još u majčinoj utrobi osjetili svu težinu i gorčinu rata i poraća, pozvani smo i poslani biti nositelji mira koji daruje Krist, Knez mira“, kazao je kardinal Vinko Puljić 2017., na 25 obljetnici biskupovanja Ratka Perića.
O Međugorju
Mons. Ratko Perić (Tuk kraj Rovišća, 2. veljače 1944.) je mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski. Osnovnu školu pohađa u Rotimlji i Crnićima (kod Stoca), sjemenišnu gimnaziju u Zagrebu, Filozofski fakultet u Zagrebu, te Teološki studij u Rimu. Doktorirao je teologiju 1971. na sveučilištu Urbaniani. Zaređen za svećenika 29. lipnja 1969. u Prisoju, a za biskupa koadjutora 29. svibnja 1992. u Neumu. 14. rujna 2017. – na blagdan Uzvišenja Svetoga Križa proslavio je 25 godina svoga biskupovanja. Biskup Ratko uzeo je za ređenja u Neumu biskupsko geslo “Kroz nevolje u Kraljevstvo božje”, naslutivši tako i svoj put u biskupiji opterećenoj i “hercegovačkim slučajem” i “međugorskim fenomenom”, o kojem Crkva još nije izrekla konačan sud. O međugorskom fenomenu razmišlja kao prethodnik biskup Žanić i skladu s tim razmišljanjem i djeluje. Isto se podudara sa zadnjim službenim stajalištem Crkve iz Zadra, da se na temelju istraživanja u Međugorju ne može utvrditi nadaravnost događanja.
(Izvor: Dnevni list/K.P)