Prije 75 godina, u kolovozu 1946., u Americi je objavljena “Životinjska farma” Georgea Orwella. Knjiga je odmah postala hit, s više od pola milijuna prodanih primjeraka u prvoj godini. Nakon tri godine uslijedio je još veći uspjeh, distopijski roman “1984”.
Mark Satta, The Conversation
Izvor: Digitalna demokracija
U godinama koje su slijedile, Orwellovo djelo ostavilo je neizbrisiv trag na američku misao i kulturu. Prodaja ” Životinjske farme” i “1984” porasla je 2013. nakon što je zviždač Edward Snowden otkrio povjerljive dokumente Nacionalne sigurnosne agencije . “1984” došla je na vrh Amazonove liste najprodavanijih knjiga nakon predsjedničke inauguracije Donalda Trumpa 2017. godine.
Kao profesora filozofije zanima me stalna relevantnost Orwellovih ideja, uključujući onih o totalitarizmu i socijalizmu.
Početak karijere
George Orwell bio je pseudonim Erica Blaira. Rođen 1903. u kolonijalnoj Indiji, Blair se kasnije preselio u Englesku gdje je uz pomoć stipendija pohađao elitne škole. Nakon toga pridružio se britanskoj državnoj službi, radeći u Burmi (današnjem Mjanmaru). S 24 godine Orwell se vratio u Englesku, s namjerom da postane pisac.
Tijekom 1930-ih nije imao nekog naročitog uspjeha kao esejist, novinar i romanopisac. U to vrijeme služio je kao dobrovoljac u ljevičarskoj miliciji koja se borila na strani republikanaca tijekom Španjolskog građanskog rata. Za vrijeme ovog rata Orwell je shvatio kako propaganda može oblikovati političke narative, promatrajući netočno izvještavanje o događajima koje je doživio iz prve ruke.
Orwell je kasnije sažeo svrhu svog pisanja, otprilike od Španjolskog građanskog rata nadalje: “Svaki redak ozbiljnog rada koji sam napisao od 1936. bio je, izravno ili neizravno, protiv totalitarizma i za demokratski socijalizam.” Orwell u ovom odlomku nije naveo što misli pod totalitarizmom ili demokratskim socijalizmom, ali neka druga njegova djela pojašnjavaju kako je on razumijevao te pojmove.
Što je totalitarizam?
Za Orwella, totalitarizam je politički poredak usredotočen na moć i kontrolu. Kao primjer totalitarizma kao stava možemo uzeti lik O’Briena u knjizi “1984”. O’Brien je moćni državni dužnosnik koji koristi mučenje i manipulaciju kako bi stekao moć nad mislima i postupcima glavnog protagonista, Winstona Smitha. Ovdje nam je značajno to što O’Brien svoju želju za moći tretira kao cilj sam po sebi. O’Brien predstavlja ideju moći koja je samoj sebi razlog.
Većina Orwellovih najlucidnijih ideja tiču se onoga s čime je totalitarizam nespojiv. U svom eseju “Lav i jednorog ” iz 1941. Orwell piše o “totalitarnoj ideji da ne postoji nešto poput zakona, da postoji samo moć …” Drugim riječima, zakoni mogu ograničiti moć vladara. Totalitarizam nastoji izbrisati granice zakona neometanim vršenjem moći.
Na sličan način, u svom eseju “Sjećanje na španjolski građanski rat” iz 1942. Orwell tvrdi da totalitarizam mora poreći postojanje neutralnih činjenica i objektivne istine. Orwell identificira slobodu i istinu kao zaštitni mehanizam od totalitarizma. Konzumiranje slobode i prepoznavanje istine nespojivi su s potpunom, centraliziranom kontrolom koju totalitarizam iziskuje.
Orwell je shvatio da se totalitarizam može naći kako na političkoj desnici, tako i na ljevici. Za njega su i nacizam i komunizam bili totalitarni.
Po mome mišljenju, Orwellovo djelo traži od nas da se odupremo totalitarnim vođama, bez obzira na političku pripadnost. Također nas podsjeća da su govorenje istine i obrana slobode naše najbolje oružje u borbi protiv totalitarizma.
Što je to demokratski socijalizam?
U svojoj knjizi iz 1937. “Put do pristaništa Wigan” Orwell piše da socijalizam znači “pravdu i slobodu”. Pravda na koju se Orwell poziva nadilazi puku ekonomsku pravdu, te podrazumijeva i društvenu i političku pravdu.
U „Lavu i jednorogu“ Orwell nam objašnjava što misli pod socijalizmom . Prema njegovim riječima, socijalizam zahtijeva “približnu jednakost prihoda (ne smije biti više od približne), političku demokraciju i ukidanje svih nasljednih privilegija, osobito u obrazovanju”.
Objašnjavajući što podrazumijeva pod “približnom jednakošću prihoda”, Orwell je u istom eseju rekao da jednakost prihoda ne smije biti veća od omjera od oko 10 prema 1. U modernom tumačenju to sugerira da bi za Orwella moglo biti etički ispravno da predsjednik uprave u tvrtci zarađuje deset puta više od svojih zaposlenika, ali ne i 300 puta više, a što je prosjek u Sjedinjenim Državama.
Opisujući socijalizam, Orwell ne govori samo o ekonomske nejednakosti. Njegovo djelo ukazuje na to da njegovo shvaćanje socijalizma podrazumijeva “političku demokraciju”. Kao što je primijetio David Dwan, Orwell je razlikovao “dva koncepta demokracije“. Prvi koncept odnosi se na političku moć koja počiva na građanima. Drugi se odnosi na klasične liberalne slobode poput slobode mišljenja. Oba pojma demokracije čine se relevantna za ono što Orwell podrazumijeva pod demokratskim socijalizmom. Za Orwella je demokratski socijalizam politički poredak koji osigurava društvenu i ekonomsku jednakost, dok istovremeno štiti i široke osobne slobode.
Vjerujem da Orwellov opis demokratskog socijalizma i njegovo priznanje da postoje različiti oblici socijalizma mogu biti važni i danas, s obzirom na to da američki politički dijalog o socijalizmu često zanemaruje mnogo nijansi koje Orwell unosi u tu temu. Na primjer, Amerikanci često brkaju socijalizam s komunizmom. Orwell pomaže razjasniti razliku između ovih pojmova.
Imajući u vidu visoku razinu ekonomske nejednakosti, političke napade na istinu i ponovnu zabrinutost zbog jačanja totalitarizma, Orwellove ideje relevantne su danas kao i prije 75 godina.