U aparatu moći Kremlja postaje sve napetije. O tome svjedoče interne informacije do kojih su došli novinari njemačke televizije ARD i Deutsche Welle-a tijekom razgovora sa ženom koja je radila za rusku tajnu službu FSB.
Marija Dmitrijeva je uspjela pobjeći iz Rusije – preko sjeverne Afrike do tranzitne zone na aerodromu u Parizu, gdje je podnijela zahtjev za politički azil. Ona kaže da ne može više podnijeti ono što se dešava u njenoj domovini: “Želim da se stradanje okonča. Ne želim više da ljudi umiru u Ukrajini, ne želim da umiru Rusi.”
Ova 31-godišnjakinja je liječnica i kaže da je od 2016. godine radila za tri ruske sigurnosne agencije – nedavno i za tajnu službu FSB. Ali rat u Ukrajini ju je, kako kaže, natjerao da raskine svoje veze sa državom. Ona se sa novinarskim ekipama DW-a i političkog magazina prvog programa njemačke televizije ARD, „Kontraste“, razgovarala na obali Sredozemnog mora u južnoj Francuskoj, piše Deutsche Welle.
Dmitrijeva nije ni pristalica oporbe niti je liberal. I sama je donedavno bila dio Putinovog sustava, radila je za Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo odbrane i tajnu službu FSB. Ovdje u Francuskoj ona sada prvi put javno govori o tome.
Mnogi rat smatraju izgubljenim
Mnogi u FSB-u smatraju da je rat izgubljen, kaže ona. Kao liječnica je, ističe, više puta tretirala nezadovoljne službenike koji su htjeli napustiti službu: „Govorili su da su umorni, ali iz FSB-a se ne odlazi tek tako. To je veoma cijenjeno radno mjesto do koga je jako teško doći. A ako troje mladih zaposlenika u roku od mjesec dana napuste službu, to se tumači kao da se oni ne slažu sa sistemom.” Dmitrijeva smatra da dužnosnici tajne službe strahuju od toga da će jednog dana morati odgovarati za zločine počinjene u ruskom agresorskom ratu.
Iako se njene izjave neovisno ne mogu provjeriti, politolog i stručnjak za Rusiju Gerhard Mangott sa Sveučilištu u Insbruku smatra procjenu Dmitrijeve u osnovi uvjerljivom: „Saznao sam iz svojih izvora da u rukovodstvu FSB-a postoje pitanja koliko su spremni platiti za pobjedu u Ukrajini. I da se povećava broj onih koji se brinu bi li Rusija mogla izgubiti ovaj rat.”
„Vjetar promjena” u tajnoj službi
Vladimir Osečkin ima sličnu predstavu o tome. Ruski aktivist za ljudska prava i osnivač gulagu.net, nevladine organizacije koja razotkriva zlostavljanja u ruskim zatvorima, ima dobre kontakte s kritički raspoloženim zaposlenicima tajne službe. Pod motom “vjetar promjena”, on je od početka rata u Ukrajini objavio brojne izvještaje agenata ruske tajne službe, za koje, prema podacima magazina Kontraste, zapadne službe vjeruju da su autentični.
“Sudeći prema izvorima iz tamošnjeg sistema, mnogi smatraju da ono što je Putin započeo 24. veljače vodi u ponor, u katastrofu, da je to najveća Putinova greška kao političara i šefa države”, kaže Osečkin, koji takođe živi u Francuskoj, u intervjuu za Kontraste. „Mnogi to vide čak i kao izdaju. Zato što je tokom 20 godina čitav sistem sigurnosnih službi pomagao Putinu da ostane na vlasti.” Sada se boje da će Putin ugroziti njihovu budućnost i sigurnost.
Francuske vlasti su zabrinute za Osečkinovu sigurnost – on ima 24-satnu zaštitu. U intervjuu kaže da je prije samo nekoliko tjedana došlo do pokušaj napada na njega. Nedavno se saznalo da je protiv njega u Rusiji pokrenuta istraga zbog navodnog širenja lažnih informacija o ruskoj vojsci.
Putinov „bijesni pas” Kadirov
Osečkin kaže da je rastuće nezadovoljstvo razlog zašto je Putin unaprijedio čečenskog lidera Ramzana Kadirova i dodijelio mu čin general-pukovnika. Kadirov, kao Putinov „bijesni pas”, se smatra posebno lojalnim i brutalnim. Navodi se da je još veći utjecaj stekao i šef privatne plaćeničke vojske Wagner, oligarh Jevgenij Prigožin. To je jedna od Putinovih taktika, smatra Oseckin, kojom se želi zaštititi od pokušaja državnog udara: “Putin se toga boji, zbog čega stvara veliki broj različitih sektora i jedinica koje se mogu okrenuti jedni protiv drugih.”
Strategija koju Mangott također prepoznaje: „Putin je netko tko oko sebe voli imati mnogo aktera koji su međusobno sukobljeni i koji se međusobno takmiče”, kaže politolog. „To mu dozvoljava da donese odluku kada je za nešto pravo vrijeme, presudu, da bude posljednji posrednik i donositelj odluka.”
Ali upravo to izaziva sve veću napetost u aparatu moći, kaže Dmitrijeva: „Zaposleni u sigurnosnim službama se boje da će u budućnosti na vlast doći još radikalnije snage, netko poput razbojnika Kadirova, kojima će se onda morati pokoriti.” Kadirovi vojnici na fronti već sada imaju bolje plaće i moderniju opremu od redovnih ruskih trupa.
Rat u kome nema obzira prema civilima
Dmitrijeva vjeruje da će rat i dalje eskalirati. Iz dva izvora iz FSB-a je, kako kaže, saznala za sastanak ruskog Vijeća sigurnosti 10. listopada. “Razgovarali su o tome kako se situacija u Ukrajini može staviti pod kontrolu. Nije važno koja su sredstva potrebna za postizanje tog cilja i koliko će civila poginuti u tom procesu.” Sustavno bombardiranje civilnih ciljeva u Ukrajini počelo je istog dana.
Ova liječnica okrenula je leđa svom dosadašnjem životu i iza sebe ostavila brojne prijatelje i poznanike. Ona se nada da će se još više njenih kolega iz sigurnosnih službi u Rusiji otvoreno okrenuti protiv Putina, piše DW.
/Desk/