Nakon što je Gradsko vijeće Mostara prošli tjedan učinilo značajan korak i donijelo odluku o preimenovavanju mostarskih ulica koje nose nazive po nekadašnjim visokim dužnosnicima Pavelićeve NDH, iz međunarodne zajednice pozvali su i ostale gradove u BiH da učine isto.
Naime, nisu se samo u Mostaru nakon posljednjeg rata ulice preimenovavale povisokim ustaškim dužnosnicima. To je radilo i Sarajevo imenujući ih po muslimanskim dužnosnicima i simpatizerima Pavelićeve NDH.
No, nije ‘ostala dužna’ ni Banja Luka gdje su brojne ulice dobile ime po istaknutim četnicima, a vođi četničkog pokreta Draži Mihailoviću daje se poseban pijetet, piše Dnevni list.
Poziv međunarodne zajednice
Dok su u Mostaru imena ulicama po ustaškim dužnoaniscima davali HDZ-ovci, u Sarajevu su to činili pod vlašću SDA. S druge strane, u Banja Luci je vrlo specifično stanje – brojne ulice preimenovane su u nekadšnje visoke četničke dužnosnike i to u vrijeme vladavine SDS-a, ali to isto je, popuslistički, nastavio i SNSD Milorada Dodika, stranka koja se zove ‘Savez nezavisnih socijaldemokrata’. Njihovu „pažnju“ i pijetet ima četnički vođa Draža Mihailović.
Da se povijest zna često i poigrati svjedoči činjenica da su Mostaru ‘ustaške ulice’ preimenovali oni koji su ih prvobitno tako i nazvali – vijećnici HDZ-a uz podršku SDA i jedinog srpskog vijećnika SNSD-a.
Kako će se ovaj problem riješiti u Sarajevu, gdje vladajuća trojka SDP-Naša stranka-NiP (Narod i pravda) imaju kapacitet o tome odlučiti, a posebno nakon poziva iz kruga međunarodne zajednice u BIH, pa i visokog predstavnika Christiana Schmidta da to isto učine.
Ovo će za ‘Trojku’, koja je karakterizira kao proeuropska, bivi veliki izazov, posebice u predizborno vrijeme kada bi ovi potezi mogli oduzeti određen broj glasova tzv. sarajevskoj ljevici. No, podsjetimo da je sarajevska ljevica organizirala prosvjede protiv mise za bleiburške žrtve u Sarajevu, ali sličnih prosvjeda pod plaštom antifašizma zbog sarajevskih ustaških ulica za sada nema.
Hitlerovi i Pavelićevi sarajevski simpatizeri
Međutim, ‘praksa’ imenovanja spornim imenima nastavlja se i u novije vrijeme. Podsjetimo na kontrovezno imenovanje jedne sarajevske osnovne škole po Mustafi Busuladžiću koje je dobilo i karakter pojačanih međunarodnih tenzija.
Riječ je o muslimanskom intelektualcu kojeg znatan dio povjesničara opisuje kao suradnika fašističkih snaga, filozofa koji je, kako se navodilo, veličao Hitlerove ideje, a brojni kritičari predstavljaju ga i kao istaknutog suradnika ustaških snaga. No, za značajan dio bošnjačke elite Busuladžić je bio mučenik i intelektualac, ubijen nakon II. Svjetskog rata bez suđenja zbog verbalnog delikta.
On je bio i predsjednik organizacije ‘Mladi muslimani’, kojoj se 1940. priključio i Alija Izetbegović, nekadašnji predsjednik RBiH i predsjednik SDA, također i pripadnik ustaške ‘Handžar divizije’, otac današnjeg predsjednika te stranke Bakira Izetbegovića.
Zanimljivo je da je i tada, kao i za najavu mise zadušnice za žrtve u Bleiburgu u sarajevskoj katedrali, reagiralo izraelsko veleposlanstvo tražeći da se “posebno obrati pozornost na imenovanje jedne od škola po kontroverznoj i antisemitskoj osobi.
Na ovu notu iz Školskog odbora navedene škole tada su odgovorili da “Izrael obustavi gradnju na okupiranoj palestinskoj zemlji” te je istaknuto kako je “izmišljotina da je Busuladžić bio antisemit jer se time pravda ubojstvo koje su izvršili njegovi ideološki protivnici”. I sada ova škola nosi Busuladžićevo ime.
Šetnja sarajevskim ulicama
Za razliku od razvikanog Mostara koji je konačno uspio skinuti anatem ustaštva, glavni grad BiH to tek čeka za nekoliko sarajevskih ulica. Ulica Envera Čolakovića, nekadašnjeg atašea za kulturu NDH u Mađarskoj nalazi s na desnoj strani Miljacke, u sjevernom dijelu Starog Grada, kao i ulica Sulejman Pačariza Hodže, nekadašnjeg pukovnika i zapovjednik SS muslimanske policije koja se smjestila pod Mojmilom.
Na Ilidži imamo Ulicu Huseina Đoze, bojnika 13. SS divizije, a po njegovom imenu nazvana je i jedna osnovna škola u Goraždu. Husein efendija Đozo, bio je imam u Handžar diviziji SS vojske koja je služila na Balkanu. Pojedine grupe i glasila Đozu zovu “najistaknutijim intelektualcom Bošnjakom 20. stoljeća koji je ostavio dubok trag u životu bh. muslimana. Još veća groteska je u tome što se ova škola nalazi preko puta ulice Maršala Tita.
Jedna ulica na desnoj strani Miljacke u Novom Sarajevu zove se po Muhamedu ef. Pandži, za kojeg povjesničari kažu da je jedan od najvećih zagovornika osnivanja SS Handžar divizije i jedini hodža koji je sudjelovao u povorci okupatorskih sila kroz Sarajevo
Na Ilidži je i Ulica Osmana efendije Rastodera, pripadnika i aktiviste muslimanske policije kojeg su poslijeratne komunističke vlasti proglasile ratnim zločincem i ubijen je 1946. pod nerazjašnjenim okolnostma.
I u Crnoj Gori
Zanimljivo je da se po njemu prije pet godina nazvana i jedna ulica u Crnoj Gori, a još zanimljivija je zastupnička polemika u općini Petnjica u sjeveroistočnom dijelu te države.
Tada je predsjednik općinske skupštine u Petnjici Adnan Muhović (Bošnjačka stranka) rekao da se radi o „vrlo značajnoj osobi u nas Bošnjaka“. -On je vrlo uspješno branio Bihor od crnogorskih četnika i da njega nije bilo i mi bismo prošli kao Donji Bihor, izjavio je svojedobno Muhović za ‘Vijesti’.
Na pitanje zna li da je Rastoder proglašen ratnim zločincem, Muhović je odgovorio da „partizani sve do 1943. godine nijesu branili ovaj kraj, pa je Rastoderova uloga bila u tome da ga čuva i brani“.
U Sarajevu je i ulica nazvana po Reisu Fehimu Spahi, šestom po redu reis-ul-ulema u razdoblju Nezavisne Države Hrvatske koj se izjašnjavao kao Hrvat islamske vjeroispovijesti.
On je 28. ožujka 1941. pozvao sve islamske vjerske službenike na vjernost Kraljevini Jugoslaviji, no već 26. travnja iste godine poziva muslimane na lojalnost novoj državi NDH. U Gazi Husrev-begovoj džamiji 11. svibnja Spaho je u obredu zahvale rekao: “Rodila se Nezavisna Država Hrvatska i otpočela je svoj život… Mi muslimani smo je od srca pozdravili, jer znamo, da se nijednom muslimanu neće i ne može dogoditi nikakva nepravda. Zato smo se sastali danas u ovoj velebnoj džamiji da u njoj zahvalimo Svemogućem na ostvarenju Nezavisne Države Hrvatske”.
U Sarajevu ustaše – u Banja Luci četnici
Kako će se s ovim provlemo suočiti u Banja Luci i Republici Srpskoj. Naime, po svemu sudeći, pred Banja Lukom i RS-om su odluke o imenima ulica po sljedbenicima i ideolozima četničkog pokreta, Stevana Moljevića, četničkog vojvode Uroša Drenovića, Rade Radića, Dragiše Vasića, Draže Mihailovića itd.
Ali to nije i kraj – u Bijeljini je nedavno, u kolovozu 2021. godine, otkrivena spomen-bista Dragoljubu Draži Mihailoviću na trgu koji nosi njegovo ime. Spomen-bistu je svečano otkrio njegov unuk Vojislav Mihailović. Po Mihailoviću nosi ime i trg u tom gradu.
Mihailović je bio četničkog pokreta kojem se pripisuju mnogobrojni zločini u Drugom svjetskom ratu, a 1946. godine na suđenju u Beogradu proglašen je krivim i osuđen na smrt, da a bi ga nakon 69 godina beogradski Viši sud rehabilitirao te zaključio kako „nije imao fer i pravično suđenje“, ukinuvši presudu i zaključivši da je presuda „donesena u nezakonitom procesu iz političko-ideoloških razloga“.
No, posebno je za podsjetiti da je predsjednik SNSD Milorad Dodik prvi počeo s ukidanjem spornih naziva po osuđenim ratnim zločincima. Tablu studentskog doma na Palama, nazvanog ‘Dr. Radovan Karadžić’, otkrio je sam Dodik 2016. godine, da bi pod upozorenjima tadašnjev visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka ista bila tajanstveno i bez pompe skinuta 2020. godine.
Dodik je iz svega namjeravao izaći ‘uzdignute glave’ jer je ovaj ‘vruć krumpir’ skidanja table dogodio nakon “zahtjeva“ za uklanjanjem od strane Karadžićeve kćeri Sonje Karadžić-Jovičević.
Jesmo li spremni „vidjeti same sebe“ kao što žele njemački biskupi?
Po svemu sudeći, mnoga i društva i mjesta u BiH ni danas ne žele se suočiti sa svojom prošlošću, želeći sebi priskrbiti ekskluzivitet antifašizma, uz koji stoji veliki znak upitnika. Međutim, podsjetimo na poruku njemačkih biskupa prije nekoliko godina, tijekom obilježavanja 75. godina završetka rata, gdje su otvoreno kritizirali svoje prethodnike u vrijeme II. Svjetskog rata.
Predsjednik Vijeća Evangeličke Crkve u Njemačkoj (EKD) biskup Heinrich Bedford-Strohm istaknuo je trajnu njemačku odgovornost za nebrojene žrtve II. svjetskoga rata.
-Bog ne zaboravlja, to su nas naučila naša židovska braća. Spominjemo se svih mrtvih jer ih i Bog vječno slavi. I 75 godina nakon završetka rata Njemačka je obilježena krivnjom. Nasuprot zaborava i svake relativizacije poručujemo: Da, bili smo krivi, donijeli smo bijedu cijeloj Europi i velikom dijelu svijeta. Ali, i zahvalno dodajemo – naša je priča nastavljena, poručio je biskup Bedford-Strohm, posebno zahvaljujući na ponovnom daru židovskoga prijateljstva.
Predsjednik Njemačke biskupske konferencije biskup Georg Bätzing tada je poručio kako je “samo onaj koji je spreman samoga sebe iskreno i cjelovito vidjeti, u stanju susresti drugoga i pridonijeti zajednici te da samo onaj koji vidi žrtve služi pomirenju”.
Iako i potez preimenovanja ulica u Mostaru oporba naziva politikanstvom, činjenica jest da je Mostar to – učinio. Jesu li na to spremni Sarajevo i Banja Luka?