PREMA karti koju su izradili istraživači iz EU, zemlje Balkana i Mediterana, kao i Turska, izložene su značajno većem hazardu od potresa nego mnogi drugi dijelovi Europe, ističe časopis EU za istraživanja i razvoj Horizon, a koje prenosi Index.hr.
Istraživači u projektu SHARE koji financira EU izradili su kartu koja prikazuje koji su dijelovi Europe najugroženiji. Ona pokazuje da su to Italija, Balkan, Grčka, Bugarska, Rumunjska i Turska.
“Europa ima dugu povijest razornih potresa”, rekao je za Horizon profesor Domenico Giardini, koordinator projekta SHARE.
“Svi se sjećamo tragičnih događaja, Izmita (Turska) 1999. i L’Aquile (Italija) 2009”, dodao je.
U Izmitu je snažan potres jačine 7.6 po Richteru usmrtio 17,000 ljudi, dok je u L’Aquili umjereni potres magnitude 5.9 odnio živote više od 300 ljudi i uništio veći dio grada.
Zašto je seizmička aktivnost najveća u zemljama Mediterana?
Josip Stipčević, geofizičar sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, tumači da je najveća mogućnost vrlo jakih potresa u Europi i Mediteranu u Turskoj i Grčkoj.
“To ima veze s tektonikom i geodinamikom na tom području”, kaže.
“Uzrok tome je Anatolijska ploča koja kliže uz Euroazijsku ploču na sjeveru, zakreće se prema jugu i Egejskom moru te na neki način pritišće oceansku litosferu u Mediteranu koja je jedino što je preostalo od velikog oceana Tetis koji je nekad postojao na tom području. Zbog toga dolazi i do subdukcije oceanskih dijelova ploče te s time poveznog vulkanizma. U Italiji je situacija slična s time da je uzrok svih potresa u Italiji nama dobro poznata Jadranska mikroploča (Adrija) koja je i glavni krivac za potrese na našem području. Slično kao i u Grčkoj, na području Apenina u Italiji se u dijelovima događa subdukcija tj. poniranje jedne ploče ispod druge. U ovom slučaju događa se podvlačenje oceanskih dijelova ploče Adrije ispod Euroazije i zbog toga nastaju potresi i vulkanizam, kakav vidimo kod, primjerice, Etne i Vezuva” dodaje.
Kako je nastala karta seizmičkog hazarda za EU?
Kako bi izradili kartu hazarda, istraživači iz projekta SHARE kombinirali su podatke više od 30.000 europskih potresa magnitude veće od 3.5 stupnjeva po Richteru od 1000. godine, procjenjujući njihovu jačinu prema štetama i efektima koje su izazvali.
Prikupljeni podaci potom su uspoređeni s preko 1100 poznatih aktivnih rasjeda u Europi, čija je zajednička duljina oko 64.000 kilometara.
Iz prikupljenih informacija o lokacijama i jačinama potresa izračunat je seizmički hazard za prostor Europske unije i Turske. Sve informacije konačno su kombinirane na jedinstvenoj karti seizmičkog rizika koja prikazuje tamnoljubičaste zone koje prolaze područjima mediteranskog dijela Europe gdje su potresi vjerojatniji i gdje mogu nanijeti najveću štetu društvu. Ona prikazuje područja u kojima postoji 10% ili veća vjerojatnost da će u roku od 50 godina doživjeti vrlo jako podrhtavanje tla.
“To je prvi moderni i trenutno referentni model seizmičkog hazarda u Europi”, rekao je dr. Artur Pinto, voditelj Europskog laboratorija za strukturnu procjenu u Ispri u Italiji.
“To će biti korisno za buduće planiranje gradnje, a posebice u vezi s različitim vrstama zgrada i infrastrukture, poput brana, visokih zgrada ili čak mostova”, pojasnio je.
“U našem projektu seizmički rizik odnosi se na vjerojatnost štete i gubitka koje seizmički događaji mogu nanijeti našem ekonomskom i ljudskom okruženju”, rekao je.
“Umjereni potres u gusto naseljenom dijelu Europe ili na području koje ima kritičnu infrastrukturu, poput cjevovoda, može imati ogroman utjecaj”, objasnio je.
To je detaljnije ispitao projekt SYNER-G koji financira EU, a koji je razvio softverski alat otvorenog koda za analizu ranjivosti i razradu socijalnih i ekonomskih učinaka potresa u određenim urbanim područjima, poput luke Solun u Grčkoj, do završetka 2013. godine.
Dio ovog znanja sada koriste i geolozi, seizmolozi i inženjeri kao dio projekta STREST, koji je razvio zajednički način procjene hazarda za kritičnu infrastrukturu i identificirao ključne građevine, mostove, ceste i cjevovode koji bi mogli imati najveći utjecaj na naše društvo kada bi bili oštećeni tijekom potresa.
Rizik i hazard treba razlikovati
Stipčević upozorava da treba biti oprezan da se rizik i hazard ne zamijene jer su to dvije različite stvari:
“Hazard uključuje prirodne procese na koje ne možemo utjecati. Točnije, hazard je uvjetovan samo prirodnom pojavnošću i jačinom potresa na nekom području. Rizik uključuje hazard, no govori i o utjecaju potresa na ljude na nekom području. Tako će, primjerice, dva područja koja imaju isti hazard, ali recimo različitu gustoću naseljenosti, npr. Zagreb i Pokuplje, imati vrlo različit rizik. U Zagrebu će očito rizik od posljedica potresa biti puno veći nego u području Pokuplja koje je malo naseljeno. Naravno, u rizik će ulaziti i kvaliteta građevina na određenom području, primjerice, jesu li otporne na potrese ili ne i slične stvari.”
Koje zemlje EU su seizmički najaktivnije, a koje najmanje aktivne?
Sva područja koja leže bliže granicama tektonskih ploča su seizmički najaktivnija.
“U Mediteranu gdje se događa kolizija Afričke, Euroazijske i s njima povezanih manjih ploča su seizmički aktivnija područja Europe. Postoji i nešto seizmički aktivniji dio u Rumunjskoj, no i on je povezan s događajima u Mediteranu. Sva područja koja su na stabilnom dijelu Euroazijskog kopna – sve sjeverne i kontinentalne države – su značajno manje seizmički aktivne zato jer nema tako izraženih geodinamičkih procesa kao u područjima koja su bliže granicama tektonskih ploča”, kaže Stipčević, piše Index.hr.
/Republikainfo.com/