Iako je Ustavni sud BiH 2021. zaključio kako je došlo do propusta javne vlasti u ažurnosti i provođenju istrage te od Tužiteljstva BiH zatražilo informacije o poduzetim radnjama u ovom predmetu, ni do danas nisu pronađeni i procesuirani ni nalogodavci, niti izvršitelji ovog ubojstva.
Ovog ožujka navršava se 25 godina od atentata na zamjenika ministra unutarnjih poslova u Vladi Federacije BiH Jozu Leutara, koji se dogodio 16. ožujka 1999. godine. Od eksplozije auto-bombe ozlijeđen je njegov vozač Zdenko Ćosić, a od zadobivenih teških ozljeda Leutar je preminuo u sarajevskoj bolnici Koševo 28. ožujka.
Iako je Ustavni sud BiH 2021. zaključio kako je došlo do propusta javne vlasti u ažurnosti i provođenju istrage te od Tužiteljstva BiH zatražilo informacije o poduzetim radnjama u ovom predmetu, ni do danas nisu pronađeni i procesuirani ni nalogodavci, niti izvršitelji ovog ubojstva.
Pendeš predložila Zaključak prema pravosudnim tijelima, ali
Predsjedavajuća Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda, Parlamentarne skupštine BiH Marina pendeš, na posljednjoj sjednici od 18. ožujka zatražila je uvrštavanje točke dnevnog reda kojom se od pravosuđa traži istraga i procesuiranje naručitelja i izvršitelja atentata na Leutara.
“Predložila sam točku dnevnog reda u Domu naroda u svjetlu obilježavanja atentata i smrti zamjenika ministra unutarnjih poslova u Vladi Federacije BiH, pokojnog Joze Leutara, odnosno, Zaključak da Dom naroda očekuje od svih pravosudnih tijela da poduzmu sve aktivnosti na pronalasku i procesuiranju naručitelja i izvršitelja atentata na pokojnog doministra Leutara i svi izaslanici su dali podršku ovom zaključku. Međutim, iz već poznatih razloga, nije došlo do izglasavanja dnevnog reda”, potvrdila je Pendeš za Dnevni list.
Naime, podsjetimo da su izaslanici iz Kluba bošnjačkog naroda napustili sjednicu nakon što je, s osam glasova ‘za’, šest ‘protiv’ te bez suzdržanih glasova, u dnevni red sjednice uvršten zahtjev da se Prijedlog zakona o Ustavnom sudu razmatra po hitnom postupku. Time je i prekinuta sjednica i nije bilo načina niti za izglasavanje zaključka o Leutaru, odnosno, pravosudnim tijelima u svezi predmeta Leutar.
Ustavni sud BiH: Propust javne vlasti
Podsjetimo i da je Ustavni sud BiH u listopadu 2021. godine, a nakon što je odvjetnički ured iz Mostara Dalipagić-Crnjac u ime apelanta Ivice Leutara, sina pokojnog Leutara, u cijelosti prihvatio žalbu te zaključio kako od Tužiteljstva BiH očekuju službene informacije što je poduzeto u cilju rasvjetljavanja ovog slučaja.
Ustavni sud BiH tada je zaključio “da postoji povrjeda prava na život zbog propusta javne vlasti da postupi u skladu sa zahtjevom ažurnosti i razumne djelotvornosti, odnosno djelotvornosti u provođenju istrage povodom događaja u kojem je apelantov otac ozlijeđen od kojih ozljeda je kasnije podlegao. Istraga nije završena ni nakon 22 godine poslije događaja”. Odvjetnica Nada Dalipagić tada je kazala kako je apelacija u potpunosti uspjela te da isto osnažuje povjerenje građana u bh pravosuđe. Međutim, njen optimizam, čini se, bh pravosuđe nije opravdalo.
Iz Tužiteljstva BiH tada su naveli kako se “i dalje aktivno poduzimaju radnje dokazivanja, koje uključuju i saslušanje velikog broja svjedoka, od kojih se određeni dio nalazi u inozemstvu i za čije saslušanje je Tužiteljstvo uputilo više zamolnica za pružanje međunarodne pravne pomoći te da je saslušani svjedoci i u BiH i susjednoj Hrvatskoj”.
Leutarovoj obitelji Vlada Sarajevske županije već prije isplatila je iznos od 6.000 KM na ime naknade nematerijalne štete, zbog kršenja prava iz članka II/3 Ustava BiH i članka 2. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a temeljem sudske presude po žalbi Ivice Leutara u ime obitelji Leutar od prije dvije godine.
Neučinkovita istraga, propusti neprocesuiranje ubojstva ….
Naime, u žalbi su tada naveli da je na njegova pokojnog oca, tada doministra MUP-a FBiH, 16. ožujka 1999. godine izveden politički atentat od čijih posljedica ranjavanja je preminuo nakon 12 dana te kako ni nakon 23 godine nisu pronađeni, pa tako ni procesuirani odgovorni. U žalbi se istaknulo kako apelant smatra da je, kao oštećeni, smrću svoga oca pretrpio štetu u poštivanju ljudskih prava zajamčenih Ustavom BiH te naglasio kako je tu tvrdnju svojim zaključkom prihvatio i Ustavni sud BiH.
Pri tom se pozvao na tri presude Suda za ljudska prava u Strassbourgu u sličnim slučajevima, gdje su Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Turska kašnjenje zbog neučinkovite istrage i neprocesuiranja ubojstva, a naglasili su i kako smatraju da su tijekom same istrage o atentatu napravljeni brojni propusti, kao i da nadležno Županijsko tužiteljstvo u Sarajevu kao i policijske agencije koje su radile na istrazi nisu poduzeli dovoljne mjere koje su nužne u rasvjetljavanju ovog kaznenog djela.
Također, Leutarov sin Ivica u svojim medijskim istupima često je naglašavao političku pozadinu atentata tvrdeći da je u ubojstvo njegovog oca umiješan “tadašnji, ali i sadašnji” vrh sigurnosne službe, kao i istaknuti visoki politički dužnosnici iz samog državnog vrha, za koje smatra da i danas sprječavaju i prikrivaju pronalazak odgovornih i njihovo procesuiranje.
Međutim, još uvijek nema pronalaska i procesuiranja odgovornih za Leutarovo ubojstvo, a pitanje razrješenja atentata i ubojstva Joze Leutara aktualizira se svakog ožujka. Ovo je 25. po redu.
/Desk/