Rat u Ukrajini, mogući povratak Donalda Trumpa, nužne reforme i izbori za Europski parlament. Naredna godina donosi Europskoj uniji velike izazove, analizira Deutsche Welle.
Prvi izazov – rat Rusije protiv Ukrajini
Najstarije članice su stalno ponavljaleobećanje da će podržavati Ukrajinu toliko dugo koliko je potrebno, jer bi ruska pobjeda ugrozila sigurnost Europe. Hoće li EU održati to obećanje i sljedeće godine? U Bruxellesu se trenutno dosta priča o osipanju solidarnosti i umoru od rata. EU ulaže ogromne napore da jednoglasno usvoji pomoć Ukrajini. Strategija prema kojoj je Ukrajini prepušteno želi li pregovarati s Rusijom ili ne, može 2024. biti dovedena u pitanje.
„Naš cilj mora biti trajan i pravedan mir, ne još jedan zamrznuti sukob”, kaže predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. „Najbolji put Ukrajine do stabilnosti i blagostanja je članstvo u Europskoj uniji. Za Ukrajinu koja ponovo jača Europa je odgovor.”
Drugi izazov – proširenje Europske unije
Time Ursula von der Leyen govori o koraku koji za mnoge članice ide i prebrzo i predaleko. S Ukrajinom i Moldavijom Bruxelles bi trebao započeti pristupne pregovore 2024. Članstvo ratom razrušene Ukrajine bilo bi povezano s enormnim troškovima za Europsku uniju. Zato su se čak i veliki politički prijatelji Ukrajine kao što su Poljska ili baltičke države počeli pribojavati takvog scenarija. Te države primaju daleko više iz europskog proračuna nego što u njega uplaćuju, ali bi se prijemom Ukrajine situacija mogla promijeniti. Doduše, pregovori bi počeli, ali bi do punopravnog članstva protekle godine, ako ne i desetljeća, umiruju uznemirene članice visoki dužnosnici EU-a.
Države zapadnog Balkana, koje sve žele postati punopravne članice, a u europskoj čekaonici su provele i po 20 godina, s nezadovoljstvom promatraju rekordnu brzinu s kojom se razvijaju napori Ukrajine i Moldavije na putu u članstvo u EU.
Za Crnu Goru, Albaniju i Sjevernu Makedoniju mogli bi se odrediti konkretni datumi pristupanja, pa i zato da se suzbiju ruski i kineski utjecaj na Balkanu. Za Srbiju i Kosovo su ti izgledi skromniji, jer međuetnički sukob paralizira ukupni napredak.
Bosna i Hercegovina se s mukom bori da prevlada status disfunkcionalne države. Ovdje je sukob bosanskih Srba s ostalim narodima, koji podgrijava Rusija, najveća kočnica.
Treći izazov – reforme Europske unije
Prije primanja novih članica EU mora reformirati svoje procese odlučivanja i način financiranja. „Sposobnost za prijem” može ponuditi samo suverena, ekonomski jaka Europa – to odavno tvrdi francuski predsjednik Emmanuel Macron. I njemačka Vlada je predložila više većinskog odlučivanja umjesto jednoglasnosti. Upućeni briselski krugovi nisu sigurni što će biti od takvih prijedloga sljedeće godine. Ako se jednoglasno donošenje odluka želi ukinuti, ta se odluka mora donijeti – jednoglasno.
Proteklih nekoliko godina EU nije mogao urazumiti Poljsku i Mađarsku koje su bezobzirno koristile svoj veto. Postupak zbog deficita u vladavini prava ne daje rezultate. Protivnik Europske unije Viktor Orban i iduće će godine čvrsto vladati u Mađarskoj. U Poljskoj postoji nada, jer kormilo preuzima bivši predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, proeuropski političar.
Prije 20 godina, poslije pristupanja osam srednjoeuropskih i istočnoeuropskih država, kao i otočnih država Malte i Cipra, EU je uz nešto oklijevanja usvojio „Lisabonske ugovore” koji su do danas osnova za rad ovog saveza država. Moraju li se mijenjati ti ugovori? Ta rasprava će biti sve prisutnija tijekom 2024. godine.
Četvrti izazov – Donald Trump
Ako radikalni republikanac Donald Trump ponovo postane američki predsjednik, unatoč sudskim postupcima pokrenutim protiv njega, Europsku uniju i europski dio Sjevernoatlantskog saveza očekuju teška vremena. Najvažniji saveznik u podršci Ukrajini i zauzdavanju Rusije, kao i u trgovinskim pitanjima, mogao bi otpasti. Da bi odobrovoljio neuračunljivog Trumpa, EU bi mogao ponuditi da sam financira vojnu pomoć Ukrajini.
Njemačko-američka trgovačka komora računa sa tim da će Donald Trump uvesti niz kaznenih carina za Europljane. Europska unija bi morala učiniti isto. Obim trgovine i gospodarski rast bi se smanjili. Bi li Trump dodatno pogoršao loše odnose s Kinom, koja je najvažniji trgovinski partner niza članica Europske unije? Svijet bi bio još nestabilniji – za dobar broj vanjskopolitičkih stručnjaka u Bruxellesu takav scenarij je prava noćna mora. Samo bi se jedan političar obradovao – Viktor Orban. Mađarski premijer bi u Trumpu vidio saveznika u svojoj borbi za „iliberalnu demokraciju”.
Peti izazov: izbori za Europski parlament
Početkom lipnja 400 milijuna građana Europske unije s pravom glasa izabrat će svoje predstavnike za Europski parlament. To je teorija. A u praksi je prošli put glasalo oko 200 milijuna birača. Očekuje se ponovo pobjeda demokršćana, ali i rast radikalnih desničara i populista.
Najvažnija tema za građane je prema anketama njihova gospodarska situacija i standard. Ukrajina, migracije, reforme Unije i proširenje su prema tim anketama od manjeg značaja za odluku za koga će glasati.
Vjerojatno će njemačka političarka Ursula von der Leyen ostati predsjednica Europske komisije. Novi saziv Europskog parlamenta morao bi joj potvrditi mandat, a predložili bi ju 27 šefova država i vlada.
Unatoč kritici mnogi vide budućnost EU-a pozitivno
Izuzev ovih velikih izazova, nova godina donosi i niz važnih zadataka za Bruxelles. Reforma postupka za dodjelu političkog azila, oko koje se lome koplja, trebala bi kao takozvani migracijski paket postignuti status obvezujućeg zakona. Isto tako EU mora utvrditi nova pravila za proračunsko zaduživanje svojih članica. Potreban je i zakon za reguliranje umjetne inteligencije.
Moraju se osigurati nove investicije u zelenu tehnologiju. EU će pored proračuna od 1,1 bilijun eura za narednih sedam godina, zahtijevati dodatnih 66 milijardi eura. Članice se opiru, a to je potencijalni sukob između sjevernih država koje više uplaćuju u proračun i južnih koje iz njega više dobivaju.
Sve to građane previše ne zaokuplja. Oni po anketama smatraju da imaju premalo utjecaja na odluke u Bruxellesu, ali su unatoč tome optimisti kada je riječ o budućnosti Europske unije. Prosječno 60 posto ispitanika ima taj stav.
Najgori rezultat je ostvaren u zemlji koja je jedna od osnivačica Europske unije – u Francuskoj. Tu je optimista ispod 50 posto, što je najmanje u cijeloj Europskoj uniji. U Danskoj je izmjeren najveći udio optimista – 86 posto. A u Njemačkoj 58 posto ispitanika pozitivno vide razvoj Europske unije tijekom sljedeće godine, stoji u analizi DW-a.
/Desk/