Sud EU potvrdio: Nije nadležan za arbitražni sporazum između Hrvatske i Slovenije

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Europski sud pravde (ECJ) sa sjedištem u Luxembourgu objavio je u petak ujutro da se ne smatra nadležnim za arbitražni sporazum o granici između Hrvatske i Slovenije. Time je potvrđeno mišljenje nezavisnog odvjetnika Priita Pikamäea koji je ECJ-u 11. prosinca predložio da se proglasi nenadležnim za odlučivanje o tužbi koju je podnijela Slovenija.

Odluka ECJ-a je konačna i na nju se ne može podnijeti žalba. Dakle, postupak se automatski završava, piše Euractiv.

Naslov presude glasi:

Sud Europske unije nije nadležan za odlučivanje o graničnom sporu između Slovenije i Hrvatske, ali su te dvije države članice ipak obvezne, u skladu s člankom 4. stavkom 3. UEU-a, lojalno surađivati na pronalaženju konačnog pravnog rješenja tog spora sukladnog međunarodnom pravu

Presudu je pročitao predsjednik Suda, Koen Lenaerts.

Sud navodi da su dvije države “obvezne osigurati djelotvornu i nesmetanu primjenu prava Unije u dotičnim područjima. U tu svrhu mogu upotrijebiti bilo koji način rješavanja međusobnog spora, uključujući, ako je potrebno, i njegovo podnošenje Sudu na temelju sporazuma u skladu s člankom 273. UFEU-a”.

Članak 273: Sud je nadležan u svakom sporu među državama članicama koji se odnosi na predmet Ugovorâ ako mu je spor podnesen na temelju posebnog sporazuma među strankama.

Presudu je, kako se navodi, pripremio Britanac Christopher Vajda kojem je ovo posljednja presuda na Sudu jer zbog Brexita napušta svoj položaj.

“Sud je, odlučujući o prigovoru nenadležnosti koji je podnijela Hrvatska, podsjetio da nije nadležan odlučivati o tumačenju međunarodnog sporazuma koji su zaključile države članice i čiji predmet nije u nadležnosti Unije, kao ni o obvezama koje iz njega za te države proizlaze. Potom je Sud iz toga zaključio da nije nadležan odlučivati o tužbi zbog povrede obveze, bilo da je podnesena na temelju članka 258. UFEU-a ili članka 259. UFEU-a, ako je povreda odredaba prava Unije istaknuta njoj u prilog akcesorna u odnosu na navodnu povredu obveza koje proizlaze iz takvog sporazuma”.

Međutim, Sud je utvrdio da povrede prava Unije koje je istaknula Slovenija ili proizlaze iz navodne povrede od strane Hrvatske obveza iz Sporazuma o arbitraži i arbitražne odluke donesene na temelju istoga ili se temelje na pretpostavci prema kojoj je kopnena i morska granica između tih dviju država članica utvrđena tom arbitražnom odlukom.

Sud je osim toga precizirao “da se upućivanje, neutralnim izrazima, u jednoj odredbi Akta o pristupanju Hrvatske Uniji na navedenu arbitražnu odluku ne može tumačiti na način da se time u pravo Unije uključuju međunarodne obveze koje su dvije države članice preuzele u okviru navedenog Sporazuma o arbitraži”.

“Naposljetku, Sud je, podsjećajući na to da je, u skladu s međunarodnim pravom, nadležnost zemljopisnog određivanja njihovih granica pridržana državama članicama, kao i na okolnost da su, u skladu sa Sporazumom o arbitraži, mjere potrebne za provedbu arbitražne odluke obvezne poduzeti stranke tog sporazuma, zaključio da u okviru ove tužbe nije ovlašten ispitivati pitanje dosega i granica državnih područja Hrvatske i Slovenije, izravno primjenjujući granicu utvrđenu arbitražnom odlukom, a kako bi provjerio postojanje predmetnih povreda prava Unije.”

Time je Ljubljana doživjela i posljednji sudski poraz kad je riječ o pokušaju da bilateralno pitanje pretvori u europsko. Postoji još jedna točka na kojoj bi mogla poći tražiti zadovoljštinu, a to je Međunarodni sud pravde UN-a u Haagu (ICJ). No, od tog je Suda cijelo vrijeme bježala.

Ljubljanski “Dnevnik” navodi u svom prvom komentaru presude da je to “hladan tuš” i razočarenje za slovensku politiku jer je ona očekivala da će se sud proglasiti nadležnim za spor.

“Sud je utvrdio kako arbitražna presuda nije bila implementirana, odnosno da granica nije bila određena”, navodi list i dodaje da je to bilo i stajalište Hrvatske. S druge strane, slovenska politika, koja je Hrvatsku tužila zbog navodnih kršenja europskog prava, smatra kako je argumentacija o nenadležnosti suda za spor bila loše pravno utemeljena.

Prva je na odluku suda reagirala slovenska agentica Maja Menard koja je upozorila da odluka odstupa od ustaljene prakse Suda. “Stajalištem Suda glede odnosa prava EU i međunarodnog prava stvara se presedan”, ocijenila je za Delo. Navodi i da se tiome mogu otvoriti vrata kršenju prava EU pozivanjem na otvorena međunarodna pitanja ili sporove.

Dosta je interesantan stav Marka Vrevca iz slovenskog Ministarstva vanjskih poslova: “Sud EU je potvrdio da ne vidi stvarni problem. Slovenija u oduci vidi potvrdu da kad je riječ o provedbi arbitažne presude kao i provedbi prava EU u geografskom opsegu, kako je definiran presudom, sve radi ispravno”.

Lider opozicije i SDS-a Janez Janša je na Twitteru ponovio svoj stav da je ovo samo potvrda da je vlada lijevog centra nepotrebno potrošila puno novca poreznih obveznika.

Predsednik SDS Janez Janša se je na odločitev Sodišča EU, ki se je v primeru slovenske tožbe glede arbitraže izreklo za nepristojno, odzval na Twitterju. Po njegovih besedah ta pomeni, da je leva vlada po nepotrebnem zapravila veliko davkoplačevalskega denarja. Pripisal je še ključnika arbitraža in plačajte sami.

Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na temelju članka 259 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i predložila Sudu EU-a da utvrdi da Hrvatska krši 2. i 4. članak Ugovora, koji govori o poštivanju vladavine prava i lojalnoj suradnji među državama članicama EU-a. Slovenija također tvrdi da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, schengenskim propisima o kretanju osoba te direktive pomorskom prostornom planiranju.

Stajalište Hrvatske je od početka bilo da Sud EU-a nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije u navedenom postupku s obzirom na to da između dviju država nije doista riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU, što bi bilo u nadležnosti Suda Europske unije. Hrvatska je tvrdila da u ovom predmetu postoji spor koji se odnosi na tumačenje i primjenu međunarodnog prava, koji treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava i za to predviđenim sredstvima mirnog rješavanja sporova, uključujući pregovorima.

Nakon dugotrajnog neuspjeha dviju strana da riješe pitanje granice, i to primarno na moru, Hrvatska i Slovenija su 2009. godine u Stockholmu potpisale Arbitražni sporazum i pokrenut je postupak pred ad hoc Arbitražnim sudom koji je trebao donijeti konačnu odluku o granici. Hrvatska je zaustavila postupak u kolovozu 2015. godine nakon što je objavljen tonski zapis telefonskog razgovora slovenske agentice pred Sudom i slovenskog suca.

Prema proceduri Suda, nakon što obje strane usmeno i pismeno iznesu svoje argument, suci se povlače na razmatranje postupka i niti jedna od strana više ne smije kontaktirati sa sucima. Budući da je riječ o flagrantnom kršenju postupovnih pravila Hrvatska se povukla iz postupka. No, Sud je samoinicijativno odlučio nastaviti rad te je donio pravorijek. Od tog trenutka Slovenija inzisitra da Hrvatska mora prihvatiti ovu odluku te je implementirati. Hrvatska tvrdi kako je riječ o kompromitiranom postupku te da zbog toga nema obvezu prihvatiti ga.

(Izvor: Euractiv)

Share.

Comments are closed.