Napravimo Mostar velikim – iskorijenimo probleme i krenimo pozitivno

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Unatoč svim brojnim problemima kojega muče, počevši od politike pa na dalje Mostar je multinacionalan, multikulturalan, klimatski fantastičan, zemljopisno idealan grad sa fantastičnim ljudima i humorom te ogromnom perspektivom za još bolji napredak.

Piše: Dalibro Drlje/Facebook.com

No, da bi do toga došlo što prije moraju se najbrži mogući način popraviti stvari koje su zajedničke svakom građaninu bovoga grada pa tako i pojedinačnim prolaznicima.

A to su prvenstveno komunala, urbanizam i turizam. Pa krenimo redom.

KOMUNALA– Grad posjeduje četiri komunalna poduzeća koja se čim prije moraju dovesti u red. Zbog nepostojanja Vijeća ta poduzeća su radila bez skupština i nadzornih odbora, a neki od čelnih ljudi, koji nisu radili posao kako treba, se nisu mogli ni smijeniti. Takvu situaciju su iskoristili mnogi; od stranaca, kriminalaca, opozicije, privatnika do kojekakvih nevladinih organizacija koje su probale blokirati grad. Da se razumijemo problem Uborka se mora potkitno sanirati, ali zbog Uborka isto tako cijeli grad ne može i ne smije trpjeti. Dalje, za sebe mogu reći da vrlo dobro poznajem stanje u gradu i smatram da je komunala i više nego katastrofalna i sramotna, te zahtijeva hitno rješenje problema. Ali isto tako u javnosti se pojavljuju neke netočne, pa čak bi se zapitao i s kojom namjerom netočno plasirane informacije. Pojavila se priča o piralenu u Mostaru, što je gradonačelnik Ljubo Bešlić demantirao:
“ Glavne točke ovoga spora su plasirane dezinformacije.

Sve je krenulo od lažne vijesti da se na deponiju odvozi mulj, a što je inspekcija utvrdila da nije točno, već se deponirao samo pijesak s rešetki što je zakonski i propisano. Na to se nadovezala udruga Futura s tvrdnjom da se u mulju nalazi piralen, obmanjujući javnost plasiranjem i plašenjem građana bez ikakvog konkretnog dokaza. Grad Mostar je sukladno svim odredbama vršio sva ispitivanja koja su propisana Zakonom, i iste je nadzirala Federalna inspekcija. Budući da u Bosni i Hercegovini ne postoji niti jedan ovlašteni laboratorij za ispitivanje piralena, sukladno svim naputcima Federalno ministarstvo je poslalo mulj na ispitivanje u ovlašteni laboratorij u Zagreb kojim je utvrđeno da nema piralena sukladno europskim standardima za ispitivanje istog. Izuzev toga odrađena je još jedna analiza u Češkoj kojom je isto utvrđeno. Nakon nalaza više europskih instituta koji su ispitivali nitko više ne spominje piralen. Ne znam gdje je nestao preko noći, mediji su se samo utišali umjesto da su nakon plasiranih polu-informacija postupili sukladno pravilima struke i izvijestili ljude da opasnosti od ovog spoja nema”, rekao je Bešlić u intervjuu za Dnevnik ba.

Nakon toga novinarima su se u Mostaru obratili ispred Mreže ‘Naše društvo’ Husein Oručević i Marin Bago, aktivist za zaštitu potrošačkih prava. Konferencija je održana pod nazivom ”Komunalni kaos: Uzroci, posljedice i novi dokazi”, a Oručević i Bago su govorili o kriminalu u komunalnim djelatnostima u Mostaru. Prema njihovim riječima, taj kriminal osim što nije prestao – bez obzira na sve prezentirane dokaze, postao je čak i brutalniji. Bago i Oručević opozorili su opet kako čelnici Grada Mostara ne žele da tema potrošnje,a koja se tiče komunalnih djelatnosti bude javna i transparentna, nego se ”sve informacije na koje imamo pravo kriju”. Oni su naveli da su podnijeli kaznene prijave za komunalnu oblast u iznosu od 120 km, a da je ukupno grad oštećen sa pročistačima 300 milijuna maraka. Kakvi su to podaci? Kakve su to informacije…posebice kada se zna da je gradski proračun cca 60 milijuna maraka.

Dalje. Husein Oručević je kazao i kako su nestale velike količne mulja, a ne zna se gdje su završile. ”800 tona mulja je nestalo, dakle prvih 800 tona u kojima su nađeni svi otrovi je nestalo. Imamo papire od inspekcije da je nekoliko tona završilo na deponiji, postavljamo pitanje gdje je taj mulj?”, kazao je Oručević. A ovdje ga pokušavamo upitati koliko je on zapravo ozbiljan? Spominje 800 tona mulja. Hej, pa ta cifra je nemoguća i nerealna,a ne da bude istinita. Kako bi netko uopće uspio sakriti 800 tona mulja? Totalno neozbiljni podaci. Ali nevažno. To su naše nevladine organizacije, koje uopće ne vladaju situacijom. Vjerujem da su im namjere poštene, ali moraju biti malo ozbiljniji i konstruktivniji. No, na stranu oni.

Komunalni problem u Mostaru je najveći. I mora se po hitnom postupku riješiti. Za komunalu nema nikakva opravdanja. Smeća ne smije biti. Poduzeća trebaju raditi. I grad treba biti čist. I točka.

URBANIZAM – Druga boljka je ogromna nelegalna gradnja, počevši od kućanskih objekata oko Uborka do po nekoliko katova izgrađenih na pojedinim zgradama u gradu bez dozvole. To mora pothitno stati. Sve se treba graditi u skladu s važećim pravilima Novo Vijeće mora donijeti prvo prostorni plan pa onda i ostale regulacijske planove. Izdavanje dozvola se treba ubrzati, a nelegalna gradnja zaustaviti. Isto tako veliki broj objekata zbog nepostojanja Gradskog vijeća stoji i čeka na izgradnju. To su ogromne investicije. Isto tako nedavno sam čuo podatak da u Središnjoj zoni Grada Mostara čak 160 objekata čeka na dozvolu za gradnju od nadležne komisije. Ako je to topčno, zamislite onda samo o kolikim investicijama se radi i koliko bi grad uprihodio od renti dozvola po raznim osnovama. Na desetine milijuna maraka. Znači ubrzati dozvole, a zaustaviti nelegalnu gradnju, bilo gdje, i bilo o kome da se radilo.

TURIZAM – I ona tema koju spominjem godinama. Prvo kao novinar, kao osoba koja je diplomirala na ovoj oblasti, a kasnije kao zagovaratelj ove priče kroz izbore 2018. koju sam gurao, pa ću još jednom posjetiti kao “papagaj”.

‘Ustrojstvo i sama organizacija Turističke zajednice HNŽ-a je sramotan. Žalosno je da Grad Mostar nema svoju Turističku zajednicu. I to grad, koji od boravišnih pristojbi i članarina skupi dvostruko više novca, nego ostale općine zajedno. Sramotno je da podjednako sredstava za ulaganje od turističke zajednice HNŽ dobivaju jedan Grad Mostar i Čitluk, kao i Konjic i Jablanica, koji od turističkih prihoda ostvare stotinjak maraka taksi godišnje. Rastemo zahvaljujući odličnom položaju, prirodnim resursima, Starom mostu, Međugorju, Blagaju, Hutovu blatu, Blidinju i Neumu… i privatnim ulaganjima poduzetnika, a ne zahvaljujući političkoj podršci i ljudima koji se bave turizmom. Iskoristili smo možda 10 posto kapaciteta koje posjedujemo. Za nešto više je potrebno isključiti politiziranje i privatne interese, te odrediti jasne smjernice i strategije djelovanja.

Strategije postoje, ali je pitanje koliko se uopće provode. Dalje sam mišljenja kako na području Mostara i županije postoje i jasne privatne lobističke grupe, koje naziva “turističkom mafijom”, koje blokiraju dodatni razvoj i raspodjelu prihoda. ”Tome treba stati u kraj. Neke stvari se konačno moraju znati. Milijuni turista dolaze, a nemamo nikakve zarade. Sve pokupe pojedinci, koji dugi niz godina ostvaruju veliki profit. Grad i županija imaju mizernu korist i ta praksa se konačno mora prekinuti. Dosad su zaradili dovoljno novca i mislim kako je došlo vrijeme da rade sukladno zakonu i redovito podmiruju sve obveze, počevši prvo od prijavljivanja gostiju, pa nadalje. ‘Crno tržište’ odlično funkcionira i točno se zna tko što radi.

Stari grad u Mostaru prepun je turista. Kao primjer, navest ću, da su u sve uključene turističke agencije, i to njih dvije do tri, koje uzimaju najveći dio kolača i odlučuju koga će turisti posjetiti, gdje će prenoćiti, kod koga će ručati. ”Sve je uhodano, i uglavnom, nikome ništa ne plaćaju. Takva praksa se više ne smije tolerirati”. Kao rješenja u napretku turizma smatram povlačenje konkretnih poteza, a ne samo ispranu priču. Uz formiranje lokalnih turističkih zajednica, povećane naplate taksi i provođenja strategija treba krenuti i u neke bolje naplate.

Naplaćivati prijelaz preko Staroga mosta ”Uvjeren sam kako treba krenuti i u naplatu prijelaza Staroga mosta. Trebamo naplaćivati prijelaz preko Staroga mosta. Neka naplata bude tri- četri marke, ali neka se naplati. Znalo bi se koliko ljudi posjeti Stari most, a i novci bi ostali u Mostaru. Kao jedan od uspješnih primjera naveo bih Dubrovnik. Naime, prije četiri godine sam pročitao intervju bivšeg gradonačelnika Andre Vlahušiča. Vlahušić tvrdi kako je 2008. Cijena prijelaza peko dubrovačkih zidina bila 30 kuna, a kad je on došao podignuo je na 150 kuna. Zbog toga je doživio mnoge političke i medijske napade. A kaže za tri četiri godine, broj prijelaza preko zidina se utrostručio. Ljudi isto dolaze kada im se nešto naplate. Pa stoga mislim da bi turisti vrlo rado platili 3 ili četiri marke za prijelaz preko Starog mosta. Taj novac nam propada. Isto tako veliku priliku vidim i u filmskom turizmu. ”Žalosno je kako to nismo iskoristili. Pogledajte Dubrovnik; snimaju se James Bond, Robin Hood, već par godina Igre prijestolja…. a tko u nas dođe? Zadnji put je snimala Brena na Starom mostu, krajem osamdesetih. Zašto se u nas ne bi mogle snimiti barem neke scene Igre prijestolja ili Jamesa Bonda. Vjerujem kada bi ih pozvali da bi njihovim producentima ova lokacija i ideja bile zanimljive.

Share.

Comments are closed.