Šef katedre za javno zdravstvo u Sveučilišta u Hong Kongu i vodeći epidemiolog te zemlje Gabriel Leung tvrdi da bi se epidemija koronavirusa mogla proširiti na otprilike dvije trećine svjetskog stanovništva ako je se ne stavi pod kontrolu, piše The Guardian.
Leungovo upozorenje dolazi nakon što je čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom rekao da bi nedavni slučajevi oboljelih od koronavirusa koji nikad nisu posjetili Kinu mogli biti “vrh sante leda”. On smatra da je pitanje svih pitanja koliko je velika ta santa leda. Većina stručnjaka smatra da će svaka zaražena osoba virus prenijeti na još dvije i pol druge osobe. Prema tim podacima, brzina širenje virusa iznosila bi od 60 do 80 posto. “Šezdeset posto svjetske populacije velik je broj”, rekao je Leung za The Guardian.
Čak i uz opću stopu mortaliteta koja ne bi bila veća od jedan posto, što Leung drži mogućim kada se u obzir uzmu i blaži slučajevi, ukupni broj smrtno stradalih mogao bi biti velik.
Leung će na stručnom sastanku u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji u Ženevi reći da je glavni problem svjetske epidemije koronavirus njezina raširenost te da je jako važno utvrditi jesu li mjere koje je Kina poduzela uspjele. Ako jesu, tada bi ih trebale poduzeti i druge države.
Leung, jedan od vodećih stručnjaka za pitanja o epidemiji koronavirusa te jedan od aktera epidemija virusa SARS, upozorio je krajem siječnja u znanstvenom radu u časopisu Lancet da zaraze u kineskim gradovima “eksponencijalno rastu” te da za zarazom u Wuhanu zaostaju jedan do dva tjedna. Značajna kretanja inficiranih ljudi koji još nisu razvili simptome i izostanak mjera za suzbijanje širenja virusa mogli bi dovesti do toga da bi “nezavisne samoodržive epidemije” u velikim svjetskim gradovima mogle postati neizbježne.
“Hoće li se 60 do 80 posto svjetske populacije zaraziti? Možda neće. Možda će ovo doći u valovima. Možda će smrtnost virus opasti jer ne pomaže ako ubije sve pred sobom jer će onda i on stradati”, rekao je Leung.
Stručnjaci također moraju doznati jesu li ograničenja u centru Wuhana i drugim gradovima smanjile broj zaraza. “Jesu li javnozdravstvene intervencije, ograničenja u kretanju i karantene polučili rezultate u Kini? Ako jesu, možemo li ih primijeniti i na drugim mjestima?”, pita se Leung i kaže da bi svijet i tu naletio na potencijalne probleme.
“Pretpostavimo da su mjere uspjele. Koliko dugo škole mogu ostati zatvorene? Koliko dugo neki grad može biti izoliran? Koliko dugo možete ljudima braniti odlaske u šoping centre? Najvažnije, uklonite li te restrikcije, hoće li se sve vratiti na staro i hoće li se epidemija ponovno proširiti? To su neka dosta stvarna pitanja”, rekao je Leung.
Međutim, ako mjere poduzete u Kini nisu uspjele, to znači da se koronavirus možda ne može staviti pod kontrolu. Svijet će tada morati promijeniti način rada – umjesto sprečavanja širenja, morat će se fokusirati na suzbijanje njegovih učinaka.
Leung drži da su mjere kontroliranja u ovom trenutku presudne. Također, velik problem predstavlja period u kojem zaraženi ne prikazuju nikakve simptome. Karantena je nužna, međutim, da bi se osiguralo da ljudi koji je prođu još uvijek ne nose virus svi bi se ljudi trebali testirati svakih nekoliko dana. Ako testiranje kod ikoga unutar karantene ili izoliranog kruzera izbaci pozitivan rezultat, tada bi se svakoga ponovno trebalo nadgledati 14 dana.
Neke zemlje kojima prijeti najveći rizik već su poduzele adekvatne mjere, međutim znanstvenici još uvijek nisu sigurni širi li se zaraza putem čestica kašlja ili česticama u zraku.
(izvor: dnevnik.hr)
