‘Bukača’ kao novi bh. problem – Sattler piše o Mlinarević: Žrtva online napada, ali pobjednica

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Šef Izaslanstva EU u BiH Johann Sattler objavio je novi blog s naslovom ‘O lažnim ratnicima i pobjednicama’, inspiriran  novoimenovanom veleposlanicom BiH u Češkoj, književnicom Martinom Mlinarević.

Ona je i dalje u središtu skandala oko imenovanja za veleposlanicu jer nema sveučilišnu izobrazbu, ali o tome šef izaslanstva EU u BiH nije pisao. On je ovoga puta o Mlinarević pisao kao o žrtvi verbalnih napada putem društvenih mreža, odnosno online nasilja, kako je to nazvao, a zbog njenih političkih stavova i osobnih,  životnih opredjeljenja.

No, ni Mlinarević ne ostaje „dužna“ neistomišljenicima koji je kritiziraju te je u jednoj od svojih najnovijih reakcija novoimenovana veleposlanica BiH poručila:“’Ko vas jebe majmuni, ćeraćemo se još“.

Mlinarević je svoju posljednju knjigu nazvala ‘Bukača’, što je preneseno značenje za „strašnu“, ali nepostojeću i potpuno bezopasnu ženu, kojom se plaše neposlušna djeca“.

Satlera je ova Hercegovka impresionirala te je on napisao da ima „pogled pobjednice“.

Njegov blog prenosimo u cijelosti i u izvornom obliku:

Čitanje je hrana za moju dušu. Kada ulazim u knjižaru, osjećam se kao dijete u prodavnici slatkiša.

Budući da sam poprilično nov u Bosni i Hercegovini, još nisam imao vremena posjetiti lokalne knjižare, ali to svakako planiram. Zapravo se nadam da ću uskoro moći čitati savremene pisce iz BiH na njihovom jeziku, a na vrhu te liste je Martina Mlinarević.

Kada sam prvi put čuo za ovu Hercegovku, opisana mi je kao hrabra spisateljica koja je prevazišla brojne profesionalne i lične teškoće sa nevjerovatnom snagom i gracioznošću; spisateljica kojoj se dive radi njenog dovitljivog i iskrenog pisanja kojim, bez pardona, često dovodi u pitanje neke od glavnih tabua u društvu.

Napokon sam imao zadovoljstvo da se prošle sedmice upoznam sa Martinom, ali nažalost, nismo imali vremena razgovarati o ličnim književnim sklonostima ili njenoj novoj knjizi. Umjesto toga, pričala mi je o prijetnjama i najbrutalnijim napadima na nju i njenu porodicu zbog njenih uvjerenja i načina na koji je odabrala da živi svoj život.

Zaista je uznemirujuće čitati neke od prijetećih poruka i zapaljivih komentara protiv nje na društvenim medijima. Dovoljan je letimičan pogled da shvatite da se njeni napadači ne upuštaju u konstruktivan dijalog da bi dokazali da ona nije u pravu. Umjesto toga, ovi “ratnici za tastaturom”  koriste najprofanije i podlije uvrede usmjerene na nju kao ženu. Što se mene tiče, to je nasilje.

Nasilje nad ženama i djevojakama je među najrasprostranjenijim i najfrapantnijim kršenjima ljudskih prava na svijetu. Na današnji dan kada obilježavamo Međunarodni dan ljudskih prava bitno je osuditi sve takve oblike nasilja – bilo da se radi o fizičkom, psihološkom, ekonomskom ili seksualnom nasilju. UN je prije nekoliko dana objavio podatke prema kojima je čak jedna trećina svih žena i djevojaka pretrpila fizičko ili seksualno nasilje u toku svog života, i koji ukazuju na to da je nasilje nad ženama jednako čest uzrok smrti i onesposobljavanja žena u reproduktivnim godinama kao i rak.

Jedna trećina! To znači da svi znamo ženu ili djevojku koja je doživjela neki oblik nasilja. Svi mi! Rasprostranjenost ovog problema je alarmantna. Polovina žena u BiH je od svoje 15. godine pretrpila neki vid nasilja. Rodno zasnovano nasilje nije “privatna stvar” i Martina je u pravu što o tome otvoreno govori.

Situacija se mora promijeniti i svi možemo na neki način dati svoj doprinos: tako što ćemo podržati ciljeve globalne kampanje “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja” koja se završava danas na Međunarodni dan ljudskih prava; boriti se protiv štetnih stereotipa u našem sopstvenom okruženju; ili učiti djecu da poštuju svakog čovjeka i ženu. Prijavite sve slučajeve nasilja, uključujući i online zlostavljanja. Vlasti moraju istražiti takve navode i adekvatno kazniti počinioce. Mnogi od njih se ni ne kriju.

Ravnopravnost spolova i borba protiv rodno zasnovanog nasilja su i dalje visoko na listi prioriteta EU i nastavićemo raditi sa lokalnim partnerima u Bosni i Hercegovini kako bi unaprijedili zaštitu ljudskih prava. To je obaveza svih nas.

Kada sam se sreo sa Martinom, imala je veliki osmjeh i pričala je o običnim životnim zadovoljstvima, uprkos teškim temama kojih smo se dotakli. Nešto u vezi nje je bilo posebno impresivno.

Shvatio sam kasnije šta je u pitanju.

Imala je pogled pobjednice.

A to zasigurno i jeste.

‘Samo tvoje je ono što ti odlučiš da će biti’, iz poruke Martine Mlinarević njenoj kćerci, objavljenoj 10. novembra”

Share.

Comments are closed.