Porast s 5,1 posto u 2017. na 5,92 posto lani veže se uz veći broj tražitelja viza za koje postoji snažna indikacija da umjesto turističkog boravka tamo zapravo žele raditi, posebno zato što navode da u Americi imaju rodbinu koja ima tvrtku ili obrt.
S druge strane, dobre su vijesti da bi ova godina ipak možda mogla donijeti nekakav pomak i to iz dva razloga. Baš se ove godine treba obnoviti veliki dio postojećih viza, što bi moglo utjecati na omjer odbijenica i izdanih viza. S političke strane, postoji još jedna mogućnost, a ta je da američki predsjednik dekretom uvrsti neke države, Hrvatsku i Poljsku prije svih, u program izuzeća od viznog režima. Upućeni kažu da šanse nisu velike, no razgovori o tom rješenju kontinuirano traju, ističe Večernji list HR.
Upravo ovog tjedna u američkom State Departmentu održava se sastanak između američkih dužnosnika i predstavnika europskih država koje jedine još trebaju vize, a medu njima su, uz Hrvatsku, još samo Poljska, Rumunjska, Bugarska i Cipar.
Hrvatska je odavno zadovoljila jedan od dva uvjeta za ulazak u program izuzeća od viznog režima, onaj koji se tiče političkih i sigurnosnih kriterija, no drugi uvjet da stopa odbijenica padne ispod tri posto još nije. Štoviše, ta je stopa nakon nekoliko godina pada, lani blago porasla. Iako Amerikanci imaju diskrecijsko pravo odbiti zahtjev, iz diplomatskih izvora Večernji list doznaje kako ipak postoje realni razlozi za takve odluke.
(Izvor: HINA/Večernji list HR)