Za ugodan dom bitan je niz faktora, poput optimalne temperature, prirodnog svijetla i možda najbitnije, svježeg zraka.
Mnogo je faktora koji pridonose tome da se u našem domu osjećamo ugodno. U domu u kojem nam je ugodno se svakog jutra budimo odmorni, dišemo punim plućima i osjećamo se zaštićeno od svega što je van njega, poput stresa, buke i nepovoljnog vremena.
Premda možda kada je u pitanju dom češće razmišljamo o estetici i uređenju interijera, pravi ključ za ugodni dom krije se u nekoliko gotovo nevidljivih, ali presudnih faktora. Optimalna temperatura, pravilna razina vlage, obilje prirodnog svjetla i svjež zrak samo su neki od elemenata koji izravno utječu na naše zdravlje, raspoloženje i produktivnost, ali i na dugovječnost našeg doma.
Višestruka istraživanja i analize potvrđuju da ljudi, osobito u razvijenim zemljama, posljednjih godina sve više vremena provode kod kuće – i to nije samo posljedica pandemije, nego nastavak dugoročnog trenda. Pandemija je pak samo dodatno naglasila koliko je važno imati kvalitetan zrak, odnosno dobru ventilaciju i filtraciju zraka u zatvorenim prostorima.
Kalifornijsko sveučilište Davis u svojem nedavnom istraživanju navodi da je kvaliteta unutarnjeg zraka izravno povezana sa zdravljem i produktivnošću. U istraživanju se ističe važnost optimizacije protoka svježeg zraka i smanjenja izloženosti zagađivačima, uključujući viruse i štetne čestice.
Što je optimalno?
Razina vlage u domu ključan je faktor koji utječe na naše zdravlje, udobnost stanovanja i stanje same nekretnine. Idealno bi bilo održavati vlažnost između 40 i 60 posto, kako bi se minimizirale šanse za zdravstvene rizike. Ako je koncentracija vlage previsoka ili preniska, pogoduje se razvoju bakterija, virusa, grinja i plijesni. Zbog toga su respiratorne infekcije rjeđe u prostorima s optimalnom razinom vlage.
Ako je zrak presuh, on može isušivati oči, kožu i sluznicu dišnih puteva, a istovremeno se povećava i rizik od infekcije ili prehlada. Virusi također dulje preživljavaju u presuhom zraku, ali i u prevlažnom.
Što se temperature tiče, optimalna vrijednost je između 20 i 22 stupnja za dnevni boravak i dječju sobu, između 16 i 18 stupnjeva za spavaću sobu, 18 stupnjeva za kuhinju i 23 stupnjeva za kupaonicu. Optimalna temperatura doprinosi osjećaju ugode, kvaliteti sna i općem zdravlju, a kao i kod vlage, previsoka ili preniska temperatura može uzrokovati nelagodu, smanjenje koncentracije i zdravstvene probleme.
Koliko je bitno osigurati optimalnu klimu unutar doma dokazuje istraživanje Sveučilišta u Aucklandu, koje je zaključilo da su djeca koja su spavala u prostorijama s temperaturom ili vlagom izvan idealnog raspona imala značajno veće šanse za lošije zdravstveno stanje, bez obzira na ostale čimbenike.
Kako bi se zadržao optimalan osjećaj ugode u stanu, bitna je redovita izmjena zraka ili korištenje ventilacijskih sustava s filtracijom i kontrolom vlage. Kvalitetan zrak smanjuje koncentraciju prašine, alergena i štetnih tvari, a dobra ventilacija sprečava nakupljanje CO₂, vlage i neugodnih mirisa te pozitivno utječe na zdravlje dišnog sustava.
Otvoreni prozori bez otvorenih prozora
Ventotermovi ventilacijski sustavi rješavaju mnoge od ovih problema s nekvalitetnim zrakom, budući da u svojoj osnovi omogućuju da u našem domu imamo svježi zrak bez otvaranja prozora. Posljedično, rješavamo se problema vlage i plijesni, uz povrat temperature od 90 posto. Dakle, u domu možemo praktički imati pozitivne efekte otvorenog prozora, no gotovo bez negativnog gubljenja ili dodavanje temperature, ovisno o godišnjem dobu.
Jedan od ključnih faktora koje smo naveli je i tišina unutar doma, a Ventotermova rješenja imaju gotovo nečujno djelovanje, zbog svojih električnih motora visoke učinkovitosti. Zbog toga su Ventotermovi sustavi adekvatni i za spavaće sobe, bilo odraslih ili djece. Zbog efikasnog motora, rad sustava je efikasan, stoga je ekonomičan i ekološki prihvatljiv. Trik je u mehanički modificiranim i posebno poboljšanim ventilatorima, zbog kojih su gotovo eliminirani poznati zvukovi ventilacije. Upravljanje je također jednostavno, pomoću mobilne aplikacije ili daljinskog upravljača.
Ventoterm također nudi besplatan obilazak i savjetovanje za objekte bilo gdje u Hrvatskoj, a montaža je moguća unutar 14 dana. Pritom nije bitno voditi računa o godišnjem dobu kada se ugrađuje sustav, budući da se on ugrađuje brzo i bez potrebe za većim zahvatima. Prikladan je i preporučljiv za ugradnju i u starije objekte, ali i općenito za sve one u kojima se želi povećati kvaliteta života.
Nitko nije imun na probleme s vlagom
Suprotno popularnom mišljenju, moderne zgrade nisu imune na probleme s nekvalitetnim zrakom, vlagom i plijesni. Čak štoviše, postoje specifični čimbenici koji novogradnju čine podložnijom ovim problemima. Za noviju gradnju karakteristični gotovo pa hermetički zatvoreni prostori rezultiraju time da prostor „ne diše“, što stvara velike probleme s protokom zraka.
Moderni stanovi također često dolaze bez pravilne ventilacije, što dovodi do pojave plijesni oko prozora, skupljanja kondenzata na površinama i upijanja viška vlage u zidove. Jedan veliki faktor također je i brzina gradnje, budući da se u slučaju da se prostor nakon izgradnje nedovoljno isuši može dovesti do dugotrajnijih i ozbiljnih problema s vlagom.
Tradicionalno se problem vlage češće veže za starije objekte. U tom slučaju problem je nedostatak toplinske izolacije. Problem je često dotrajala infrastruktura, poput loše izvedenih ili dotrajalih krovova, oluka i žljebova, kao i moguće pukotine u zidovima. Suterenski i podrumski prostori često imaju problema s vlagom, a glavni krivac često je nedovoljna izolacija.
I u starogradnjama i novogradnjama postoje neki zajednički faktori koji dovode to prevelike vlage u prostoru, a oni se uglavnom događaju zbog ljudske aktivnosti. Ključni problemi su tako kuhanje, tuširanje i sušenje rublja u zatvorenim prostorima. Prisutnost biljaka i kućnih ljubimaca također doprinosi generiranju vlage. Stoga, problem vlage i plijesni nije rezerviran isključivo za novogradnju ili starogradnju – javlja se u oba tipa gradnje, ali često zbog različitih faktora. Bez obzira na vrstu objekta, adekvatna ventilacija, pravilno održavanje temperature i vlažnosti zraka te redovito prozračivanje ključni su faktori u prevenciji ovih problema.