U žestokom govoru povodom objave da se SAD povlači iz sporazuma Trump je poručio kako će se Iranu sada nametnuti najveće sankcije do sada. “Iran će imati većih problema nego ikad ranije ako bude razvijao nuklearno oružje”, rekao je Trump.
“Ovaj sporazum se raspada, ima trulu strukturu, defektan je do srži i zato objavljujem kako se SAD danas povlači iz istog. Danas također šaljemo jasnu poruku: SAD ne daje prazne prijetnje. Ja kada nešto obećam onda se toga i držim”, poručio je Trump.
Govoreći o “krvničkom iranskom režimu koji je glavni sponzor terorizmu” Trump je kazao da će izlaskom iz sporazuma SAD biti sigurnija zemlja. Rekao je da će uvesti najvišu razinu ekonomskih sankcija Iranu, nakon čega je potpisao odluku o istom. Time će SAD smanjiti iransku nuklearnu opasnost.
“Ponovno uvođenje sankcija pogodit će kritične sektore iranskog gospodarstva, poput energije, industrije nafte i financijskog sektora”, izjavio je Trump.
Otkrio je i da državni tajnik Pompeo putuje u Pjongang gdje će dogovoriti njegov susret s Kim Jong-unom. “Planovi su napravljeni, odnose gradimo”, izjavio je američki predsjednik.
Nekoliko minuta nakon objave izlaska iz sporazuma cijena nafte na svjetskom tržištu pala je za više od dva posto.
Trumpovu odluku odmah je pozdravio izraelski premijer Benjamin Netanyahu. “Iranski nuklearni sporazum bio je ‘recept za katastrofu”, poručio je.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izrazio je žaljenje zbog Trumpove odluke.
Američki predsjednik Donald Trump bio je kristalno jasan po pitanju nuklearnog sporazuma s Iranom od prvog dana mandata. Nazivao ga je bezumnim, smiješnim i najgorim u povijesti.
Ovim Trumpove kritike nisu ostale na riječima i zasigurno će dovesti do zaokreta u američkoj diplomaciji i to u jednom od najvažnijih pitanja vanjske politike u njegovom mandatu.
Trump je imao službeno rok do subote odluku hoće li ponovno uvesti američke sankcije Iranu, ali je odlučio požuriti nekoliko dana.
U siječnju, kada se posljednji put odlučivalo o tome, Trump nije obnovio sankcije Iranu, ali je upozorio da je to posljednji put ako se ne ispravi nekoliko “katastrofalnih nedostataka” iz sporazuma.
Sporazum između Irana i šest sila (Sjedinjene Države, Francuska, Kina, Njemačka, Rusija i Velika Britanija) ograničava iranski program obogaćivanja uranija kako se ne bi mogao upotrijebiti za razvoj atomskog oružja, a zauzvrat su Iranu ublažene međunarodne sankcije, kojih je većina ukinuta u siječnju 2016.
Europske zemlje predane su očuvanju sporazuma, ali u želji da privole SAD da ostane u njemu, spremne su razgovarati o proširenju ugovora novim obvezama.
Riječ je četiri prijedloga: produljiti nadzor iranskih nuklearnih aktivnosti nakon 2025., uključiti u sporazum i nadzor iranskog programa balističkih projektila, te ograničiti iransko vojno sudjelovanje u regiji, u ratu u Siriji i Jemenu.
Otkako je Trump postavio ultimatum u siječnju, američki i europski pregovarači sastali su se više puta kako bi probali naći moguće kompromise za ostanak sporazuma.
Uz Trumpa jedino Izrael
Francuska ministrica obrane Florance Parly izjavila je za radio RTL da iranski nuklearni sporazum nije savršen, ali da je izvor mira u eksplozivnoj regiji. Njime je uspješno zaustavljen iranski nuklearni vojni program i Iranci poštuju taj sporazum, kazala je.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron kazao je da ne zna što će Trump odlučiti, ali je nakon nekoliko susreta koje je s njim imao tijekom nedavnog trodnevnog državnog posjeta SAD-u izjavio: “Moje je stajalište… da će se on riješiti tog sporazuma zbog unutarnjih pitanja”.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres u međuvremenu je upozorio da bi Trumpovo povlačenje iz sporazuma moglo izazvati rat.
Iranski predsjednik Hasan Rohani rekao je da će Washington zažaliti ako se povuče iz nuklearnog sporazuma s Teheranom, koji će se snažno oduprijeti američkom pritisku da ograniči njegov utjecaj na Bliskom istoku.
On je u ponedjeljak ipak dao naslutiti da bi Iran mogao ostati predan sporazumu čak i ako se SAD iz njega povuče.
I Rusija je objavila da će čvrsto ostati uz iranski nuklearni sporazum i dodatno osnažiti veze s Teheranom ako Trump ostvari svoju prijetnju i povuče se iz dogovora.
Izrael, zakleti neprijatelj Irana, nedavno je predstavio, kako tvrdi, dokaze da je Iran nastavio prikupljati znanja o nuklearnoj tehnologiji i nakon potpisivanja sporazuma 2015.
Teheran je te tvrdnje nazvao “djetinjastim i smiješnim”, tvrdeći da im je cilj utjecati na Trumpovu odluku.
Njemačka i Francuska priopćile su u ponedjeljak da će ostati u nuklearnom sporazumu između Irana i svjetskih sila iz 2015. čak i ako se Sjedinjene Države iz njega povuku, a njemački ministar vanjskih poslova izjavio je da bi svijet bio manje siguran bez tog sporazuma.
REAKCIJE nakon sklapanja nuklearnog sporazuma s Iranom u srpnju 2015.
Iran i šest svjetskih sila u srpnju 2015. godine dogovorili su povijesni nuklearni sporazum koji će Iranu ukinuti sankcije u zamjenu za ograničenje opsega njegovog nuklearnog programa.
Na završnoj plenarnoj sjednici zapadnih sila i Irana u sjedištu Ujedinjenih naroda u Beču šefovi diplomacija Europske unije i Irana potvrdili su da je usuglašen nuklearni sporazum, izvjestila je tada Al Jazeera.
Iranu je dozvoljen izvoz nuklearnih materijala poput osiromašenog uranija, a zabranjen je uvoz raketa na period od osam godina, kao i razvijanje raketa sposobnih da nose nuklearno oružje.
Predviđeno je i odmrzavanje dijela zamrznutog novca u stranim bankama.
Mogherini: Korak ka miru i sigurnijem svijetu
Šefica europske diplomacije Federica Mogherini je kazala: “Ovo je zajednički sporazum svih strana i šire međunarodne zajednice. To je korak naprijed kako bi se okončala kriza koja je trajala više od 10 godina”.
Dodala je kako su zapadne sile i Iran posvećene miru te da će zajedno nastojati učiniti svijet sigurnijim.
Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif rekao je kako je iza pregovarača “nepotrebna kriza” te kako su “otvoreni novi horizonti za rješavanje ozbiljnih problema”.
”Ovo je povijesni trenutak. Mi smo postigli sporazum koji nije savršen za sve, ali predstavlja ono o čemu smo se mogli dogovoriti i bitan je uspjeh za sve nas”, rekao je Zarif.
Iranski predsjednik Hassan Rouhani poručio je na Twitteru da ”je okončana nepotrebna kriza te se otvaraju novi horizonti s fokusom na zajedničke izazove”.
Obama: Sporazum s neprijateljima u interesu nacionalne sigurnosti
U obraćanju Amerikancima tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država rekao je da “sporazum nije utemeljen na povjerenju, već provjerama” te je to “u interesu nacionalne sigurnosti”.
Kazao je kako će se Iran riješiti 98 posto zaliha obogaćenog uranija.
Međunarodni inspektori imat će stalni pristup ključnim nuklearnim postrojenjima, a neke od mjera sigurnosti bit će na snazi 25 godina.
Obama je kazao kako je tijekom proteklih godina često razmatrao upotrebu vojne sile.
“Snažno vjerujem da naš nacionalni interes ovisi o sprječavanju Irana u razvijanju nuklearnog oružja. Nepostojanje dogovora značilo bi da postoji veća šansa širenja rata na Bliskom istoku”, rekao je Obama.
Dodao je kako snažno vjeruje da će, i nakon isteka njegovog mandata, Iran biti sve dalje od razvoja nuklearnog oružja.
“Zbog toga smatram da bi bilo neodgovorno napustiti pregovore”, rekao je.
Podsjećajući da je Iran već 35 godina smatran neprijateljem SAD-a, Obama je rekao kako se “sporazumi ne postižu uvijek samo s prijateljima”.
“Siguran sam da će ovaj sporazum biti u interesu nacionalne sigurnosti SAD-a i naših saveznika. Uložit ću veto na bilo kakav zakon koji bi spriječio uspješno provođenje ovog sporazuma”, rekao je tada Obama.
Izrael je tada osudio sporazum, sada je jedini zadovoljan
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je osudio postizanje sporazuma.
“Islamska država Iran će jednostavno doći do nuklearnog oružja uz jackpot stotina milijuna dolara, što će joj omogućiti da nastavi s terorom. Ovo je velika pogreška povijesnih razmjera”, kazao je Netanyahu.
Putin prije tri godine: Korak ka stabilnosti i suradnji
Ruski predsjednik Vladimir Putin je izjavio da su šest svjetskih sila i Iran, postizanjem nuklearnog sporazuma u Beču, napravili jasan izbor u korist stabilnosti i suradnje.
“Svijet sada može odahnuti. Unatoč pokušajima da se opravdaju scenariji temeljeni na snazi, pregovarači su napravili jasan izbor u korist stabilnosti i suradnje”, naveo je tada Putin u priopćenju objavljenom na internetskoj stranici Kremlja.
“Rusija će raditi sve što može kako bi vidjela da je sporazum iz Beča realiziran u potpunosti, doprinoseći jačanju međunarodne i regionalne sigurnosti i globalnom režimu neširenja nuklearnog oružja”, naveo je Putin.
Yukiya Amano, šef Međunarodne agencije za atomsku energiju je tada kazao: “Ovo je značajan korak naprijed prema razjašnjenju pitanja o iranskom nuklearnom programu. Mapa puta pojašnjava proces u skladu s okvirnim sporazumom iz studenog 2013. godine i dozvoljava Agenciji – uz suradnju iranske strane – da izvrši procjenu mogućih vojnih dimenzija njihovog nuklearnog programa do kraja 2015. godine”.
(Izvori: Vijesti.hr/HINA/AL JAZEERA/Republikainfo.com)