Potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner sudjelovao je, kao izaslanik predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, na obilježavanju 28. godišnjice sjećanja na žrtve Srebrenice u povodu Dana sjećanja na genocid u Srebrenici. I ove je godine pokrovitelj komemoracije bio predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, a obilježavanje je organizirano na inicijativu saborske zastupnice Ermina Lekaj Prljaskaj te Sabora bošnjačkih asocijacija Hrvatske i Udruga Bošnjaka branitelja Domovinskog rata Hrvatske.
Komemoraciji su uz saborske zastupnike nazočili izaslanica Predsjednika Republike Melita Mulić, izaslanik predsjednika hrvatske Vlade ministar Ivan Malenica, izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet, predsjednik Ustavnoga suda Miroslav Šeparović, brojni predstavnici akademske, vjerske i diplomatske zajednice u Hrvatskoj te predstavnici bošnjačkih udruga i svjedoci genocida u Srebrenici. Komemoraciji su nazočili i članovi kluba Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), predvođeni Miloradom Pupovcem.
Potpredsjednik Sabora Reiner je u prigodnom govoru podsjetio je kako je Hrvatski sabor 15. srpnja 2005. godine jednoglasno usvojio Izjavu o Srebrenici te sukladno Rezoluciji o Srebrenici Europskog parlamenta iz 2009. godine iste godine 11. srpnja proglasio Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. –Teško je pronaći riječi i izraziti misli koje su mi na duši kad se prisjetim srpnja 1995. godine i genocida u Srebrenici koji predstavlja jedan od najmračnijih događaja u Europi nakon Drugog svjetskog rata, rekao je Reiner dodavši kako su velikosrpske snage predvođene generalom Ratkom Mladićem i po direktivama i naređenju tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića u samo pet dana izvršile pokolj nad više od 8000 dječaka, muškaraca i staraca, a tisuće žena je zlostavljano i silovano. Istaknuo je i kako činjenica da se sve događalo pred očima civiliziranoga svijeta i međunarodne zajednice još više zastrašuje kao i svjedočanstva preživjelih posebno istaknuvši ona majki Srebrenice.
–Nakon te pretužne 1995. godine, prvih godina svijet je zašutio što zbog poraza, što zbog srama, što zbog osjećaja nemoći, a u toj tišini jedino su se čuli plač i bolni krici žena Srebrenice i njihova svjedočanstva koja nisu dopustila nikom na ovim prostorima, ovom kontinentu, pa i cijelom svijetu da zaboravi ovaj strašni događaj, naglasio je Reiner istaknuvši kako njihova priča još nije gotova i nije ispričana dok svaki nestali nije pronađen i prikladno sahranjen.
Zaključio je kako ovu pretužnu obljetnicu obilježavamo ne samo da bismo sačuvali sjećanje i izrazili pijetet i duboko poštovanje žrtvama genocida u Srebrenici i njihovim obiteljima, već ju obilježavamo i kao trajan podsjetnik na surovost, nečovječnost pojedinaca, ali i cijelih skupina neljudi i kao opomenu da zlo u svakom trenutku može nadvladati.
Govoreći o važnosti obilježavanja ovoga Dana sjećanja na genocid u Srebrenici predsjednik Sabora bošnjačkih asocijacija Hrvatske Kadro Kulašin osvrnuo se na još uvijek prisutno poricanje stradanja Bošnjačkoga naroda.
–Usprkos činjenici da su Međunarodni sud pravde i Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju zločine u Srebrenici klasificirali kao genocid i dalje prevladava poricanje ovog zločina, a neuspjeh u suočavanja sa prošlošću uzrokuje još više bola i patnji onima koji su preživjeli genocid, rekao je Kulašin te dodao kako je poricanje značajna prepreka miru i pomirenju te da povećava mržnju i podjele doprinoseći veličanju počinitelja. Pozvao je sve da se kao svjedoci vremena ne umore od širenja istine i slanja poruke da se više nikada nikome ne dogodi Srebrenica.
–Danas smo se okupili u Saboru kako bismo obilježili 28. obljetnicu genocida u Srebrenici i iskazali naše poštovanje prema žrtvama tog nezapamćenog zločina te dubokom tugom i osobitim pijetetom se i ove se godine prisjećamo 11. srpnja 1995. godine, datuma koji je trajno rekla je zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj još jednom naglasivši kako je ovo jedan od najstrašnijih zločina koji se dogodio na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata i to pred očima civiliziranog svijeta. Rekla je kako se i dalje pitamo zbog čega su svi ti ljudi morali umrijeti na tako okrutan način te kako se iznova nameće pitanje kako to da međunarodna zajednica, uza sve tehnološke i vojne resurse koji su joj bili na raspolaganju, nije spriječila i zaustavila ovo masovno ubijanje nedužnih ljudi. –Na nama leži odgovornost da nastavimo tragati za odgovorima na sva ova bolna pitanja. Smatram kako je to jedini ispravan način na koji možemo pružiti neophodnu utjehu članovima obitelji žrtava srebreničkog genocida, zaključila je Lekaj Prljaskaj.
Zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet istaknuo je važnost ovakvih obilježavanja kako bi nas podsjećala i tjerala da ne zaboravimo strašna stradanja i tragedije iz naše prošlosti. –Kažu da je povijest učiteljica života, a kažu i da mi nismo najbolji učenici, ali se nadam kako se ovakve tragedije više nikada neće ponoviti negdje drugdje, rekao je Korlaet izrazivši sućut obiteljima ubijenih i nestalih.
–Smisao je naših sjećanja na žrtve izreći istinu koja pomaže prevladavanju prošlosti i isto tako naša je odgovornost učiniti sve što je u našoj moći da savjest Europe i svijeta više nikada ne ostane nijema, rekla je uvodno izaslanica predsjednika Republike Hrvatske Melita Mulić naglasivši kako je sjećanje na zločin nad tisućama Srebreničana i svojevrsna opomena da zlo ne spava i da se uvijek može ponoviti. Dodala je i kako nakon svakoga rata čovječanstvo govori “nikada više“, ali i kako se to “nikada više“ prečesto i prelako iznevjeri.
–Snagu riječi nikada ne treba relativizirati jer svaki rat započinje riječima, upozorila je Mulić dodavši kako je naša trajna zadaća zalagati se za kulturu mira koja počiva na kulturi dijaloga.
Ministar pravosuđa i uprave i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Ivan Malenica rekao je kako će 11. srpnja 1995. godine u svjetskoj povijesti ostati zapisan kao dan u kojem je međunarodno pravo palo na ispitu.
–Danas se nismo okupili samo kako bismo izrazili suosjećanje sa žrtvama Srebrenice i njihovim najmilijima, već smo se okupili ovdje da sjećanjem na njih budemo zagovornici prava i pravde i ova je komemoracija i za one koji vječno počivaju i za one za kojima se još traga, rekao je Malenica te dodao kako genocid u Srebrenici nije samo tragedija Bošnjačkoga naroda već poraz ljudskosti. Naglasio je i kako komemoracijom ne ostajemo zatočeni u prošlosti već ona predstavlja opomenu da se u budućnosti takvo zlo više ne smije ponoviti.
–Istina o Srebrenici se ne može zanemariti ni relativizirati, ona nije samo utkana u presude Međunarodnog sudu pravde i Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju već živi u svakoj žrtvi zločina, a naša je zadaća, kao i naših pravosudnih sustava traganje za istinom i pravdom te procesuiranje ratnih zločina i kažnjavanje zločinaca, zaključio je Malenica.
Sudionici komemoracije imali su priliku čuti osobna svjedočanstva triju žrtava genocida, Saliha Mulalića, Hasana Hasanovića i Safete Suljić koji su kroz potresne priče opisali srebrenički genocid, tragediju i zločine počinjene nad tisućama nedužnih civila.
/Desk/