Angela Merkel je u radnoj posjeti Washingtonu. Očekivalo se da ju Trump neće dočekati tako pompozno kao Macrona i da će razgovori biti neugodniji. Evo zašto.
Nakon francuskog predsjednika Emmanuela Macrona početkom ovog tjedna, sada je u posjet američkom predsjedniku Donaldu Trampu stigla i njemačka kancelarka Angela Merkel. No dok su njemački mediji vrlo pozorno pratili koliko su se puta Trump i Macron rukovali, ljubili i tapšali po ramenu, očekivalo se da će posjet Angele Merkel biti više radnog karaktera i s manje pompe. Merkel, koja se donedavno smatrala lidericom EU-a, „odjednom je postala druga europska violina”, jedan je od komentara u njemačkim medijima. Macron je u po toj interpretaciji novi Trumpov best buddy u Europi, prenosi Deutsche Welle.
„Potpuno je jasno da je Francuska trenutno dominantna nacija kada se radi o pitanjima sigurnosne i vanjske politike Europe”, kaže političar njemačkih oporbenih Liberala Alexander Graf Lambsdorff. „Njemačka je tu na uvjerljivo drugom mjestu. Pozicije su se promijenile.”
Dok ovaj liberal žali za vodećom pozicijom Berlina, političar Zelenih Jürgen Trittin traži od Merkelove da govori jasno i glasno u Washingtonu. Macronova „ofenziva šarma” nije donijela baš ništa, kaže on. „Ulagivanje neće dovesti do američkih ustupaka. Merkel sa Trumpom mora govoriti jezikom koji ovaj razumije: računicom troškova i dobiti”, rekao je Trittin.
Ključne teme: od Irana do plina
Njemačka novinska agencija DPA kao četiri posebno osjetljive teme o kojima će njemačka kancelarka morati razgovarati s američkim predsjednikom izdvaja pitanje Irana, slobodne trgovine, NATO i energetike.
Sporna tema Iran: U svibnju bi Trump mogao donijeti odluku o raskidanju teškom mukom sklopljenog atomskog sporazuma s Iranom, to jest početi vraćati na snagu neke sankcije protiv Islamske Republike. Tome se jednako protive i Merkel i Macron, no ovaj potonji nije tokom washingtonske posjete nimalo uspio promijeniti Trumpov. Za američkog predsjednika je to „najgori mogući sporazum” za koji krivi bivšu administraciju Baraka Obame, i koji treba hitno promijeniti.
Sporna tema carine: Prvog dana svibnja bi također trebala isteći „pošteda” koju je Bijela kuća odredila za EU u vezi s uvođenjem dodatnih carina na uvoz čelika i aluminija. Planiraju se kaznene carine, slične kakve se već primjenjuju prema Kini. „To bi moglo dodatno rasplamsati spor oko slobodne trgovine. Merkel će morati tu postupati krajnje oprezno. Ona doduše kao šefica njemačke Vlade ima veliku političku težinu, ali nema mandat da o ovome pregovara. Taj mandat je u rukama EU”, piše agencija dpa.
Sporna tema obrana: Kada se radi o NATO savezu, Njemačka i dalje ne ispunjava načelno dogovoren cilj na kojeg ju Trump stalno iznova podsjeća – da ulaže dva posto bruto-domaćeg proizvoda u budžet odbrane. Njemačka je od te kvote još daleko, dok SAD već sada za obranu izdvajaju 4,2 posto. „To nije fer”, rekao je Trump i napomenuo da bi one zemlje NATO-a koje daju više novca u prilog odbrani mogle bolje proči što se tiče carina.
Sporna tema plinovod: Četvrto sporno pitanje je posebno škakljivo: Njemačka je odobrila gradnju plinovoda Sjeverni tok 2 koji bi trebao udvostručiti postojeći kapacitet već postojećeg plinovoda Sjeverni tok 1, koji je direktna veza ruskog snabdjevača plina Gasproma i njemačkih potrošača. Trump je otvoreno rekao da je protiv toga jer Njemačka tako „upumpava milijarde u Rusiju”. Naravno, nije riječ ni o kakvom altruizmu – SAD imaju ogromne zalihe plina koje bi rado u tečnom stanju izvozili u Europu – i tako zarađivali milijarde dolara.
Izvori: (DW/DPA)
Sadašnji sporazm o iranskom nuklearnom programu nije dovoljan za obuzdavanje ambicija Teherana, izjavila je u petak njemačka kancelarka Angela Merkel tijekom posjeta Washingtonu.
“Mislimo da je taj sporazum prva etapa koja je pridonijela usporenju njihovih aktivnosti, ali mi također mislimo, s njemačkog stajališta, da to nije dovoljno za da se obuzdaju i pod kontrolu stave iranske ambicije”, izjavila je Merkel, navodi agencija France Presse.
Prema tom tekstu koji su dogovorili Iran i velike sile Kina, Sjedinjene Države, Francuska, Velika Britanija, Rusija i Njemačka, Teheran je pristao zamrznuti svoj nuklearni program do 2025.
“Europa i Sjedinjene Države moraju biti usklađeni po tom pitanju”, dodala je kancelarka na konferenciji za novinare s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Trump je žestoki protivnik sporazuma potpisanog u srpnju 2015. i on će 12. svibnja objaviti hoće li “poderati” taj sporazum.
Američki predsjednik je u petak oštro kritizirao iranske vlasti i nazvao režim u Teheranu “smrtonosnim”.
“Iranski režim potiče nasilje, krvoproliće i kaos na cijelom Bliskom Istoku. Moramo biti sigurni da se taj smrtonosni režim ne približava nuklearnom oružju i da Iran prekine svoju podršku terorizmu”, izjavio je.
“Bez obzira gdje na Bliskom istoku, gdje postoji problem, tamo je Iran”, zaključio je.
Trump je rekao kako Iran neće doći do nuklearnog oružja, ali je odbio odgovoriti da li bi uzeo u obzir i uporabu sile protiv toga, navodi agencija Reuters.
“Ne govorim o otme da li bih ili ne upotrijebio vojnu silu”, rekao je Trump zajedničkoj konferenciji za novinare s Merkel. “Ali vam mogu reći ovo, neće proizvoditi nuklearno oružje. To vam mogu reći”, rekao je Trump.
U utorak u Washingtonu je francuski predsjednik Emmanuel Macron predložio američkom kolegi da ne odustane od početnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu, koji bi postao prvi od četiri stupova novog sporazuma.
Sadašnji sporazum može se smatrati jednim “potpornim stupom”, a treba dodati još tri, rekao je Macron.
Ostali bi pokrili iranske nuklearne ambicije izvan okvira sadašnjeg sporazuma, iranski program balističkih projektila i politička rješenja za suzbijanje aktivnosti Irana u Siriji, Libanonu i Jemenu.
(Izvor: HINA)