Istaknuli su kako su iz Zavoda, zbog višemilijunskih gubitaka i prijava nezadovoljnih osiguranika, najavili neupitno smanjenje financijskih davanja zdravstvenim ustanovama za veljaču.

Od početka protupravnoga prekida rada dijela zdravstvenih djelatnika, na adresu ZZO-a stigle su pritužbe pacijenata kojima je uskraćena medicinska skrb. Ravnatelj Andrej Čović istaknuo je kako, uz problematiku s uskraćivanjem prava pacijentima od strane zdravstvenih ustanova, ZZO bilježi i drastičan pad prihoda u prvomu dijelu tekuće godine, naveli su iz Vlade.

“Prva dva mjeseca imamo prosječno 7,5% manje prihoda, što je oko tri milijuna KM. Ukoliko se taj trend nastavi, bit ćemo primorani raditi rebalans koji će ići prema dolje, odnosno, ne samo da nećemo biti u mogućnosti ponuditi ono što se od nas očekuje nego ćemo morati rezati i ono što smo planirali”, upozorio je prvi čovjek ZZO-a.

Kako se naglašava, po osnovu zaprimljenih prijava pacijenata, Zavod će već za veljaču umanjiti ugovorena financijska sredstva za četiri zdravstvene ustanove, i to za Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar, Kantonalnu bolnicu dr. Safeta Mujića te Dom zdravlja Mostar i Dom zdravlja Čitluk, a riječ je o sredstvima iz kojih se isplaćuju plaće zaposlenicima.

Vlada zaključuje kako je nedavni sastanak s ravnateljima svih zdravstvenih ustanova u HNŽ- urodio plodom jer su menadžmenti krajnje ozbiljno shvatili svoju odgovornost u ovomu procesu i poduzeli sve potrebne radnje za zaštitu prava pacijenata. Tomu svjedoči malen broj ustanova koje će pretrpjeti umanjenje mjesečne tranše za veljaču u odnosu na ukupan broj bolnica i domova zdravlja u Županiji.

Podsjećaju kako je predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač, u izjavi za RTV HB jasno je poručila kako “štrajk ne postoji jer je pokrenut na osnovu zahtjeva za aneksom kolektivnoga ugovora koji je istekao prije više od tri mjeseca, a čija je primjena istekla zadnjim danom mjeseca veljače, čime je potpuno nestala pravna osnova za potpisivanje aneksa”.

“Štrajk ne postoji jer u trenutku kada smo ušli u proces pregovaranja o novomu kolektivnom ugovoru, potom i proces mirenja, štrajk je sukladno Zakonu trebao prestati. Nažalost, svjedoci smo da samovoljni prekid rada i dalje traje. Da jasno ponovim, pravo na štrajk sindikatima nitko ne osporava, ali je prije stupanja u štrajk potrebno ispuniti jasne pravne preduvjete, što u ovomu slučaju nije učinjeno”, istaknula je Buhač.

Kako podjsećaju, Vlada je sindikalnim čelnicima dostavila prijedlog novoga kolektivnog ugovora, zadržavajući svoju ponudu, kao maksimalnu moguću i jedinu ostvarivu. U međuvremenu, ZZO će nastaviti s umanjivanjem financiranja ustanova koje ne budu pružale zdravstvenu skrb, a iz Vlade upozoravaju da su, istekom razdoblja primjene staroga kolektivnog ugovora, zdravstvenim djelatnicima od 1. ožujka ozbiljno umanjena prava jer su ostali bez onih koje im je taj ugovor jamčio, a sindikat uporno odbija potpisati novi.

Članovi Upravnoga vijeća Zavoda zdravstvenoga osiguranja Hercegovačko-neretvanske županije na današnjoj su izvanrednoj sjednici toga tijela razmatrali Informaciju o ostvarenju prihoda Zavoda za razdoblje od 1. siječnja do 28. veljače tekuće godine te Informaciju o prijavama osiguranika i postupanjima Zavoda.

Ravnatelj Andrej Čović istaknuo je kako podaci o prihodima za prva dva mjeseca tekuće godine ukazuju na značajan pad poreznih prihoda koji su, u odnosu na planirane iznose, manji za gotovo 3 milijuna KM.

“Ovo je jasan pokazatelj kako Zavod nema dodatna sredstva koja bi mogao utrošiti u financiranje usluga zdravstvene zaštite. Također, ukoliko ovakav trend pada prihoda bude nastavljen i u nastavku godine, upitno je hoćemo li biti u mogućnosti ostati na istoj razini financiranja zdravstvenih ustanova koje pružaju usluge našim osiguranicima ili će rebalansom ta sredstva biti umanjena”, kazao je Čović.

Po usvajanju informacije o ostvarenju prihoda, članovi Vijeća upoznati su i s prijavama osiguranika za nepružanje usluga zdravstvene zaštite u ugovornim zdravstvenim ustanovama. Istaknuto je kako je u ZZO, od 23. veljače, pristiglo 19 prijava osiguranika kojima usluge zdravstvene zaštite u ugovornim zdravstvenim ustanovama nisu pružene te kako nepružanje usluga predstavlja izravno kršenje ugovora između Zavoda i zdravstvenih ustanova.

“Ugovornim zdravstvenim ustanovama u kojima je u mjesecu veljači bio smanjen obujam pruženih usluga, mjesečna tranša financijskih sredstava bit će umanjena za 5%. Članovi Upravnoga vijeća naglasili su važnost dosljedne primjene ugovora i zaštite prava osiguranika te donijeli Zaključak kojim daju punu potporu započetim aktivnostima”, ističu iz ZZO-a HNŽ-a.

/Desk/

Objava Nakon prijava pacijenata na uskraćivanje usluga, ZZO smanjuje tranše SKB-u Mostar, KB ‘dr. Safet Mujić’ te domovima zdravlja Mostar i Čitluk pojavila se prvi puta na Republika.

U HNŽ-u i dalje traje višemjesečni štrajk sindikata zdravstva, a na vidiku nema rješenja. Čak što više, situacije ide ka eskalaciji. Naime, nakon što je prošli tjedan Vlada HNŽ-a sazvala ravnatelje zdravstvenih ustanova primarne i sekundarne zdravstvene zaštite u toj županiji, zatraživši od njih uspostavljanje pune zdravstvene zaštite i pružanje svih zdravstvenih usluga pacijentima, počevši od ponedjeljka, 23. veljače, a štrajk proglasila nezakonitim, Zavod zdravstvenog osiguranja (ZZO) HNŽ, pozvao je osiguranike da prijavljuju nepružanje zdravstvenih usluga uz najavu smanjenja mjesečnih tranši zdravstvenim ustanovama.

S druge strane, sindikati inzistiraju na svojim zahtjevima o povećanju primanja, pozivaju javnost da ne nasjedaju na, kako su naveli, “politikantskim i obmanjujućim objavama” kojima je cilj prebacivanje krivnje na njih. Također odbacuju i navode kako je njihov štrajk nezakonit, uz opasku kako je Vlada HNŽ pokrenula deset sudskih postupaka protiv sindikata zdravstvenih djelatnika kako bi spriječila štrajk te da pet postupaka i dalje traje, a pet je okončano u korist sindikata. Za danas najavljuju i novu prosvjednu šetnju u Mostaru.

Višemjesečni štrajk sindikata zdravstva, novi potezi Vlade i ZZO-a HNŽ, pritisak na ravnatelje zdravstvenih ustanova i upozorenje smanjenjem isplate tranši prijete kolapsom zdravstvenog sustava u ovoj županiji. No, za sada se ne nazire rješenje krize.

Zavod poziva osiguranike da prijave nepružanje usluga

Iz Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a pozvali su osiguranike da svako odbijanje pružanja bilo koje zdravstvene usluge u ugovornim domovima zdravlja i bolnicama na području HNŽ-a prijave putem e-adrese info@zzo.ba ili putem sandučića za pritužbe i pohvale. Kako su naveli, sandučići su smješteni u sjedištu i svim područnim uredima Zavoda (svaki grad i općina u HNŽ-u imaju područni ured ZZO-a).

Podsjetili su kako prijava treba sadržavati naziv zdravstvene ustanove, datum i vrijeme događaja, kratak opis situacije i kontakt podatke osiguranika.

“Ukoliko zdravstvena ustanova ili zdravstveni djelatnik osiguraniku ZZO-a odbije pružiti određenu uslugu, osiguranik ima pravo i treba zatražiti pisanu potvrdu zašto mu je usluga odbijena, a ta će potvrda služiti kao dokaz u postupku nadzora i zaštite prava osiguranika. Ukoliko djelatnik zdravstvene ustanove odbije izdati pisanu potvrdu, osiguranik u prijavi treba navesti u kojoj ustanovi, na kojemu odjelu i u koje vrijeme mu je odbijeno pružanje usluge”, priopćeno je iz ZZO-a HNŽ-a.

Dodali su kako će sve prijave biti razmotrene u najkraćemu mogućem roku, dok će osiguranik biti obaviješten o poduzetim koracima. Zaključeno je kako će ZZO, u skladu s potpisanim ugovorima između Zavoda i zdravstvenih ustanova za 2026. godinu, u slučaju smanjenja obujma pruženih zdravstvenih usluga, izvršiti smanjenje redovitih mjesečnih tranši zdravstvenim ustanovama.

Također, iz Zavoda su demantirali istupe Koordinacije sindikata zdravstva HNŽ-a.

“Budući se u nedavnom priopćenju Koordinacije sindikata zdravstva HNŽ sugeriralo kako je Zavod, u 2025. godini, zdravstvenim ustanovama isplaćivao drukčiji iznosi tranši od ugovorenih, te navode demantiramo. Mjesečne tranše ugovornim zdravstvenim ustanovama Zavod je isplaćivao sukladno potpisanim ugovorima i usvojenim Financijskim planom, odnosno Rebalansom financijskog plana. Naglašavamo kako Zavod, u pregovorima između sindikata i poslodavaca, neupitno i isključivo stoji na strani osiguranika čijim doprinosima se najvećim dijelom financira zdravstveni sustav. U narednom razdoblju, Zavod će, u skladu sa potpisanim ugovorima između Zavoda i zdravstvenih ustanova za 2026. godinu, u slučaju smanjenja obujma pruženih zdravstvenih usluga izvršiti smanjenje redovitih mjesečnih tranši zdravstvenim ustanovama”, upozorili su iz ZZO HNŽ.

Vlada traži pokretanje stegovnih mjera za nepružanje usluga pacijentima

Podsjetimo kako je Vlada HNŽ, u petak, 20. veljače, sazvala ravnatelje zdravstvenih ustanova primarne i sekundarne zdravstvene zaštite u HNŽ-u, zatraživši od njih, bez iznimki, uspostavljanje pune zdravstvene zaštite i pružanje svih zdravstvenih usluga pacijentima, počevši od ponedjeljka, 23. veljače. Iz vlade su istaknuli kako su „bili maksimalno strpljivi i tolerantni“ te kako nisu “povlačili zakonske mehanizme za sankcioniranjem protuzakonitoga ponašanja u aktualnomu prekidu rada zdravstvenih djelatnika” te da je tome “sada došao kraj”.

Sa sastanka je poručeno kako je “u tijeku protupravan, nelegalan štrajk jer, sukladno Zakonu o štrajku, sindikati nisu smjeli nastaviti sa štrajkom već od čina otpočinjanja pregovora s Vladom (27. studenog 2025.) niti su smjeli biti u štrajku tijekom procesa mirenja”.

“Za pokretanje novoga štrajka, potrebna nova zakonska procedura. Sukladno tomu, ravnateljima zdravstvenih ustanova jasno je rečeno kako je njihova obveza uspostaviti puni kapacitet zdravstvenih usluga i potpuno nesmetano funkcioniranje sustava”, naveli su iz Vlade HNŽ.

“Vlada je uputila nedvosmislenu poruku i zdravstvenim djelatnicima da postojeća ponuda ostaje na snazi, s napomenom da, s obzirom na to da sindikati nisu rasporedili 2 milijuna KM koja su im ostavljena na raspolaganju, Vlada ih sada sama raspoređuje medicinskim sestrama sa srednjom stručnom spremom, kao istinski najugroženijoj kategoriji u zdravstvenomu sustavu. Rasporedit će ih na način da im povećava koeficijente za 0,2 što, uz povećanje osnovice i satnice, znači rast plaće od 13,5 %. Ta je ponuda sada spremna u obliku Kolektivnoga ugovora koji u svakomu trenutku sindikalno rukovodstvo može doći i potpisati”, poručili su, a od ravnatelja zdravstvenih ustanova zatražili  vođenje evidencije o ispunjavanju poslovnih obveza svakoga djelatnika i povlačenje stegovnih mjera u slučaju kršenja bilo kojega propisa.

“Naglasak je na pravima i zaštiti zdravlja, sigurnosti i života pacijenata kojima od ponedjeljka niti jedna usluga više ne smije biti uskraćena nigdje u HNŽ-u. U protivnomu, na odgovornost će biti pozvani čelnici zdravstvenih ustanova odnosno rukovodstvo i članovi njihovih upravnih odbora. Zdravstveni sustav HNŽ-a opterećen je mnoštvom ozbiljnih problema i Vlada ne će dopustiti nekolicini ljudi da sustav odvedu u kolaps. Vlada će odsad na sve prijetnje i ucjene primjereno i oštro odgovoriti, s nultom stopom tolerancije za svaku naznaku kršenja prava pacijenata”, poručili su iz Vlade HNŽ.

Sindikati nastavljaju sa štrajkom

Iz Koordinacije sindikata HNŽ-a izvijestili su kako nastavljaju sa štrajkom, ali i kako ga “Vlada HNŽ-a nema ovlasti proglasiti nezakonitim”.

Vladu HNŽ-a optužuju za iznošenje netočnih i obmanjujućih informacija u javnost.

“Vlada HNŽ pokrenula je deset sudskih postupaka protiv sindikata zdravstvenih djelatnika s ciljem onemogućavanja prava na štrajk, pri čemu pet postupaka i dalje traje, a pet je završilo u korist sindikata. Unatoč tome, Vlada tvrdi da ‘nije povlačila zakonske mehanizme’ i da je bila ‘strpljiva i tolerantna'”, navode, između ostaloga, iz sindikata uz naglasak kako se “već više od 12 mjeseci primjenjuju ‘dvostruki aršini’ u odnosu prema sindikatima zdravstvenih djelatnika u usporedbi sa sindikatom doktora medicine i stomatologije”.

Iz sindikata ističu i kako je Vlada HNŽ-a “pala pod utjecaj određenih osoba iz rukovodstva sindikata doktora medicine i stomatologije, koji su, izvaninstitucionalnim pritiskom dva puta spriječili postizanje dogovora o Kolektivnom ugovoru između reprezentativnog sindikata i Vlade HNŽ”.

Sindikati navode Vlade, kako su istaknuli, mogu protumačiti i kao prijetnje prema sindikatima i članstvu te pozivaju rukovoditelje zdravstvenih ustanova “na izjašnjavanje s kojim su pravom produžili primjenu određenih odredbi Kolektivnog ugovora za doktore medicine i stomatologije, koje se odnose na dodatke na plaću, i nakon isteka ugovora”. Sindikati i9stiču kako su time oštećeni proračuni zdravstvenih ustanova, primjenjujući odredbe kod obračuna i isplate plaća za zadnja dva mjeseca 2025. godine.

Također i pozivaju direktora ZZO HNŽ “na očitovanje o načinu postupanja kod isplate tranši za primjenu Aneksa kolektivnog ugovora za doktore medicine i stomatologije u 2025. godini, prije nego što je odobren rebalans financijskog plana”. Sindikati ističu kako je diretkor ZZO-a te navode priznao tijekom svjedočenja na Općinskom sudu u Mostaru.

Ponovno pozivaju i županijskog ministra Milenka Bevandu da se “odluči postupa li kao doktor medicine i štiti interese svojih kolega ili kao ministar nadležan za zdravstvo, rad i socijalnu politiku u cijeloj HNŽ”, uz tvrdnju kako se štrajk nastavlja.

/Desk/

Objava Štrajk sindikata u zdravstvu – ZZO poziva na prijavljivnje nepružanja usluga i najavljuje manje tranše zdravstvenim ustanovama – Vlada traži sankcioniranje: HNŽ pred kolapsom zdravstvenog sustava pojavila se prvi puta na Republika.

Nije kleveta – to je novinarstvo

U obrazloženju presude istaknula je da se ovdje radi o novinarstvu.

„Dakle, radi se o istraživačkom novinarstvu koje je važno za svako demokratsko društvo jer ima ulogu “društvenog kontrolora vlasti” s ciljem otkrivanja i temeljitije obrade informacija koje su najčešće, na neki način, skrivene od javnosti od strane ljudi koji se nalaze na poziciji moći zbog čega se i dogodila afera koju obrađuju, najčešće, vezana za kriminal i korupciju. U konkretnom slučaju tema je kriminal i korupcija u javnim nabavkama, kako se trećetužena izjasnila, zaista postoji veliko zanimanje javnosti obzirom da je javna tajna da svaki objavljeni tender u BiH ima “svog izvođača radova”, odnosno firmu kojoj je taj ugovor namijenjen i prije objave javne nabavke, što vrijedi za sve vrste poslova uključujući i unosne ugovore u IT sektoru teške milione maraka. Konkretno, iznesene su informacije o zloupotrebama tužitelja, kao direktora ZZO u trošenju javnih sredstava kroz nabavku novog softvera po znatno većoj cijeni i njegove povezanosti sa firmom kojoj bi se u konačnici ugovor trebao dodijeliti, što je tema od opšteg interesa koja u širem kontekstu otvara i pitanje slabosti našeg sistema javnih nabavki, netransparentnosti u nabavci i trošenju javnog novca, kao i odgovornosti ugovornih tijela, a što je u konačnici i dovelo do poništenja spornog tendera i što jeste legitiman cilj.

Tužitelj nije odgovarao na upite

Prije objave spornog sadržaja tuženi se nisu oslonjali samo na informacije koje su dobili od Ane Džida i Vinka Kojundžića, već su u skladu sa novinarskom etikom proveli sopstveno istraživanje i prikupili veći broj materijalnih dokaza u nastojanju da javnosti pruže tačne i pouzdane informacije. Tužitelju su omogućili da se o navedenom izjasni, što jasno proizlazi iz zahtjeva za pristup informacijama koje je uredništvo hercegovina.info slalo ZZO, dana 27. ožujka 2023. godine; 22. rujna i 16. studenog 2023. godine, na koji nikada nisu dobili odgovor, što je potvrdio i svjedok, Dalibor Ravić (zaposlenik ZZO u službi za odnose s javnošću) ističući da je prije objave spornih tekstova PR služba ZZO zaprimila upite vezane za “Peti kat” na koje nikada nisu davali odgovore, a što se može zaključiti i na osnovu izjave tužitelja, da je bilo takvih mejlova samo što su pitanja bila tendenciozna i sugestivna i “u praksi izazivaju učinak kao kad se netko uhićuje, sve što se kaže može biti protiv vas upotrijebljeno na sudu“, pa je on, zajedno s PR službom odlučio da na takva pitanja ne daju odgovore. Stoga su bez temelja navodi tužbe da tužitelju osobno nije dostavljen niti jedan e-mail, kako se trećetužena i izjasnila, da nije novinarska praksa da se ravnatelj zove na privatne mobitele kada ima službu za to, pa se na temelju izvedenih dokaza ne može zaključiti da su postupili suprotno odredbi ZZK i Kodeksa novinarstva“, navodi dalje sutkinja.

Javne osobe su pod povećalom

Sutkinja dalje navodi da je tužitelj javna ličnost, javni službenik i političar, jer je bio direktor ZZO, zastupnik u Domu naroda Parlamenta, Skupštini HNŽ, Saboru RH, a osnivač je HDZ BiH, te se javnim djelovanjem izložio pomnom ispitivanju novinara.
Sutkinja navodi da su tuženi postupali u dobroj vjeri, a ne zbog senzacionalizma, odnosno diskreditacije tužitelja, kako tužitelj pogrešno zaključuje.

Sutkinja pak još pridodaje da kada novinar ima legitiman cilj, a u pitanju je nešto značajno za javnost, i kada je uložen značajan napor u potvrđivanju činjenica, mediji se neće smatrati odgovornim čak i kada se ispostavi da su činjenice bile neistinite.

Sutkinja navodi i da je po izjavi Kristine Perić, tada u procesnoj ulozi urednika portal Hercegovina info, cilj pisanja borba za opće dobro, da se svaka IT tvrtka može javiti na tender pod jednakim uvjetima, a ne samo one koje su pripremljene za neravnopravnu utakmicu na nekakvim petim katovima što je bio predmet njezinog istraživanja (da se prvo pripreme tvrtke pa ih onda uvedu u natječaj).

„Nakon što je došla do saznanja o pismu koje je poslala Ana Džida, poslala je ZZO upit (postoji li anonimno pismo i jesu li tačni navodi iz tog pisma), ali nije dobila odgovor. Nakon prvog članka u redakciju im je došao vlasnik Cusipsa, Vinko Kojundžić tvrdeći da mu je tužitelj nudio neke mutne radnje oko IZIS-a nakon čega, detaljnim istraživačkim radom, dolazi do zemljišnoknjižnog izvoda iz Zagreba gdje nalazi adresu sina tužitelja, Marija Bošnjak i vlasnika jedne od tvrtki s petog kata, Bandića, a dobili su i odgovor od Gorana Džuzela (vlasnika Poliklinike Vitalis) da je vlasnik petog kata firma “Katarina” d.o.o. kojoj ZZO kroz javne nabavke, obilato doznačava sredstva. Radi se o ugovorima od po 200.000,00 KM. Zanimalo ih je iz kojih izvora tužitelj plaća programere koji u uvjetima BiH ne rade ispod 5.000,00 KM pa su došli do fiktivnih ugovora s Tomislavom Marićem. Značajno dobili su informaciju od Eroneta, da ne znaju za njegov ugovor o djelu sa ZZO, kao što ni poslodavac Bandića (Elektroprivreda HZ HB) nije znao da djeluje na petom katu “volonterski” i da ima nekretnine u Zagrebu, i gdje su tužitelja na osnovu čega su zaključili da su djelatnosti na petom katu skrivene, kao i ugovori. U ovom istraživanju došli su do saznanja da tužitelj ima jednu nekretninu u Zagrebu; Blidinju; Risovcu i Mostaru, odnosno da samo u zgradi “Ministarka” ima dva stana. Ovoliko nezamislivo i nemoguće običnom čovjeku, pošteno, zaraditi za jedan život pa uz sve druge navode i saznanja, joj se nametnulo kao jedna logičnost. Zbog afere “Peti kat” društvo novinara je njoj dodijelilo nagradu za najbolju novinarku“, navodi dalje sud.

Rade Bošnjak tuženima je dužan isplatiti 2.016 KM.

Kristina Perić o svemu se oglasila i na društvenim mrežama, naznačivši da nikada u 20 godina nije izgubila nijednu tužbu. Upitala je i tužiteljstvo što radi s obzirom da je sada i presudom potvrđeno da je pisala istinu.

Nju i portal Hercegovina.info zastupao je mostarski odvjetnik Milenko Krčum, dok su punoomoćnice tužitelja bile Amela Mathadžović i Šemsa Droce. U sarajevskim krugovima Mathadžović je poznata kao braniteljica novinara, a u mostarskom slučaju su joj suprotstavljena strana, piše Istina.media.

/Desk/

Objava Važna presuda mostarskog suda – Bošnjak izgubio tužbu protiv Perić i Hercegovina.info: Istraživačko novinarstvo nije kleveta pojavila se prvi puta na Republika.

Kako se navodi u poruci koja je ostavljena na serveru IZIS-a, svi podaci iz sustava su izvađeni i uskoro će biti objavljeni, a svako interveniranje bi ih moglo uništiti ili učiniti proces dešifriranja “nepotrebno bolnim”.

“Zdravo. Prvo, vaši podaci su izvađeni i uskoro će biti javno objavljeni. Drugo, ovo je važno, ne petljajte se s vašim kriptiranim fajlovima: nemojte ih pokušavati pokretati, otvarati, uređivati, dešifrirati, konvertirati, formatirati ili popravljati. Uništit ćete ih i učiniti proces dešifriranja nepotrebno bolnim. Još jedna napomena: nema smisla uključivati treće strane, posrednici vam ne mogu pomoći, ali će stvari učiniti skupljim. Molimo vas da nas kontaktirate“, navodi se između ostalog u ovoj poruci.

Jedan od prvih ljudi tvrtke MMSCode Slavko Bojić, kaže da se radi o hakerskom napadu na sustav koji je zaključao određeni broj servera, a oni koji su to učinili najavili su kako će tražiti novčanu naknadu da bi ih otključali. Bojić tvrdi da hakeri nisu uspjeli doći do podataka pacijenata, te da su odlučili reinstalirati cjelokupan sustav.

Ucjenjivački softver ili „ransomvare“ je vrsta štetnog softvera koji ograničava pristup računarskom sustavu ili pohranjenim podacima i traži otkupninu od žrtve.

“Nisu uspjeli doći do baze podataka, ali su zaključali komunikacijski dio. Kada smo ustanovili da je posrijedi napad, mi smo sustav isključili. Svi podaci su sačuvani zaključno sa 31. 12. 2023. godine u 12:20 sati”, kaže Bojić.

Tvrdi da je sustav maksimalno zaštićen, a da je haker ušao putem jednog od više 10.500 uvezanih računala.

Problem u zaštiti serverske infrastrukture, a ne u zaštiti softvera

“Ovdje nije mogao djelovati nikakav antivirus, jer se ne radi o virusu. U pitanju je visoko sofisticirana metoda koju koristi nečije računalo za napad”, kaže Bojić.

Dodaje kako se sada radi na reinstalaciji, provjeri i prečišćavanju sustava te da se očekuje kako će za dan ili dva sve biti spremno za rad.

Stručnjak za ciber sigurnost Branko Petrović, za CAPITAL kaže da se, prema njegovom mišljenju i dostupnim informacijama, ovdje radi o zaključavanju datoteka koje sadrže određene podatke, te da su zlonamjerni hakeri zapravo imali pristup serveru na kojem je IZIS hostingu.

“Ako je točna informacija da je ova poruka ostavljena u vidu datoteke na serveru, to znači da su zlonamjerni hakeri imali pristup serveru, što dalje implicira da je ovde prvenstveno problem u zaštiti serverske infrastrukture, a ne u zaštiti softvera. “Ransomware” napad ima tri koraka, infekciju i spoznaju sustava, enkriptiranje podataka i zahtjev za otkup. Svaki korak zahtijeva posebnu pripremu, od pristupa sustavu, preko analize, planiranja, čitanja podataka i ubacivanja “ransomware” skripte, do ekriptiranja podataka i zahtjeva za otkup“, objašnjava Petrović i dodaje da nema apsolutne sigurnosti te da su i puno sigurniji sustavi bili hakirani u prošlosti.

MUP RS ranije je priopćila kako se radi o “ransomware” napadu čiji je krajnji cilj iznuda.

“Policijska uprava Banja Luka i Jedinica za visokotehnološki kriminalitet Uprave kriminalističke policije Ministarstva unutarnjih poslova su utvrdili da se radi o “ransomware” napadu“, priopćeno je iz MUP-a.

FZO hvali IZIS

U Fondu zdravstvenog osiguranja RS kažu da se intenzivno radi na ponovnom uspostavljanju IZIS-a koji je bio meta visokosofisticiranog napada napredne međunarodne hakerske grupe.

“Upravo su pravovremena i adekvatna reakcija nadležnih za IZIS, te visoki standardi sigurnosti koji su postavljeni u ovom sustavu, bili ključni u spriječavanju veće štete koja je mogla prouzročiti nesagledive posljedice za IZIS, a samim tim i cjelokupan zdravstveni sustav Srpske“, rekli su u FZO.

Iz Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS pozvali su nadležne da se što prije osposobi ovaj sustav i omogući zdravstvena zaštita tisućama pacijenata koji je sada ne mogu ostvariti.

Predsjednik ovog sindikata Nikola Crnčević kaže da se moraju upotrijebiti sva sredstva kako bi se pomoglo pacijentima i olakšalo zdravstvenim radnicima.

“Zaposleni u zdravstvenom sustavu RS nisu ničim doprinijeli za pad IZIS sustava, ni tome što pacijenti ne mogu riješiti svoje ozbiljne probleme, a to radnike dovodi u vrlo neugodne situacije, čak dramatične. Moramo zaštititi pacijente, kao i radnike u zdravstvu. Svi su imali problema, vidjeli smo puno nezadovoljnih pacijenta na terenu, a onda je to dovodilo do niza lančanih reakcija zbog kojih se trpi veliki pritisak”, kaže Crnčević.

Glavobolja s IZIS-om od prvog dana

Iako je Republika Srpska u Integrirani zdravstveni informacijski sustav “skršila” skoro 26 milijuna maraka i obećavala besprijekorno, brzo i lako funkcioniranje, više od godinu dana od implementacije, on nije ni proradio ni uvezao sve zdravstvene ustanove.

Od prvog dana korištenja novog sustava pojavili su se problemi, liječnici su se više puta žalili da im IZIS zadaje glavobolje i usporava rad, a CAPITAL je ranije u više navrata pisao kako je liječniku opće prakse potreban čak 81 klik da bi pacijentu izdao recept za lijek, uputnicu, ili zakazao “magnet” ili CT. Ovo sve, ako bi sustav, koji sad niti ne radi, sve te klikove prihvatio i obradi zadate informacije, zaključuje se u tekstu Capitala.

Inače, zagrebačka tvrtka CUSPIS d.o.o. je vlasnik izvornog koda IZIS-a, Integriranog zdravstvenog informacijskog sustava čiji se informatički program koristi u RS-u, ali i u županijskim zavodima zdravstvenog osiguranja u Federaciji.

/Desk/

Objava Hakeri zaključali IZIS u RS-u i izazvali kaos u zdravstvenom sustavu – traže otkupninu ili će objaviti podatke pojavila se prvi puta na Republika.

Također je usvojila Odluku o usvajanju Programa utroška dijela novčanih sredstava utvrđenih Proračunom HNŽ-a za 2023. godinu za Ministarstvo unutarnjih poslova s pozicije ‘Nabava opreme’ u iznosu od 753.000 KM, i to: nabava uređaja za nadzor i kontrolu vozila u prometu u iznosu od 450.000,00 KM, nabavu namještaja za PU Čapljina u iznosu od 100.000 KM, proširenje video-analitičkoga sustava i izradu backup-redundantnog (pričuvnog sustava) u iznosu od 50.000 KM, nabavu bespilotne letjelice u iznosu od 17.000 KM, nabavu odijela za zaštitu od eksplozije u iznosu od 106.000 KM i nabavu uređaja za blokadu mobitela u iznosu od 30.000 KM.

Vlada je usvojila i Uredbu o izmjeni i dopuni Uredbe o činovima policijskih službenika u HNŽ-u te Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji MUP-a HNŽ.

Također je usvojeno Rješenje o izmjeni Rješenja o imenovanju koordinacijskoga tima za borbu protiv trgovine ljudima za područje HNŽ-a, priopćeno je iz Vlade HNŽ-a.

Zanimljivo je da je Vlada, na zahtjev resornoga Ministarstva, ministra Gorana Opsenice, kao ovlaštenoga predlagača, a zbog, kako je navedeno “dodatnih konzultacija”, s dnevnoga reda povukla točku ‘Rješenje o imenovanju direktora Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a’.

Također, kako se izvješćuje, Vlada je prihvatila Informaciju o tijeku razgovora o novomu Kolektivnom ugovoru za djelatnost osnovnoga odgoja i obrazovanja u HNŽ-u. Usvojen je Zaključak kojim je resorni ministar zadužen nastaviti razgovore s ovlaštenim predstavnicima reprezentativnih sindikata.

Također, usvojena je i Odluka o davanju suglasnosti na Popis subjekata za subvencioniranje kamata na odobrena kreditna sredstva, sukladno Protokolu o suradnji između Razvojne banke FBiH i HNŽ-a. Na temelju važećih propisa, s ciljem pomoći gospodarstvenicima, i na temelju provedenoga Javnog poziva, načinjen je Preliminarni popis potencijalnih korisnika kreditnih sredstava koji je dostavljen Razvojnoj banci FBiH. Razvojna je banka izvijestila Ured predsjednika Vlade HNŽ-a o subjektima kojima je kredit odobren.

Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede usvojena je Odluka o usvajanju programa utroška novčanih sredstava utvrđenih Proračunom HNŽ-a za 2023. godinu s pozicije Provedba strategije ruralnoga razvitka. Svrha Programa je provedba mjera iz Strategije ruralnoga razvitka HNŽ-a 2021.-2027. godina, promoviranje i privlačenje domaćih i stranih investicija u poljoprivredno-prehrambeni sektor i ruralna područja te sufinanciranje projekata koji će pridonijeti ostvarenju strateškoga cilja – postizanje uravnoteženoga teritorijalnog razvitka ruralnih područja.

Vlada je dala suglasnost na Program rada Agencije za privatizaciju u HNŽ-u s Dinamičkim planom za 2023. godinu i Odluku kojom je usvojeno Izvješće o radu Agencije za privatizaciju.

Usvojeno je i Izvješće o radu Županijskoga povjerenstva za procjenu šteta koje nastanu na materijalnim i drugim dobrima izazvanim djelovanjem prirode i drugih nesreća za 2022. godinu te su zaduženi Povjerenstvo, Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo i resorna ministarstva nastaviti komunikaciju s jedinicama lokalne samouprave o mogućnostima snažnije potpore s ciljem saniranja šteta izazvanih djelovanjem prirodnih i drugih nesreća.

Također, usvojena je i Odluka o načinu utroška novčanih sredstava utvrđenih Proračunom HNŽ-a za 2023. godinu za Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa s pozicije ‘Grant općinama’, u iznosu od 1.200.000 KM. Novčana sredstva namijenjena su za prijevoz učenika osnovnih škola, a bit će prebačena gradovima i općinama kvartalno, u obliku granta na temelju zahtjeva, priopćeno je iz Vlade HNŽ-a.

/Desk/

Objava HNŽ: MUP-u 2,381 milijuna KM, općinama 1,2 milijuna za prijevoz učenika – Ministar Opsenica tražio povlačenje točke oko imenovanja novog direkora ZZO i još konsultacija pojavila se prvi puta na Republika.

Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ/K izražava veliku zabrinutost za nastavak financiranja zdravstvenih ustanova u HNŽ/K, po ugovorima, s obzirom na veliki pad prihoda Zavoda iz kojih zdravstvene ustanove financiraju bruto plaće i materijalne troškove.

Naime, Zavod bilježi enorman pad prihoda koji se počeo osjećati u drugoj polovici ovoga mjeseca, što je posljedica isplate plaća bez uplaćenih doprinosa ili pak velikog smanjenja uplate doprinosa jednog dijela obveznika u odnosu na prethodni mjesec.

Pad prihoda Zavoda u ovom trenutku iznosi preko 10 % u odnosu na očekivane uplate za tekući mjesec, priopćili su iz ZZO HNŽ.

“Ovakav pad prihoda (ako bi se nastavio u sljedećem mjesecu i dalje) nedvojbeno bi doveo do nemogućnosti financiranja zdravstvenih ustanova, a time i nemogućnosti isplate, od strane zdravstvenih ustanova, bruto plaća zdravstvenim radnicima i materijalnih troškova.

Pozivamo obveznike uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje (poslodavce) da izmire zakonske obveze za svoje radnike, jer ne uplaćivanjem doprinosa, u ovoj izuzetno složenoj situaciji, svoje radnike ostavljate bez zdravstvenog osiguranja, dovodite u pitanje funkcioniranje zdravstvenih ustanova i druga prava osiguranika zajamčena Zakonom o zdravstvenom osiguranju.

Napominjemo, Zavod je u obvezi provoditi pozitivne zakonske propise i u skladu s istima, obustaviti ovjeru zdravstvenog osiguranja radnicima za koje njihov poslodavac nije uplatio doprinose što je njegova zakonska obveza”, pozivaju iz ZZO HNŽ.

/Republikainfo.com/

Objava ZZO poziva gospodarstvenike da radnicima uplate doprinose – bilježe pad prihoda od 10% pojavila se prvi puta na Republika.