Kako je priopćeno, današnji ugovor rezultat je višegodišnjih nastojanja Vlade HNŽ-a, Grada Mostara, ali i drugih jedinica lokalne samouprave u Hercegovini da se na kvalitetan način odgovori poteškoćama s kojima se ova područja iz godine u godinu suočavaju kada su u pitanju požari.

Zračna luka Mostar, u suradnji s Gradom Mostarom, provela je Javni poziv, te je nakon provedenih procedura kao najpovoljniji ponuđač odabrana tvrtka ”AIR Tractor” d.o.o. iz Osijeka.

Prema potpisanomu Ugovoru, Zračna luka Mostar utemeljit će poseban odjel – Centar za gašenje požara iz zraka i interventno zrakoplovstvo, koji će biti zadužen za administrativni dio posla, a jednim dijelom i tehnički, odnosno za smještaj zrakoplova, posade, mehaničara i svega potrebnoga za gašenje požara iz zraka, a operativni dio na sebe je preuzela Civilna zaštita i vatrogastvo HNŽ.

“Ovaj projekt od iznimna je značaja za HNŽ. Pokazatelji su da se negdje oko 60 % požara događa upravo u ovoj županiji i zbog toga iz godine u godinu trpimo iznimno velike štete, prije svega na našim šumskim bogatstvima, ali i drugim prirodnim resursima. Ovo je nešto na čemu smo godinama radili, pokušavali iznaći rješenje, ali ne samo ova Vlada nego i sve prethodne Vlade. Zbog toga smo danas uistinu sretni i ponosni da smo zajedničkim snagama, prije svega uz Grad Mostar i Zračnu luku Mostar, došli do jednoga ovakvog sporazuma. Raduje me i suradnja s drugim županijama jer će ovaj vid naše suradnje prevenirati požare, ali i pomoći i olakšati rad našim vatrogascima da na najbrži mogući način uoče, ali i zaustave širenje i ugase požar, rekla je premijerka Buhač.

“Stoga još jednom moja zahvala svima koji su na bilo koji način sudjelovali u ovom projektu i na činjenici da smo vrlo brzo došli do konačnoga rješenja prihvatljivog za sudionike u ovom projektu. Nadam se kako ćemo na ovim principima uspostaviti suradnju i s drugim područjima Bosne i Hercegovine, kako bi što uspješnije odgovorili na sve izazove kada je u pitanju borba s požarima”, kazala je.

Ugovor je potpisan na razdoblje od 1. lipnja do 1. listopada, uz mogućnost produljenja, a predviđeni troškovi su 550.000 eura. Za ovu suradnju Federalno ministarstvo prometa i veza izdvojilo je 400.000,00 KM, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije 200.000,00 KM, Vlada Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije po 150.000,00 KM i Grad Mostar 150.000,00 KM.

Danas su, također, direktor Zračne luke Mostar Marko Đuzel i v.d. ravnatelja Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNŽ-a Eugen Ćubela potpisali Ugovor o uzajamnoj suradnji i obvezama pri realiziranju ovog pilot projekta, priopćeno je iz Vlade HNŽ-a.

/Desk/

Objava Prvi u BiH – HNŽ, HBŽ i ŽZH s osječkom tvrtkom potpisali sporazum o gašenju požara iz zraka – 550.000 eura za tri mjeseca zračne zaštite pojavila se prvi puta na Republika.

Cilj tih mjera je unaprijediti sigurnost u odgojno-obrazovnim ustanovama i smanjiti mogućnost sličnih incidenata.

Prema preporukama Ministarstva, školama je naloženo zaključavanje ulaznih vrata tijekom nastave, strogi nadzor ulaska nepoznatih osoba te vođenje evidencije o svim posjetiteljima.

Nove mjere uključuju ažuriranje kućnog reda, provjeru identiteta posjetitelja te uvođenje protokola za dolaske roditelja i drugih osoba.

Pri ulasku na službeni ulaz škole posjetitelj je dužan javiti se portiru, reći svrhu dolaska te priložiti osobni dokument.

Mjere su dio šireg nastojanja da se sigurnosni standardi usklade s primjerima dobre prakse u susjednim zemljama.

Uprava policije ŽZH-a dodatno je pojačala prisutnost policijskih službenika u blizini obrazovnih institucija, objasnili su iz Ministarstva unutarnjih poslova Zapadnohercegovačke županije.

Kako je najavljeno, škole će također raditi na tehničkim poboljšanjima, poput uvođenja šifriranih vrata, što je praksa koja se već koristi u školama u Hrvatskoj.

Mjerodavne institucije nastavit će surađivati s ravnateljima i lokalnim zajednicama kako bi dodatno unaprijedile sigurnosne standarde i osigurale što veću zaštitu učenika i nastavnog osoblja.

/Desk/

Objava Po uzoru na Hrvatsku – Škole u ŽZH-u uvele mjere sigurnosti pojavila se prvi puta na Republika.

Naime, Vlada Županije Zapadnohercegovačke na sjednici je na prijedlog Ministarstva financija Županije Zapadnohercegovačke usvojila Odluku o utvrđivanju osnovice za izračun bruto plaće izabranih dužnosnika, nositelja izvršnih funkcija i savjetnika u institucijama vlasti u Županiji Zapadnohercegovačkoj, državnih službenika i namještenika u tijelima državne službe koji su korisnici Proračuna Županije Zapadnohercegovačke i ostalih uposlenika (policijski službenici) korisnika Proračuna Županije Zapadnohercegovačke, kao i Odluku o izmjeni Odluke o utvrđivanju osnovice za izračun bruto plaće županijskog pravobranitelja i zamjenika županijskog pravobranitelja u Županiji Zapadnohercegovačkoj.

Kako je na upit agencije FENA objasnila ministrica financija i dopredsjednica Vlade Blagice Leko, proračunskim korisnicima će biti isplaćene uvećane plaće već za kolovoz.

Dodala je kako se na usvajanje Odluke krenulo nakon postignutog dogovora o Kolektivnom ugovoru sa Sindikatom djelatnika MUP-a Županije Zapadnohercegovačke.

Podsjetimo, zahvaljujući potpisanom Kolektivnom ugovoru između Vlade ŽZH i Nezavisnog sindikata zaposlenih u osnovnim školama ŽZH djelatnicima osnovnih škola u ovoj županiji uvećane plaće isplaćuju se od 1. lipnja ove godine.

/Desk/

Objava ŽZH: Proračunskim korisnicima plaće veće za 7% več od kolovoza pojavila se prvi puta na Republika.

Smijenjeni su načelnik PU Široki Brijeg Marko Zelenika, šef krima Toni Ćorić i zamjenik zapovjednika Jakov Sopta, potvrdio ministar MUP-a Mladen Bebek, za Jabuka.tv kazavši kako su “smjene povezane s nizom događaja u posljednje vrijeme”.

”Probleme smo pokušali riješiti unutar policije jer se u posljednje vrijeme stvorila jedna situacija koja nije dobra”, dodao je ministar Bebek koji je u konačnici povukao potez i zatražio smjene u PU Široki Brijeg.

Podsjetimo da su trojica mladića nakon ponoći s Uočnice na Gospojinu dana 15. kolovoza 2024.godine u prostorijama PU Široki Brijeg od strane djelatnika te PU u civilu i u odori od kojih je većina njih poznata pretučenim mladićima, zadobili teške tjelesne i psihičke ozlijede zbog kojih su, zbog niza neželjenih okolnosti, potražili pomoć na Centru urgentne medicine Sveučilišne kliničke bolnice na Bijelom Brijegu u Mostaru tek dan poslije.

Prema njihovom kazivanju za portal Otpor.media, oni su u noći s 14. kolovoza 2024.godine na 15. kolovoza 2024.godine (na Veliku Gospu) oko 2 sata vraćali pješice kući da bi se kod cafe bara Eko sukobili s trojicom mladića.

Ubrzo nakon toga na lice mjesta došli su djelatnici PU Široki Brijeg i oni su bez ikakvog opiranja i negodovanja ušli u policijsko vozilo te su odvedeni u PU Široki Brijeg gdje su alkotestirani i saslušani od strane službujućeg djelatnika policije koji je bio jako korektan u tom trenutku.

Međutim, ono što je uskoro uslijedila noćna mora za ovu trojicu mladića, dvojicu braće blizanaca i njihovog prijatelja – bivaju brutalno pretučeni od trojice policajaca, da bi potom krvavi i teško ozlijeđeni bili prevezeni na Hitnu Hitnu a potom u pritvor u Grudama gdje ostaju do 9 sati sati ujutro, a na kraju su završili u Mostaru na CUM-u. Ozlijeđeni mladić pravdu će potražiti na sudu, a zastupa ih odvjetnički ured Dalipagić-Crnjac.

https://republikainfo.com/kao-u-dobra-stara-vremena-na-listici-milicajci-brutalno-pretukli-trojicu-mladica-dvojicu-brace-i-njihovog-prijatelja-pa-sve-pokusali-zataskati/

/Desk/

Objava Nakon što su trojica mladića pretučena u PU Široki Brijeg – smjena čelnih ljudi pojavila se prvi puta na Republika.

Odluka o odgodi nastave na tjedan dana donesena je zbog još uvijek visokih temperatura, a koje se najavljuju i za početak rujna.

Sindikati osnovnog i srednjego obrazovanja u HNŽ-u najavili štrajk

Istodobno, iz Koordinacije osnovnih i srednjih škola HNŽ-a, a koje nastavu izvode na bosanskom i hrvatskom jeziku, za 4. rujna najavili su generalni štrajk, tako da je upitan početak nastave u toj županiji i 9. rujna.

“Osamnaest godina nakon posljednjeg velikoga štrajka u HNŽ-u sindikati osnovnih i srednjih škola koji nastavu izvode na bosanskom i hrvatskom jeziku stupit će 4. 9. 2024. u generalni štrajk. Nakon dva štrajka upozorenja i dva prosvjeda te višemjesečnih pregovora iz Vlade su ponudili sramotno povećanje plaće za 2,5 posto, na što je reakcija članova bila da se stupi u generalni štrajk”, izvijestili su sindikati osnovnog i srednjeg školstva HNŽ-a.

Navode kako su ovim povodom svi povjerenici osnovnih i srednjih škola 27. kolovoza 2024. održali zajednički sastanak na kojem je rečeno kako su po primanjima, nakon povećanja u svim ostalim županijama, na samom dnu po visini plaće.

“A živimo poslije Sarajeva, u najskupljoj županiji u Federaciji. Zbog svakodnevnih poskupljenja, koja samo oni u Vladi ne vide, zakovani smo na samo dno. Također, jedina smo županija u kojoj nije isplaćena ni marka pomoći po odluci Federalne Vlade za suzbijanje inflacije. Pored svega toga, jedini smo u BiH koji nemamo napredovanje u struci, tako profesori koji odlaze u mirovinu i oni koji su tek počeli raditi imaju istu plaću. Zbog tih i ostalih razloga u sindikatima smo jedinstveni da 4. rujna stupimo u generalni štrajk. Prvi dan štrajka 4. 9. ćemo organizirati prosvjednu šetnju nezadovoljnih članova. Okupljanje ispred Kantarevca u 10 sati, preko Rondoa pa do zgrade županijske Vlade. Kao i do sada koristit ćemo, i to u još većoj mjeri, trube, pištaljke i transparente. Gospodo iz Vlade pozivamo Vas da se obratite ljudima i objasnite im ono što nama mjesecima ponavljate na pregovorima”, poručili su iz Koordinacije osnovnih i srednjih škola HNŽ-a.

Priopćenje su potpisali Goran Miličević ispred Sindikata učitelja HNŽ-a, Josip Milić ispred Sindikata srednjih škola HNŽ-a, Edina Čomić iz Sindikata srednjih škola HNK-a i Edin Sarajlić ispred Sindikata osnovnih škola HNK-a.

/Republika/

Objava U ŽZH-u i HNŽ-u nastava u osnovnim i srednjim školama počinje 9. rujna – Sindikati najavljuju štrajk za 4. rujna pojavila se prvi puta na Republika.

Broj prijava za obiteljsko nasilje se od 2021. godine utrostručio u Zapadnohercegovačkoj županiji (ŽZH), dok je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ) povećan za 20 posto, pokazuju podaci tužiteljstvima. U Tužiteljstvu ŽZH-a u Širokom Brijegu ove su godine zaprimili 32 prijave za nasilje u obitelji, u odnosu na 12 prošle i 13 prijava godinu ranije, prema podacima koje su dostavili Detektoru.

Glavni tužitelj Zdenko Kovač upozorio je krajem studenoga Skupštinu HNŽ-a na porast prijava za nasilje u obitelji za 20 posto u odnosu na godinu ranije, i da će se ovi predmeti uzeti prioritetno u rad.

Ovaj tužitelj u HNŽ-u rekao je da su u 2023. godini primili 95 prijava. Objasnio je da su, gdje god je bio povratnik u slučaju nasilja u obitelji, tražili određivanje pritvora uz druge mjere.

Porast najtežih oblika nasilja

“Malo je tu zakonska regulativa nedorečena, nelogično je da se iz obitelji izmješta žrtva, a ne nasilnik“, kazao je on i zastupnike pitao kako mogu pomoći nevladine udruge za pomoć žrtvama ili osposobljavanjem novih sigurnih kuća.

Jedna od sigurnih kuća u Međugorju, “Majka Krispina“, ima konstantno popunjen kapacitet žrtvama iz naše zemlje, susjedne Hrvatske i stranih državljanki, a voditeljica Kristina Pehar za Detektor navodi da djelatnici svjedoče porastu i najtežim oblicima nasilja. Upozorava da ono što slijedi, nakon što žrtve žele prijaviti i dokazati nasilje, bude dodatno uznemiravajuće jer socijalni, pravosudni ili medicinksi sustav ne pruža dovoljno pomoći.

“Žena žrtva nasilja sustavu mora predočiti vidljive tragove nasilja da bi joj se uopće povjerovalo da je žrtva…To je žalosno i poražavajuće, pogotovo kada znamo da su u ‘tom sustavu koji bi trebao pomoći’ i mnoge žene“, kaže Pehar.

Maltretiranje umjesto zaštite

Problemi nekada nastaju i kod prijave nasilja jer, kako tvrdi Pehar, žene žrtve nasilja dožive dodatno maltretiranje od pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova i drugih institucija, i suočavaju se s nebitnim pitanjama i osobnim procjenama policajaca koji uzimaju izjavu.

“Slično se događa i u centrima za socijalni rad. Još je teže kad se rade prijave seksualnog nasilja, to je toliko neugodno da mnoge žene to svjesno prešućuju ili u samim izjavama ne navode jer ih toliko pitanjima i potpitanjima izmaltretiraju, umjesto da ih zaštite“, tvrdi Pehar.

Takav odnos je razlog zašto se mnoge žene opet vraćaju nasilnicima.

“Trpe i pate u tim začaranim krugovima, vrlo često lažnim osmjesima prikrivaju zlo kroz koje prolaze, svjesne da im nema tko pomoći“, navodi ona.

Uprkos tome, dodaje, žene koje dođu kod njih dobiju potporu i mogućnost da neko iz sigurne kuće umjesto njih prijavi nasilje.

Krajem rujna i početkom listopada su u javnosti u Hercegovini odluke suca za prethodni postupak Općinskog suda u Ljubuškom izazvale veliki broj reakcija. Početkom listopada Sud je, po drugi put, odbio zahtjev Tužiteljstva ŽZH  da nekadašnjem hrvatskom rukometnom reprezentativcu odredi pritvor, nakon što je uhićen u obiteljskoj kući u Ljubuškom zbog prijave supruge za nasilje u obitelji.

“Nasilje uvijek treba prijaviti”

Ali nasilje uvijek treba prijaviti, smatra odvjetnica i nekadašnja sutkinja Nada Dalipagić i ukazuje na brojne predmete u kojima su žene žrtve užasnog fizičkog psihičkog i seksualnog nasilja. Ona naglašava da je njima potrebno pružiti pomoć u zapošljavanju i osamostaljivanju.

“Moje je mišljenje da imamo dosta dobru zakonsku regulativu, ali žene moraju prijavljivati nasilje. Treba ih ohrabrivati da se obraćaju centru za socijalni rad, a prije svega tužiteljstvima“, istaknula je.

Ona odgovornost vidi i u društvu koje je potrebno obrazovati da prijavljuju nasilje u svojoj okolini, da ne okreću glavu kao da ih se to ne tiče.

Za razliku od fizičkog, naglašava da online nasilje nije dovoljno dobro definirano u zakonima.

“U izjavama cyber nasilnika izražena je bolesna mržnja prema ženama i to je jedan vid omalovažavanja žena, gdje se umanjuju njihove vrijednosti i dostojanstva, a onda i shvaćanje da im se može učiniti što god želite“, kaže Dalipagić.

Žrtve obiteljsko nasilje mogu prijaviti policiji na broj telefona 122, na brojeve SOS telefona – u Federaciji 1264 i Republici Srpskoj 1265, te na broj plavog telefona 080 05 03 05, piše Detektor.ba.

/Desk/

Objava U Hercegovini porast prijava obiteljskog nasilja, ali ne i podrške žrtvama pojavila se prvi puta na Republika.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u ŽZH-u u 2023. godini (od siječnja do kolovoza) rođeno je 527 djece, a umrlih je bilo 514.

Prirodni prirast je +13, što je pozitivan pokazatelj kojim je prekinut višegodišnji negativan trend, naveli su za Fenu iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi ŽZH, prenosi agencija FENA.

Naime, u 2019. godini rođeno je 729 djece, a umrlih je bilo 875, pa je prirodni prirast iznosio -146. U 2020. godini rođeno 756 djece, a umrlih je bilo 1.064. Prirodni prirast iznosio je -308. U 2021. godini rođeno je 815 djece, a umrlih je bilo 1.208. Prirodni prirast iznosio je -393.

U 2022. godini rođeno je 849 djece, a umrlih je bilo 1.033. Prirodni prirast iznosio je -184.

S obzirom da su 2020., 2021., kao i polovica 2022. bile pandemijske godine, iz Ministarstva napominju kako se broj umrlih ne može uzeti kao ispravan pokazatelj, pa su tako i brojke koje se odnose na prirodni prirast u velikom minusu.

Međutim, porast broja rođene djece u ŽZH pokazuju efikasnosti pronatalitetnih mjera, poručili su iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi ŽZH-a.

Isplaćeno više od osam milijuna KM dječjeg dodatka

Iz tog ministarstva podsjećaju da je u svrhu povećanja fertiliteta i nataliteta u Županiji Zapadnohercegovačkoj, te olakšavanja potreba obitelji s više djece, Skupština ŽZH-a usvojila Zakon o zaštiti obitelji s djecom, kojim je uvedeno pravo na dodatak za treće i svako sljedeće dijete.

Pravo na dodatak za treće i svako sljedeće dijete ostvaruju obitelji koje imaju prebivalište u toj županiji, a naknada pripada djetetu do navršene sedme godine života i iznosi 500 maraka mjesečno. Pravo se ostvaruje od 1. listopada 2022. godine.

Iz proračuna ŽZH za isplatu navedenog prava u 2022. godini izdvojeno je ukupno 2.439.000 maraka, a za razdoblje od siječnja do listopada 2023. godine 8.605.500 maraka.

Navedeno pravo zaključno s listopadom ove godine ostvaruje 1.764 djece, i to 672 iz Širokog Brijega, 406 iz Ljubuškog, 404 iz Posušja i 282 iz Gruda.

Federalni dječji dodatak

Pored županijskog dječjeg doplatka, podaci centara za socijalni rad za mjesec rujan 2023. godine, pokazuju da 4.527 djece iz Županije Zapadnohercegovačke ostvaraje pravo na federalni dječji dodatak, koji se isplaćuje iz federalnog proračuna, sukladno Zakonu o materijalnoj potpori obiteljima s djecom u Federaciji.

Pravo na federalni dječji dodatak u iznosu od 113 maraka po djetetu ostvaruju sva djeca u zajedničkom kućanstvu koje ispunjava uvjete u pogledu prihoda i druge uvjete propisane gore navedenim federalnim zakonom.

Pronatalitetna politika

Iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi ŽZH podsjećaju kako županijski dječji doplatak nije jedina pronatalitetne mjera koju je Vlada ŽZH donijela.

Tu je i povećanje trajanja i visine naknade za nezaposlene rodilje, besplatan prijevoz za učenike osnovnih i srednjih škola, besplatni udžbenici za sve osnovnoškolce, osiguranje asistenata za djecu s teškoćama u razvoju u nastavi, a tu su i mjere koje provode jedinice lokalne samouprave u Županiji Zapadnohercegovačkoj.

Iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi ŽZH napominju kako je u tijeku izrada županijskog proračuna za 2024. godinu u kome će biti osigurana sredstva za nastavak isplate dodatka za treće i svako sljedeće dijete, a u planu je donošenje i novih pronatalitetnih mjera koje će pomoći da se pozitivni demografski pokazatelji ŽZH nastave i u budućnosti, piše FENA.

/Desk/

Objava U zapadnoj Hercegovini, konačno, više se rađa nego umire pojavila se prvi puta na Republika.

Kako su objasnili iz Ministarstva financija Županije Zapadnohercegovačke, za proizvodnju povrća u svježem stanju ukupno je isplaćeno 726.792,00 KM. Za proizvodnju u plastenicima i staklenicima isplaćeno je 57.004,80 KM, od čega fizičkim osobama 53.119,80 maraka. Među ostalim, ovom prilikom fizičkim i pravnim osobama isplaćena su i sredstva za nabavku mehanizacije i to u visini od 158.420,30 KM, za poticanje ruralnog razvoja 90.000, potom tekući prijenosi za suzbijanje zaraznih bolesti u iznosu 2.175,85, kao i ostali poticaji u visini od 47.450 KM.

Dopredsjednica Vlade ŽZH i ministrica financija Blagica Leko je podsjetila da se sukladno Programu utroška sredstava „Tekući prijenosi za poticaje u poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvitku“ utvrđenih Proračunom Županije Zapadnohercegovačke za 2023. godinu, među ostalim, osiguravaju i sredstva za subvencioniranje mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te je za ovu vrstu potpore izdvojeno 51.378 KM.

-Potporu za subvencioniranje mirovinskog i zdravstvenog osiguranja ostvaruju klijenti koji imaju registrirane obrte i uposleno minimalno jednog djelatnika, kao i osobe koje su ostvarile ili će ostvariti novčanu potporu za poljoprivrednu proizvodnju sa županijske/federalne razine, objasnila je Leko.

Krajem kolovoza isplaćeni su poticaji za animalnu proizvodnju u visini od 536.667,42 konvertibilnih maraka, dok je proračunom ŽZH za ovu godinu za navedene svrhe planiran ukupan iznos od 2.200.000 maraka, odnosno 200.000 KM više nego lani, prenosi FENA.

/Desk/

Objava Ministrica Leko – Poljoprivrednicima u ŽZH-u više od 1,13 milijuna KM poticaja za poljoprivrednu proizvodnju pojavila se prvi puta na Republika.

Kako je za Vrisak kazao član Skupštine Sindikata za prekid štrajka glasovalo je 19 dok je protiv bilo 15 članova.

Naime, iako kolektivni ugovor koji je ponudila Vlada ŽZH ima nedostataka, iz Sindikata su kazali kako je većina odlučila nastaviti s radom jer žele prvenstveno dobro djeci kojoj predaju te da su im upravo djeca na prvom mjestu.

Objava Prekinut štrajk prosvjetara u ŽZH-u – nakon mjesec dana djeca polaze u školu pojavila se prvi puta na Republika.

Školske klupe u Županiji zapadnohercegovačkoj ostale su prazne od 9. siječnja ove godine kada je nastavljena nastava u svim drugim školama u BiH u kojima se odvija po hrvatskom nastavnom planu i programu. Predstavnici županijskih vlasti sa sjedištem u Širokom Brijegu i sindikata od tada se ne mogu dogovoriti o visini povećanja plaće i novom kolektivnom ugovoru.

Roditelji djece pozvali su Vladu i predstavnike školskih sindikata da postignu dogovor kako djeca više ne bi ispaštala zbog nepostizanja dogovora.

“Kao roditelji osjećamo se zanemareni, a naša djeca napuštena. Krajnje je vrijeme da nas se čuje i uzme u obzir. U suprotnom ćemo biti prisiljeni na prosvjede i druge zakonski regulirane mjere, a s ciljem zaštite djece i njihovih temeljnih prava”, navedeno je u priopćenju vijeća roditelja.

Ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Županije Zapadnohercegovačke Ružica Mikulić najavila je kako će od ponedjeljka krenuti nastava za učenike završnih razreda osnovnih i srednjih škola kako ne bi imali probleme pri nastavku daljnjeg obrazovanja i upisima u srednje škole te visokoškolske ustanove. Najavila je kako se pregovori sa sindikatima osnovnih i srednjih škola nastavljaju, te da se nada kako će uskoro biti postignut dogovor o prekidu štrajka.

Vlasti su ranije nastavnicima ponudile povećanje plaće od 10 posto, dok još postoje razlike oko sadržaja Kolektivnoga ugovora, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Mjesec dana štrajka u ŽZH-u – Roditelji apeliraju na dogovor sindikata i Vlade pojavila se prvi puta na Republika.