Dvanaest osoba je ubijeno i više od 300 ranjeno u raketnom napadu na međunarodnu zračnu luku u Rijadu, glavnom gradu Saudijske Arabije. Odgovornost su preuzeli jemenski hutisti – to je već treći napad na tu zračnu luku ovaj tjedan. Riječ je o najsmrtonosnijem takvom napadu u Saudijskoj Arabiji u više od desetljeća, a među poginulima je i više stranih državljana, prenosi HRT.

Broj žrtava mogao bi biti i veći jer među ranjenicima, koji su u bolnice prevezeni kolima hitne pomoći i helikopterima, ima i onih u kritičnom stanju. Prema posljednjim podacima, ozlijeđeno je 309 osoba.

Ovotjedni napadi razotkrili su ranjivost saudijske protuzračne obrane u trenutku kada Rijad vojno podupire snage jemenske vlade u sukobu s hutistima. Sukob se posljednjih dana dodatno zaoštrio, a Saudijska Arabija poslijepodne je odgovorila napadima na ciljeve u Jemenu.

Svi letovi za Rijad preusmjereni su u druge zračne luke, dok su operacije na aerodromu koji opslužuje grad od oko osam milijuna stanovnika privremeno obustavljene. Saudijska uprava za civilno zrakoplovstvo priopćila je da bi zračna luka tijekom večeri trebala ponovno biti otvorena.

Kasnije tijekom dana zračna luka ponovno je pogođena, nakon čega je izbio požar u jednoj od putničkih dvorana, a bilo je i ozlijeđenih. General bojnik Turki al-Maliki, glasnogovornik vojne koalicije predvođene Saudijskom Arabijom, rekao je da je protuzračna obrana presrela projektil u blizini zračne luke.

Glasnogovornik hutista objavio je na platformi X da je skupina nakon napada “zatvorila međunarodnu zračnu luku u Rijadu”. Hutisti su zrakoplovne tvrtke upozorili da izbjegavaju saudijski zračni prostor, koji su proglasili zonom vojnih operacija nakon što je jemenska vlada, uz potporu Saudijske Arabije, u ponedjeljak pokrenula ofenzivu protiv njih.

Trump ne isključuje američko uključivanje u sukob

Povećavaju se izgledi da se u rat protiv hutista uključi i SAD.

Državni tajnik Marco Rubio na društvenim je mrežama poručio da najoštrije osuđuje napad i da je SAD uz Saudijsku Arabiju.

Predsjednik Donald Trump ostavio je pitanje vojnog uključivanja otvorenim.

“Mislim da je to strašno. Hoćemo li pomoći? Vidjet ćete, doznat ćete, ali mislim da je to strašno. Saudijci se znaju braniti, dobri su borci, ali ovaj je napad nešto strašno”, rekao je američki predsjednik Donald Trump.

Britanski ministar obrane Wes Streeting poručio je da bi Velika Britanija mogla dodatno pojačati potporu Saudijskoj Arabiji.

Napad je osudio i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, poručivši da napadi na civile i civilnu infrastrukturu predstavljaju kršenje međunarodnog prava.

“Duboko sam šokiran i oštro osuđujem smrtonosni napad hutista na Međunarodnu zračnu luku kralja Khalida u Rijadu, u kojem je poginulo 12 osoba, a stotine su ozlijeđene. Napadi na civile i civilnu infrastrukturu kršenje su međunarodnog prava. Takvi napadi moraju odmah prestati”, rekao je Guterres.

Novi val sukoba nakon propalog primirja

Napad se dogodio istoga dana kada su hutisti ponudili da recipročno sa Saudijskom Arabijom iz sukoba izuzmu zračne i pomorske luke te humanitarne objekte.

Saudijska Arabija ušla je u rat u Jemenu 2015. na čelu arapske koalicije kako bi pokušala istjerati hutiste iz glavnog jemenskog grada Sane. Hutisti su zauzeli Sanu godinu dana ranije, potisnuvši vladine snage.

Rat se u međuvremenu pretvorio u krvavu pat-poziciju. Saudijska Arabija je 2022. postigla dogovor s hutistima, čime je sukob bio zamrznut, ali to je primirje propalo tijekom ljeta, što je kulminiralo munjevitim napredovanjem hutista koji su preuzeli kontrolu nad Crvenim morem i tjesnacem Bab el-Mandeb.

Jemenska vlada pokrenula je ovog tjedna ofenzivu kako bi pokušala vratiti taj teritorij, no napredak je zasad slab.

Eskalacija povećava rizike za regiju i tržišta

Stručnjaci upozoravaju da bi daljnja eskalacija mogla imati ozbiljne posljedice za saudijsko gospodarstvo, turizam i percepciju sigurnosti cijele regije Zaljeva.

“Sve će to utjecati na imidž i percepciju Saudijske Arabije te na turizam. Svaki put kada se dogode napadi u drugim dijelovima Zaljeva, to utječe na vjerodostojnost Vijeća za suradnju u Zaljevu. Mislim da će se i SAD morati uključiti kako bi pomogao Saudijskoj Arabiji, rekao je John Sfakianakis”, ekonomist iz Gulf Research Centera u Rijadu.

Saudijska Arabija pritom računa i na druge saveznike u regiji. Nedavno je sklopila obrambene sporazume s Turskom i Pakistanom.

“Imamo bilateralne i trilateralne obrambene sporazume. Smatram da su postupci kojima svjedočimo duboko žalosni i nema riječi kojima bismo ih dovoljno osudili. Ne postoji opravdanje za agresiju hutista na Saudijsku Arabiju”, poručio je pakistanski premijer Muhammad Shehbaz Sharif.

Riječ je o najsmrtonosnijem napadu u nekoj arapskoj zemlji Zaljeva od početka sukoba SAD-a i Izraela s Iranom. Budući da je Saudijska Arabija najveći svjetski izvoznik nafte, nova eskalacija dodatno povećava zabrinutost za sigurnost energetskih pravaca s Arapskog poluotoka i moguće posljedice na svjetska tržišta.

Međunarodna energetska konferencija ipak u Rijadu

Premda je Međunarodna zračna luka kralja Khalida zbog subotnjeg napada privremeno zatvorena, saudijsko ministarstvo energetike priopćilo je da će se u nedjelju u Rijadu ipak održati međunarodna energetska konferencija koja se planira već dulje vrijeme.

Petodnevni kongres WPC Energy održava se u kongresnom centru udaljenom oko 10 kilometara od zračne luke. Državna televizija izvijestila je da je sudjelovanje potvrdilo više od 70 ministara, 300 rukovoditelja tvrtki i predstavnici više od 25 međunarodnih energetskih organizacija.

Zasad nije poznato hoće li sudionici prisustvovati osobno ili virtualno.

Za nedjelju je predviđen i ministarski sastanak Međunarodnog energetskog foruma, a prema obavijesti za medije, plenarna sjednica održat će se iza zatvorenih vrata. Dodatne pojedinosti zasad nisu objavljene.

Odvojeno od toga, saudijske vlasti obavijestile su roditelje da će se nastava uživo za sve učenike, nastavnike i administrativno osoblje obustaviti te će se od nedjelje do četvrtka održavati na daljinu, prenosi HRT.

/Desk/

Objava Najjači udar Hutista do sada: Napali zračnu luku u Rijadu, 12 mrtvih, više od 300 ozlijeđenih pojavila se prvi puta na Republika.

Svima koji se nalaze u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kuvajtu, Kataru, Iranu i Izraelu savjetuje se da, ukoliko to već nisu učinili, uspostave kontakt s ambasadama BiH putem javno objavljenih brojeva. Ambasadori kažu zabrinutost postoji, ali stanje je stabilno, prenosi N1.

Prema informacijama iz veleposlanstava, ni građani ni turisti zasad ne pokazuju znake veće panike. U Iranu i Tel Avivu boravi znatno manji broj bh. građana. Veleposlanik BiH u Iranu, Nijaz Čardaklija, u stalnom je kontaktu s četiri osobe u Teheranu i jednom u Isfahanu. Svi su, kaže, sigurni.

Dio bh. državljana iz Emirata kopnenim putem prešao je u Oman, dok drugi čekaju mogućnost ponovnog uspostavljanja letova. U tijeku su i razgovori sa Saudijskom Arabijom o eventualnoj kopnenoj evakuaciji.

“Kako bismo, eventualno ako bude prilike, kopnenim putem Bosance i Hercegovce doveli do granice, a onda brzo izdavanje viza će nam biti naravno potrebno od saudijskih vlasti”, istaknuo je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.

Apelira se na građane da i nakon otvaranja zračnog prostora budu strpljivi, jer proces povratka neće biti brz.

“To su desetine tisuća ljudi, veliki interesi, ogromne gužve neće biti u jednom, dva, tri dana evakuirati sve ljude i vratiti ih u svoje zemlje. Apeliramo na strpljenje i nadamo se prvenstveno sa sigurnosnog aspekta kako neće biti posebnih izazova”, poručio je Konaković.

/Desk/

Objava Bliski istok bez zračnog prometa – desetine tisuća putnika čeka letove u svoje zemlje pojavila se prvi puta na Republika.

Ugovor je sklopljen temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske donesene 14. ožujka ove godine kojom se Gradu Mostaru dodjeljuju 900 000 eura sredstva za podršku postojećih i razvoja novih programa zračne povezanosti, a s ciljem unaprjeđenje zračne prometne povezanosti Grada Mostara sa svim regijama Republike Hrvatske, kao i ključnim prometnim čvorištima Europske unije.

”Povezanost Zračne luke Mostar sa Zagrebom je gradu Mostaru izvjestan ‘prozor’ u svijet i razvijanje Mostara kao turističke destinacije. Istodobno je poruka da suradnja svih razina u državi i međudržavna, ovakav projekt čini važnim i daje na znanje da Hrvatska kao i svakim drugim projektom vodi brigu o ovoj regiji i pomaže BiH kao prijatelj na putu ka EU – istaknuo je mostarski gradonačelnik nakon potpisivanja Ugovora. Naveo je također kako Grad Mostar, odnosno zračna luka, imaju ambiciju nastaviti otvarati nove destinacije i pregovarati s drugim aviokompanijama.

”Temeljem ugovora s Croatia Airlinesom Zračna luka Mostar je pozicionirana na mreži međunarodnih zračnih luka i otvorila se mogućnost za pregovore s ostalim aviokompanijama, da bi se mi danas mogli pohvaliti s 14 novih redovitih linija i porastom broja putnika. Ambicije su nastaviti pregovore s drugim aviokompanijama i otvarati nove destinacije, jer Mostar ima potencijala za razvijanje”, podvukao je Kordić.

Ministar mora, prometa i infrastrukture u Vladi RH Oleg Butković ocijenio je ovaj sporazum obostranom koristi za zračne luke Mostar i Zagreb, grad Mostar, a samim time i dvije države. ”Ovo je velika stvar ne samo za Mostar, BiH i Zračnu luku Mostar koja je postala najveća zračna luka po rastu prometa, nego i Hrvatsku jer je bitno da Zračna luka Zagreb povećava broj putnika i ovaj ‘bazen’ ljudi koji gravitira prema Europi ide upravo preko Zagreba. U tom smislu je ovo sporazum na obostranu korist”, istaknuo je hrvatski ministar.

Također je izrazio zadovoljstvo što Zračna luka Mostar ima i druge planove i investicijske cikluse u pripremi. Direktor J.P. Međunarodne zračne luke – aerodroma Mostar d.o.o. Marko Đuzel podvukao je da Ugovor garantira zračni promet tri puta tjedno za Zagreb iz Mostara.

”Ovaj ugovor nam garantira tri puta tjedno promet za Zagreb što se tiče zračnog povezivanja, a plan je da prometujemo svakodnevno i povećavamo tempo na 4, 5, 6, i 7… što nam je konačni cilj”, kazao je Đuzel. Podsjetio je da ovu godinu Zračna luka završava s 48 000 putnika što je veliki porast u odnosu na prethodnu godinu. ”Imamo već dogovoreno 11 linija zračnih, a već 28. studenoga ćemo imati potvrđene dvije nove linije i novu aviokompaniju. Tako da za iduću godinu očekujemo 70 000 plus putnika, što bi bilo izjednačavanje rekorda iz 2012. godine”, naveo je Đuzel, prenosi agencija FENA.

Kako je istražila Hercegovina.info, zrakoplov iz Zagreba za Mostar u četvrtak večer nije sletio u mostarsku zračnu luku, te se vratio u Zagreb, prema zračnoj luci ‘Franjo Tuđman’, a zbog vrlo loših vremenskih uvjeta koji su trajali u Mostaru i Sarajevu. Zrakoplov i putnici iz Zagreba trebali su sletjeti oko ponoći.

Ovu informaciju za Hercegovina.info potvrdili su iz ‘Croatia Airlines’. Iako je zrakoplov stigao do Mostara, napravio je krug, te se uputio k zračnoj luci ‘Franjo Tuđman’ u Zagrebu.

“Na žalost, zbog izrazito loših vremenskih uvjeta, koji nisu dopuštali sigurno slijetanje u mostarsku i sarajevsku zračnu luku, zrakoplovi ‘Croatia Airlinesa’ koji su sinoć (četvrtak, 21.11.2024.) poletjeli na redovitim letovima Zagreb – Mostar i Zagreb – Sarajevo su preusmjereni natrag u Zagreb.Operativne odluke o povratku zrakoplova u polazišnu zračnu luku temeljile se prije svega na sigurnosti letenja i putnika, što je prioritet u poslovanju tvrtke. U tom razdoblju noći zračne luke u Splitu i Dubrovniku nisu bile alternativne opcije jer su zatvorene za prihvat zrakoplova”, potvrđeno je iz ‘Croatia Airlinesa’ za Hercegovina.info.
.

/Desk/

Objava Za 900.000 eura tri puta tjedno letovi Mostar-Zagreb pojavila se prvi puta na Republika.

Ova sredstva su namijenjena za troškove tekućega poslovanja i subvencioniranje postojećih i otvaranje novih aviolinija, priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.

Druga odluka se odnosi na usvajanje Programa utroška sredstava u iznosu od 17.000.000 KM iz Kapitalnog transfera “Kapitalni transferi javnim poduzećima – za unaprijeđenje zračnog prometa FBiH” Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija, a koji se dodjeljuju Javnom poduzeću Aerodrom Bihać d.o.o.

Ova sredstva će biti utrošena za otkup zemljišta, troškove pretvorbe zemljišta, izgradnju aerodromskog kompleksa (PSS, stajanke, rulnice), te izradu elaborata za dobijanje vodne suglasnosti. Tu spadaju i troškovi nadzora nad izvođenjem radova, usluga izrade revidiranja (usklađivanja projektno-tehničke dokumentacije, kao i revizije glavnoga projekta, konsultantske usluge, te usluge izrade master plana, odnosno plana detaljne regulacije aerodromskog kompleksa Bihać.
Također, sredstva su namijenjena i za troškove usluga geodetskog snimanja prepreka, nabake pokretne meteorološke stanice i izradu glavnih i idejnih projekata.

Pored toga, drugom odlukom o usvajanju Programa utroška sredstava Tekućeg transfera “Subvencije javnim poduzećima – za unaprijeđenje avioprometa FBiH” Aerodromu Bihać se dodjeljuje 300.000 KM za subvencioniranje tekućeg poslovanja ovog poduzeća.

Također, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija je zaduženo da vrši kontinuiran nadzor o utrošku dodjeljenih sredstava, kao i da sa javnim poduzećima potpiše ugovore kojim će se urediti način prijenosa sredstava, provedba postupka javne nabavke i izvješćivanje o utrošenim sredstvima. Ova javna poduzeća dužna su kvartalno izvješćivati Federalno ministarstvo o utrošku dodijeljenih sredstava.

Nakon utroška sredstava, a najkasnije do 28.2.2025. godine, dužna su sačiniti ukupnp izvješće o utrošenim sredstvima transfera i dostaviti ih Ministarstvu zajedno s odlukama nadzornih odbora o usvajanju izvješća.

/Desk/

Objava “Leti” novac, al’ nešto manje avioni – Za 4 zračne luke u FBiH još 24,3 milijuna KM pojavila se prvi puta na Republika.

Objava Dobiti Hrvatske u Schengenu: Putnici neće prolaziti kontrolu osobnih dokumenata u zračnim lukama, samo sigurnosnu pojavila se prvi puta na Republika.

Prošlog mjeseca nije bilo komercijalnih letova jer se ljetna čarter sezona završila u listopadu. Ovog studenog zračna luka je imala čak i manje putnika nego tijekom pandemije 2020. godine, dok su brojke bile manje za 99 posto u odnosu na razdoblje prije covida 2019. godine.

Sveukupno, Zračna luka Mostar je u razdoblju siječanj-studeni obradila 10.801 putnika, što je pad od 66,5 posto u odnosu na tri godine prije.

Objava Nastavak uništenja Zračne luke Mostar: U studenom samo P E T (5) putnika, nema ostavki… pojavila se prvi puta na Republika.

Mažoretkinje, zdravica i svježe voće iz ruku mladića i djevojaka u hercegovačkim narodnim nošnjama priredili su putnicima izvanserijski doček. Bio je prisutan i mostarski gradonačelnik Mario Kordić, menadžment zračne luke Mostar, a razrezala se i torta.

Direktor mostarskog aerodroma Ivan Ljubić je zahvalio svima koji su uveličali ovu svečanost kazavši kako je to “povijesni događaj”.

Prema riječima menadžmenta, svakog utorka do kraja rujna, letjet će se na ovoj relaciji.

“Nadam se da će se od sada početi pozitivno gledati na mostarski aerodrom, a ne kao rupu bez dna”, kazao je gradonačelnik Mostara Mario Kordić pri tom kazavši kako se “ulažu ogromni napori kako bi mostarski aerodrom bio funkcionalan” te kako se “raduje da se rezultati uloženih napora počinju primjećivati”.

Međutim, još puno, puno zrakoplova mora sletjeti na mostarski aerodrom kako bi se oprao epitet bačve bez dna.

Naime, a kako je to za medije početkom lipnja potvrdio federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić, FBiH je u Zračnu luku Mostar od 2015. godine uložila 16 milijuna KM, a ove godine imali su 168 putnika. No, to nije konačan iznos – u mostarski aerodrom ulaž HNŽ i Grad Mostar.

/desk/

Objava EUFORIJA Na mostarski aerodrom sletio avion – domaćini napravili narodno slavlje – putnici više nego iznenađeni pojavila se prvi puta na Republika.

Slike kaosa u kojem su izbijale i mnoge incidente situacije među nervoznim putnicima koji, unatoč višesatnom čekanju, nisu stizali ukrcati se na let, dijelile su se društvenim mrežama, a mnogi pozivaju i na ostavku uprave aerodroma. Kako izvjšćuju mediji u Irskoj, danas će se održati i hitan sastanak ministra promera i odlazećeg izvršnog direktora Uprave aerodroma. Gužbe su rezultirale i ostlaim neugodnostima za putnike koji su morali tražiti svoju izgubljenu prtljagu i novi let.

Među putnicima koji su “upali” u beskonačne redove bio je i senator Timmy Dooley koji je preko društvenih mreža poručio kako ga “čudi što cjelokupan Odbor zarčna luke nije dao ostavku” te je ocijenio kako je “užasno što su dopustili da se ovako nešto dogodi”.

Njegovi pozivi dolaze nakon što je i šefica zračne luke Manchester, Karen Smart, podnijela ostavku nakon sličnog kaosa u glavnoj britanskoj zračnoj luci.

Neki komentatori za irske medije postavljali su i pitanje kako će biti u lipnju i srpnju kada se očekuje još veći promet putnika.

Glasnogovornica dablinskog aerodroma kazala je da će tijekom nadolazećih tjedana zračna luka postati samo prometnije, osobito u vrijeme školskih praznika.

“S obzirom da je naš proces zapošljavanja za osoblje za sigurnosne provjere još uvijek u tijeku, želimo zaposliti još oko 300 ljudi našem postojećem timu od njih 600, savjetujemo svim putnicima da nastave očekivati ​​da će njihovo putovanje u zračnu luku trajati dulje nego što bi očekivali”, kazala je ona, pti tom savjetujući putnicima da doću na terminale i do tri i pol sata prije polaska. Također, navedena je i potreba za zapošljavanjem još 100 zaposlenika-stručnog osobalj te se planira njihov premještaj iz zračne luke Cork u Dublin kako bi se smanjio pritisak.

/Republika/

Objava Neviđen kaos na aerodromu u Dublinu – oko 1.500 ljudi nije se uspjelo ukrcati na let, tisuće satima čekalo u redu pojavila se prvi puta na Republika.

Zašto mostarski aerodrom propada iako se u njega neprestano ulažu velika proračunska sredstva je pitanje koje se godinama u javnosti postavlja bez jasnog odgovora, a za portal Klix.ba otvoreno je odgovorio ekonomski stručnjak Vjekoslav Domljan.

Kao vrsni poznavatelj problematike, koji je 2015. i 2016. godine ispred UNDP-a vodio izradu Strategije razvoja Grada Mostara za period od 2017. do 2027. godine, Domljan je za Klix.ba otvoreno kazao kako je razlog propadanja mostarskog aerodroma vrlo jednostavan, a po njegovim riječima je to – nerad i nepoštivanje usvojene Strategije razvoja koja je od 2016. godine samo mrtvo slovo na papiru.

“Stvar je vrlo prosta. Imate Međugorje i ako ništa drugo, trebalo bi imati putnika okoprilike koliko ima i Lourdes, dakle oko 450 tisuća godišnje, samo po tom osnovu. Pored toga postoje druge stvari, turizam, poslovni kontakti i Sajam u Mostaru kojim se hvale. Postoji mogućnost i da bude rezervni aerodrom za Međunarodni aerodrom Sarajevo i po toj osnovi može se jako puno postići u odnosu na ovo što je sada, a što je zastrašujuće, jer nisu u stanju srušiti ni komunistički rekord od prije rata. Dakle, ne radi se, prosta je stvar. Treba Aerodrom Mostar dati pod koncesiju i nema drugog rješenja, a to je u Strategiji Grada Mostara 2017.-2027. napisano. Ali nažalost to je mrtvo slovo na papiru, kao manje-više sve kod nas” kaže Domljan.

On je o ovoj problematici govorio u više navrata i čak je u svojoj knjizi “Put u zaposlenost” napisao tekst “Čudne luke od Mostara grada”, i kako kaže,” umorio se govoriti o problemu kad ljudi koji su odgovorni rješenja ne žele čuti”.

“To je zaista neshvatljivo da netko tko ima tržište od 400 tisuća ljudi, svake godine priča kako će biti nova linija, ali ono što se dešava svake godine je samo novo zahvaćanje u proračune što Grada Mostara, što Kantona, što entiteta, što države i ta priča traje već 25 godina”, iskreno će Domljan.

U sve to vrijeme s koncesijom se u Mostaru nije ni pokušalo iako je kao jedino rješenje napisana i usvojena prije sedam godine u razvojnom dokumentu Mostara, dok je kako tvrdi Domljan realizirana koncesija u prištinskom aerodromu dogurala do dva milijuna putnika i pokazala da je to model za cijeli Balkan, uvjeren da bi njime Mostar ostvario minimalno pola milijuna putnika bez ikakvih problema.

Podsjeća da Grad Mostar ima 88 posto vlasništva nad mostarskim aerodromom, dok je 12 posto u vlasništvu zagrebačkog aerodroma i da prema tome Grad Mostar kao većinski vlasnik nema nikakve zapreke da svoj razvojni dokument realizira.

Zašto to ne radi, pitanje je koje upućuje na političke igre koje ne vode javnom dobru.

“Naša javna politika uopće ne vodi javnom dobru i to znamo u svim aspektima, pa tako i u ovom. Tako da ovo ništa nije iznenađujuće, samo je dokaz više i ništa drugo”, kaže  Domljan, navodeći kako ne postoji opravdanje zašto mostarski aerodrom 25 godina vidno propada.

“Samo da bude rezervni aerodrom za Sarajevo”, kako tvrdi, “imao bi 150 tisuća putnika godišnje što bi bilo dobro i za oba aerodroma”.

“Time bi”, kako pojašnjava, “Sarajevo bilo sigurnije za ljude koji polijeću i dolijeću i u najgorem slučaju sat i pol vremena mogu izgubiti i ništa više. Tada bi puno više ljudi dolazilo u Sarajevo što bi odgovaralo bh prijestolnici, a kad bi se dogodila maga letovi bi se preusmjerili u Mostar koji bi pored hodočasnika imao i putnike iz Sarajeva”.

Dodaje kako je vodio izradu Strategiju razvoja grada Mostar ispred UNDP-a, te da postoje dva projekta Europske unije za razvoj mostarskog aerodroma koje je sagledao i da su svi dokumenti dati Gradu Mostaru i ne može shvatiti da je sve to zanemareno.

Međutim, čelni ljudi 25 godina najavljuju i otkazuju kojekave letove oslonjeni na proračune sa svih razina vlasti i povećavaju broj zaposlenih, koji bi uskoro mogao biti veći i od broja putnika.

Prema tome nakon brojnih propalih pokušaja za uspostavu letova, posljednje propadanje zračne linije Mostar –Dusseldorf koje se pravda nedovoljnim brojem zainteresiranih putnika je teško prihvatiti kao i činjenicu da Hercegovci iz Mostara ne žele letjeti u evropske gradove.

Da se nešto čudno dodađa s mostarskim aerodromom smatra i dugogodišnji novinar Fazlija Hebibović koji je prije rata bio stalni dopisnik beogradske Politike Express iz Mostara.

Hebibović se dobro sjeća da interes putnika nije bio upitan ni 80-tih godina, kad je JAT uspostavio liniju Mostar-Beograd-Zagreb i da su avioni uvijek bili puni.

“Tada nije bilo ni Međugorje turistima u svijetu poznato kao sada, niti je dijaspora bila jaka kao danas. Pored toga s obzirom na ubrzani tempo života koji zahtjeva i brži način putovanja zaista je neshvatljivo da se iz Mostara ili u Mostar ne želi putovati avionim”, zaključio je Hebibović za Klix.ba.

/Desk/

Objava Domljan na temu zašto mostarski aerodrom propada: “Neshvatljivo. Političke igre ne vode javnom dobru” pojavila se prvi puta na Republika.

Ove fotografije mostarskog gradonačelnika ulijevaju optimizam tim više što je pandemijsko vrijeme na koljena bacilo i svjetske zračne luke i avioprijevoznike, a pogotovo mostarsku gdje su i prije letovi bili rijetkost te su, da bi se tom trenutku dao dodatan značaj, nerijetko goste dočekivale i mažoretkinje – nešto slično kada na Havajima putnike dočekuju domaće djevojke i vješajući im oko vrata cvjetne vijence.

Unatoč financijskoj pomoći s mnogih razina, blizine mnogih turističkih destinacija, među kojima je i svjetski poznato Međugorje, mostarska zračna luka, mora se priznati, nije se uspjela nametnuti na tržištu i za sada samo “životari”.

Prema izvješću koje su iz Zračne luke Mostar proslijedili mostarskim vijećnicima, posljednji službeni let na mostarskom aerodromu bio je u prosincu 2020. godine i samo je 1.678 putnika te godine prošlo kroz mostarsku zračnu luku.

/Republika/

Objava Ovo je za vatromet, mažoretkinje, šampanjac… – U mostarsku zračnu luku – sletjeli putnici pojavila se prvi puta na Republika.