Najnoviji službeni podaci državnih zavoda za statistiku pokazuju da najveću prosječnu plaću imaju Slovenci, 1399 eura, u Hrvatskoj je ona 1094 eura, u Srbiji 704 eura (82.769 dinara), dok je najmanja u BiH – 619 eura (1208 konveribilnih maraka). Što i po kojoj cijeni stanovnici država regije mogu kupiti od svoje plaće?

10 jaja

Kutija od 10 jaja u Hrvatskoj je između 2,65 i 2,78 eura, u Srbiji između 1,6 i 3,2 eura, u BiH od 1,94 do 2,22 eura, a u Sloveniji se može naći po cijeni od 1,75 do 1,99 eura.

NAJJEFTINIJE: 1,6 eura u Srbiji

NAJSKUPLJE: 3,2 eura u Srbiji

Kilogram brašna

U tri trgovačka centra koja smo posjetili u Hrvatskoj, kilogram brašna je gotovo iste cijene – 0,76 i 0,77 eura. U Srbiji je cijena osnvnog brašna T-500 ograničena odlukom vlade na 70 centi po kilogramu, a postoje i skuplja. U BiH se može naći po cijeni između 0,82 i 0,92 centa, a u Sloveniji od 0,69 do 0,79 eura.

NAJJEFTINIJE: 0,69 eura u Sloveniji

NAJSKUPLJE: 0,92 eura u BiH

Kilogram šećera

Kilogram šećera u Hrvatskoj stoji između 1,29 i 1,33 eura, u Srbiji je cijena odlukom vlade ograničena na 98 centi, u BiH je od 1,10 do 1,20 eura, a u Sloveniji stoji između 1,25 i 1,49 eura.

NAJJEFTINIJE: 0,98 u Srbiji

NAJSKUPLJE: 1,49 u Sloveniji

Bijeli kruh

Pakiranja bijelog kruha u Hrvatskoj su drugačija po centrima – štruca od 400 grama je 0,72 eura, od 650 grama 1,32 eura, a od 700 grama 1,39 eura. U BiH je kilogram bijelog kruha između 0,87 i 0,92 eura. U Srbiji je cijena bijelog kruha “Sava” odlukom vlade ograničena na 0,49 eura. U Sloveniji je kilogram između 1,19 i 1,61 euro.

NAJJEFTINIJE: 0,49 u Srbiji

NAJSKUPLJE: 1,61 u Sloveniji

100 grama mljevene kave

Mljevena kava u Hrvatskoj je između 1,66 i 1,92 eura, u Srbiji od 1,27 do 1,60 eura, u BiH je standardno pakiranje pak od 200 grama i to između 1,99 i 3,89 eura, dok je 100 grama u Sloveniji između 0,69 i 0,79 eura

NAJJEFTINIJE: 0,69 eura u Sloveniji

NAJSKUPLJE: 1,92 eura u Hrvatskoj

Kilogram krumpira

U tri Hrvatska centra koja smo posjetili kilogram krumpira je između 0,79 i 0,99 eura, u Srbiji između 0,70 i 1,02 eura, u BiH od 0,89 do 1,10 eura, a u Sloveniji od 0,69 do 1,08 eura.

NAJJEFTINIJE: 0,69 eura u Sloveniji

NAJSKUPLJE: 1,10 eura u BiH

Kilogram crvenog luka

Kilogram crvenog luka u Hrvatskoj je između 1,09 i 1,39 eura, u Srbiji između 1,10 i 1,18 eura, u BiH je 1,25 eura, a u Sloveniji 1,59 eura

NAJJEFTINIJE: 1,09 eura u Hrvatskoj

NAJSKUPLJE: 1,59 eura Sloveniji

Kilogram pilećeg filea

Cijena pilećeg filea najviše varira u Hrvatskoj – od 7,30 pa sve do 10,59 eura. U Srbiji između 5,5 i 6,9 eura, u BiH između 7 i 7,79 eura, a u Sloveniji o 7,79 do 7,89 eura

NAJJEFTINIJE: 5,5 eura u Srbiji

NAJSKUPLJE: 10,59 eura u Hrvatskoj

Kilogram mljevene junetine

Kilogram mljevene junetine u Hrvatskoj je između 9,95 i 10,75 eura, u Srbiji između 9,37 i 11,08 eura, u BiH između 7,63 i 8,14 eura. U Sloveniji nismo našli mljevenu junetinu, ali govedina je između 6,78 i 9,50 eura.

NAJJEFTINIJE: 7,63 eura u BiH

NAJSKUPLJE: 11,08 eura u Srbiji.

Litra mlijeka

U Hrvatskoj je litra mlijeka od 0,97 do 0,98 eura, u Srbiji od 0,85 do 1,70 eura, u BiH je litra 1,28 eura, a u Sloveniji 1,09 eura.

NAJJEFTINIJE: 0,85 eura u Srbiji

NAJSKUPLJE: 1,70 eura u Srbiji

100 grama mliječne čokolade

U Hrvatskoj i Srbiji su pakiranja od 80 grama: kod nas između 0,99 i 1,31 euro, a u Srbiji od 0,85 eura pa sve do preko 3,4 eura. 100 grama je u BiH 1,20 eura, a u Sloveniji od 0,49 do 0,55 eura

NAJJEFTINIJE: 0,49 eura u Sloveniji (100 grama)

NAJSKUPLJE: 3,4 eura u Srbiji (80 grama)

Toaletni papir (10 rola)

Pakiranje WC papira od 10 roli u Hrvatskoj je između 3,05 i 3,98 eura, u Srbiji između 2,5 eura pa sve do čak 6,8 eura, u BiH je 3,55 rola, dok u Sloveniji nema pakiranja od 10, već od 6 rola po cijeni od 2,69 do 3,79 eura.

NAJJEFTINIJE: 2,5 eura u Srbiji

NAJSKUPLJE: 6,8 eura u Srbiji

Kilogram jabuka

Jabuke su u Hrvatskoj od 1,29 do 1,32 eura, u Srbiji variraju od 0,68 pa čak do 1,62 eura, u BiH je kilogram točno jedan euro, a u Sloveniji između 0,98 i 0,99 eura..

NAJJEFTINIJE: 0,68 eura u Srbiji

NAJSKUPLJE: 1,62 eura u Srbiji

1,5 litre flaširane negazirane vode

U Hrvatskoj je 1,5 litra između 0,66 i 0,80 eura, u Sloveniji od 0,29 do 0,59 eura. U BiH je pakiranje od jedne litre 0,54 eura, a u Srbiji, također od jedne litre, od 0,43 eura do 0,60 eura..

NAJJEFTINIJE: 0,29 eura u Sloveniji (1,5 litara)

NAJSKUPLJE: 0,60 eura u Srbiji (1 litra)

Kilogram banana

Banane u Hrvatskoj koštaju između 1,12 i 1,45 eura, u Srbiji između 1,12 i 1,87 eura, u BiH je između 1,66 i 1,81 euro, a u Sloveniji je kilogram 1,59 eura..

NAJJEFTINIJE: 1,12 eura u Hrvatskoj i Srbiji

NAJSKUPLJE: 1,87 eura u Srbiji

Gotovo sve proizvode moguće je u pojedinim centrima naći i na akcijskim cijenama, a važno je napomenuti i da se cijene redovito mijenjaju, podsjećaju iz N1.

/Desk/

Objava Kolike su cijene životnih namirnica u Srbiji, BiH i Hrvatskoj, gdje je najskuplje, a gdje najjeftinije? pojavila se prvi puta na Republika.

Dok je u BiH danima top tema (ne)nabavka cjepiva protiv korona virusa te ponovna eskalacija broja novozaraženih korona virusom, “ispod radara” polako prolaze poskupljenja životnih namirnica te tako i još jedan “nevidljivi” udar na bh. žitelje. Iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BIH kažu da nikako ne postoje opravdani razlozi za povećanje cijena bilo kakvih usluga ili proizvoda.

Svaki mjesec – više cijene

Međutim, dok ombudsmani za zaštitu potrošača tvrde kako ne postoje razlozi za poskupljenje u BiH, čini se, razlozi za poskupljenje ni ne trebaju. Prema najnovijim informacijama iz Federalnog ministarstva trgovine potrošačke cijene u siječnju 2021. godine, u prosjeku su povećane za 0,3% u odnosu na prethodni mjesec.

Promatrano po odjeljcima Klasifikacije osobne potrošnje prema namjeni tijekom samo jednog mjeseca, alkoholna pića i duhan skuplji su za 2,3%; namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 1,2%, Prijevoz za 1,1%, Hrana i bezalkoholna pića za 0,9%, Zdravstvo, restorani i hoteli i ostala dobra i usluge za po 0,2% i Rekreacija i kultura za 0,1%. S druge strane pale u cijene odjeće i obuće za 7,6%, te stanovanje, vode, električne energije, plina i drugih energenata za 0,1%. Prema podatcima federalnog ministarstva trgovine, cijene su u konstantnom povećanju od rujna prošle godine, izuzev prosinca kada je zabilježen prosječan pad od 0,3%.

Tako sada za litar ulja domaćeg proizvođača potrošači danas plaćaju 2,60 KM, dok je primjerice u ožujku prošle godine bila 2 KM, a već u prosincu 2,20 KM. Uspoređujući i cijenu brašna, razlika je drastična – u svibnju prošle godine 1 kg brašna koštao je 1 KM, u prosincu 2020 već je išlo na 1,10 KM, dok je sadašnja cijena kilograma brašna domaćeg proizvođača čak 1,70 KM. U rujnu smo i litar mlijeka prosječno plaćali 1,40 KM, a danas je ta cijena skoro 1,70 KM. Isto je i sa šećerom koji je prošle godine u rujnu koštao 1,20 KM, a danas je 1,40 KM. Mnogi najavljuju i daljnje povećanje cijena, a među njima su i peradari zbog velikih troškova proizvodnje, a izostajuće potpore.

„Treba se uključiti država“

Već sada je jasno da, zbog nesrazmjera plaća i životnih troškova, prosječnoj obitelji u BiH zaista treba “viša matematika” kako bi svaki mjesec sastavio kraj s krajem, dok su u posebno teškom položaju umirovljenici i sve brojniji korisnici socijalne pomoći.

“Prosječna sindikalna košarica za četveročlanu obitelj je oko 2.000 KM, a prosječna plaća je oko 1.000 KM. Već nam samo to govori da ljudi počinju živjeti na kredit za tekući život. Znači ne kako bi kupili auto, stan, već doslovno za kupiti kruh i mlijeko svaki dan. S tog aspekta smatram da nije opravdano nikakvo poskupljenje životnih troškova, budući da vlade nemaju za sada uspješne modalitete povećanja osobnih primanja pojedinaca. Sa aspekta zaštite potrošača svako poskupljenje jednostavno nije dobrodošlo, budući da ne postoji rast osnovnih životnih primanja manje-više posljednjih 20 godina”, rekao je ombudsman za zaštitu potrošača u BiH, mr.sc. Saša Marić za FTV početkom ožujka. Ombudsman Marić je zaključio da “u BiH prosječno primanje građanina zaposlenog, a kamoli umirovljenika, ne može zadovoljiti životni standard”.

“Tu se treba uključiti država”, zaključio je Marić.

„Puzajuće poskupljenje“

Marin Bago iz Udruženje za zaštitu potrošača Futura Mostar za Dnevni list komentira da je na snazi tiho povećanje cijena, kada prehrambeni artikli skoro neprimjetno poskupljuju.
“Ovaj problem nije od jučer, a fenomen ‘puzećeg poskupljenja’ tek sada dolazi do izražaja. Prosječna plaća cijela se potroši na hranu i trgovci su prepoznali da nam je jedino preostao novac za hranu. Problem je što proizvodimo tek 20% hrane, a uvozimo 80% i mnogi artikli su skuplji kod nas nego u, primjerice, Hrvatskoj, Njemačkoj i sl. Međutim, prema zaključku Federalne vlade, na lokalnoj zajednici, županijama, općinama, lokalnim inspekcijama, je kontrola povećanja cijena i onih koji time sebi pribavljaju ekstra profit”, komentira Bago za Dnevni list.

On navodi da i bh. vlasti i političari nisu svjesni ili nemaju dobru volju za razumijevanje i rješavanje ovih pitanja. “Kakva je vaša vlast ako ne može nahraniti svoje žitelje? Kakva je vlas koja ne može zaštititi svoje žitelje, pa i u kontekstu ove nenabavke cjepiva protiv korona virusa? Ponašamo se kao da ne živimo u svojoj zemlji. Još nisam čuo pozitivan primjer u praksi”, kaže Bago.

Naime, podsjetimo da je Vlada Federacije BiH usvojila informaciju o mjerama neposredne kontrole cijena iz nadležnosti županija u Federaciji BiH te istima preporučila
da donesu odluke i o visini maksimalnih marži u trgovini za sve vrste brašna, kruha i peciva i drugih pekarskih proizvoda kao i pasterizirano, homogenizirano i sterilno mlijeko. Za ove proizvode preporučeno je određivanje maksimalne veleprodajne marže do osam posto na nabavnu cijenu i maksimalne maloprodajne marže do deset posto na nabavnu cijenu.

No, dok i mjesecima cijene neprimjetno rastu, političari ostaju bez reakcije, a bogati trgovački lanci ostvaruju značajan prihod na poskupljenju cijena, za koja, kako kažu ombudsmani za zaštitu potrošača – nema nikakve osnove. Ali, potrošači i dalje kupuju životne namirnice po cijenama “bez ikakve osnove”, piše Dnevni list.

/Republikainfo.com/

Objava Nema nikakve osnove za povećanje cijena – ali ipak svaki mjesec cijene više pojavila se prvi puta na Republika.