žitarice – Republika

Europsko suočavanje s globalnom krizom hrane

republika — Sun, 14 Aug 2022 13:20:33 +0000

Stalan nadzor, ublažavanje propisa i nastavak uvoza žitarica – neke su od mjera kojima EU pokušava spriječiti nestašicu hrane u jeku globalne krize s najvišim cijenama namirnica u povijesti, piše ENR (European Newsroom), projekt 16 europskih novinskih agencija, među kojima je i hrvatska agencija HINA.

Iako se EU tome pokušava suprotstaviti, mnoge zemlje u Europi bore se sa značajnim rastom cijena.

Odgovor EU-a na globalnu krizu hrane nadziranje je razine skladištenja usjeva u državama članicama, ublažavanje ekoloških propisa kako bi se potaknula proizvodnja hrane i pronalaženje alternativnih puteva za izvoz ukrajinskih žitarica.

Zbog nezapamćene suše, međutim, sve se više strahuje da će prinosi u Europi biti smanjeni.

To bi dodatno povećalo cijene hrane, koje su već znatno porasle, dijelom i zbog rata u Ukrajini.
Iako je nakon dogovora Rusije i Ukrajine ponovo pokrenuti izvoz žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka, zabrinutost i dalje vlada.

Prema podacima EU-a, vrlo su male šanse da će se u bliskoj budućnosti dostići prijeratna razina od pet milijuna tona žitarica izvezenih iz ukrajinskih luka svakoga mjeseca.

Prvi brod koji je napustio luku Odesu sukladno sporazumu prevozio je samo 26 tisuća tona kukuruza.

Pronalaženje alternativnih izvoznih ruta i dalje je ključno, kazao je dužnosnik Europske komisije.

Suočena s mogućom nestašicom hrane, Europska komisija sada ublažava ekološke propise, koji su ranije bili nametnuti poljoprivrednim dobrima, kako bi se omogućila veća proizvodnja hrane.

Reforma poljoprivredne politike EU-a, koja bi trebala stupiti na snagu 2023. godine, rezultirala je strožim ekološkim standardima u poljoprivredi. To uključuje i obvezu za poljoprivrednike da zaštite tlo tako da na njemu ne uzgajaju iste usjeve nekoliko godina zaredom.

Međutim, sve su više jačali zahtjevi za ublažavanjem tih standarda zaštite okoliša kako bi se omogućila proizvodnja više žitarica jer ih se manje može otpremiti iz ukrajinskih luka pogođenih ratom.

Svaka tona žitarica proizvedena u EU-u pomoći će povećati globalnu sigurnost opskrbe hranom, rekla je Komisija.

Njemačka i Austrija iskorištavaju blaže mjere

Austrija se složila s prijedlogom Europske komisije o produljenju korištenja ugra za poljoprivrednu proizvodnju do kraja 2023.

Istodobno je njemački ministar poljoprivrede Cem Özdemir predložio da se poljoprivrednicima omogući korištenje većeg dijela njihove zemlje za uzgoj žitarica, s obzirom na nestašice na svjetskom tržištu. Berlin će na godinu dana suspendirati nove propise EU-a o rotaciji usjeva.

Dok su zakonodavci i poljoprivredne udruge pozdravile prijedlog, ekološka aktivistička skupina Greenpeace oštro je kritizirala ministra da je popustio pod pritiskom poljoprivrednog lobija.

Francuska: Katastrofa za poljoprivrednike, ekosustave i biološku raznolikost

Suočena s “povijesnom” sušom, pogoršanom trećim ekstremnim toplinskim valom, francuska je vlada 5. kolovoza aktivirala kriznu radnu skupinu za ublažavanje posljedica.

“Ova je suša najgora zabilježena u našoj zemlji”, priopćio je ured premijerke Elisabeth Borne.

Sušni uvjeti su “katastrofa” za poljoprivrednike diljem zemlje, kao i za “naše ekosustave i biološku raznolikost”, dodala je.

Ograničenja potrošnje vode već su uvedena u gotovo svih 96 francuskih departmana u Europi, a u 73 na snazi je najviša razina upozorenja.

Međutim, vlada nije odgovorila na kritike zbog izuzeća koja su dodijeljena igralištima za golf. Dopušteno je zalijevanje golf terena, čak i u departmanima koji su sada u pripravnosti zbog suše.

Nekoliko europskih zemalja također je izdalo ozbiljna upozorenja zbog suše, a EU poziva članice da ponovno počnu koristiti pročišćenu urbanu otpadnu vodu na farmama kojima je nedostaje.

Inflacija u Španjolskoj nastavlja rasti

U Španjolskoj su potrošači jako pogođeni povećanjem cijena hrane.

Prvo ih je potaknula pandemija, zatim povećanje cijena električne energije i goriva – što je dovelo do prosvjeda i štrajkova u poljoprivrednom sektoru – i naposljetku rat u Ukrajini.

Još u srpnju je Španjolsko udruženje potrošača i korisnika (OCU) upozorilo na porast cijene potrošačke košarice od 15, 2 posto na godišnjoj razini.

Oštro je to povećanje koje posebno pogađa kućanstva s nižim prihodima.

U lipnju je zabilježena rekordna cijena dinje od 13 eura.

Prema Nacionalnom institutu za statistiku (INE) indeks potrošačkih cijena (CPI) porastao je za 1,9 posto u lipnju, a međugodišnja stopa inflacije porasla je za 1,5 postotnih bodova na 10, 2 posto, što je najviša razina od travnja 1985.

Španjolski ministar poljoprivrede, ribarstva i prehrane Luis Planas želi da svjetska tržišta hrane budu transparentnija kako bi se postigla stabilizacija cijena, navodeći kao primjer nedavnu odluku zemalja EU-a da obavijeste Komisiju o svojim mjesečnim podacima o skladišnim kapacitetima za žitarice, rižu i uljarice.

Hrvatska: Gotovo da nema sniženja cijena u trgovinama unatoč smanjenju PDV-a

Prateći trend u ostalim zemljama EU-a, Hrvatska je smanjila PDV na energente te sanitarne i prehrambene proizvode nastojeći ublažiti učinak sadašnjih visokih cijena.

Od prvog travnja stopa PDV-a smanjena je s 25, odnosno 13 posto, na 5 posto.

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) nekoliko je puta pozvala Državni inspektorat da provede kontrole cijena hrane jer, suprotno očekivanjima, nije došlo do smanjena cijena.

Međutim, kao i u ostalim članicama EU-a, u zemlji se baca ogromna količina hrane.

Hrvati godišnje bace oko 71 kilogram hrane po stanovniku, što je ukupno više od 280.000 tona, od čega 76 posto otpada na kućanstva, dok je prosjek EU-a 53 posto, rekla je Branka Ilakovac, predsjednica Centra za prevenciju otpada od hrane (CEPOH).

Prevencija i edukacija građana u Hrvatskoj nisu prepoznati kao ključni čimbenici u suzbijanju bacanja hrane, dodala je.

Prema procjenama, građani zemalja EU-a godišnje bace 88 milijuna tona hrane vrijedne 143 milijarde eura, kazala je Ilakovac.

Dodaje da je Hrvatska, kao članica EU-a, postavila cilj smanjiti bacanje hrane za 50 posto do 2030.

Hrana u BiH poskupjela više od 23 posto

U Bosni i Hercegovini zabilježena je inflacija od 15,8 posto, a cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su za 23,4 posto. Zemlja se uglavnom oslanja na uvoz hrane i nema dovoljno rezervi za značajniju intervenciju u tržište.

Trgovci pak često koriste svoj monopolistički položaj kako bi održali umjetno visoke cijene.

Zbog velikog broja turista i činjenice da se dijaspora tijekom ljetnih mjeseci vraća u domovinu, trenutna potražnja za proizvodima je prilično velika.

Ekonomski analitičari očekuju da će početak jeseni donijeti pad potražnje i da će to natjerati trgovce na sniženje cijena mnogih prehrambenih proizvoda.

Unatoč poskupljenjima mnogih osnovnih prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini, cijene su još uvijek niže nego u susjednim zemljama.

Stopa inflacije u Sjevernoj Makedoniji dosegla 16 posto

Prema Savezu sindikata Makedonije (SSM), trenutna inflacija značajno smanjuje kupovnu moć.
Kupovna moć minimalne mjesečne plaće pala je s 290 na 244 eura, dok kupovna moć prosječne plaće sada umjesto 510 iznosi 428 eura.

Sjeverna Makedonija je ovisna o uvozu određenih osnovnih prehrambenih proizvoda poput pšenice, jestivog ulja, mesa i mlijeka. Prema izračunu SSM-a, minimalni izdaci za obitelj u srpnju su iznosili oko 760 eura.
Obitelj čiji jedan član zarađuje prosječnu, a drugi minimalnu plaću, nema dostatne prihode.

Rumunjska neće ograničiti izvoz pšenice

Do 3. kolovoza Rumunjska je požnjela više od 94 posto svoje pšenice. Ministar poljoprivrede Petre Daea uvjerava da će ovogodišnja proizvodnja pokriti potrebe zemlje i ostaviti prostora za izvoz.

Iako Rumunjska kaže da neće ograničiti izvoz pšenice, Daea je naglasio da će se prvo namiriti domaće tržište, dok će se tek ostatak izvoziti.

Sušom je 10. kolovoza bilo pogođeno 284.376 hektara zemlje. Ukupno su u Rumunjskoj na 154.500 hektara zemlje zasađene pšenica i pšenoraži, dok ječam, zob i raž zauzimaju 22.598 hektara, uljana repica 25.000 hektara, a kukuruz 49.910 hektara zemlje.

Soja je zasijana na 3.141 hektaru zemlje, grašak na 702 hektara, suncokret 20.054 hektara, krmno bilje 3.952 hektara, dok na ostale usjeve otpada 4.427 hektara zemlje.

No, država nije pošteđena poskupljenja hrane. Od srpnja 2021. najviše je poskupjelo jestivo ulje – za 49,71 posto. Krumpir je poskupio za 42,18 posto, a brašno za 33,16 posto.

Bukurešt je poduzeo nekoliko mjera kako bi zaštitio one koji su pogođeni povećanjem cijena. Uvedeni su bonovi za obrok i drugi oblici državne pomoći.

/Desk/

Objava Europsko suočavanje s globalnom krizom hrane pojavila se prvi puta na Republika.

Zbog ruskog napada na Odesu povećane cijene žitarica

republika — Tue, 26 Jul 2022 16:23:03 +0000

Glavna vijest proteklog tjedna je potpis sporazuma u petak između Ukrajine i Rusije o uspostavi koridora za izvoz žitarica i uljarica iz crnomorskih luka. Zbog takve vijesti cijene žitarica, a pogotovo pšenice u petak su na svim relevantnim burzama značajno pale. Napad na Odesu u subotu nije korak u pravom smjeru te dovodi u pitanje realizaciju samog sporazuma. Zato su cijene danas u porastu, piše Lider.

Primjera radi, cijena pšenice na MATIF-u pala je 25 €/t u nekoliko sati trgovanja nakon što je objavljena vijest. Takav scenarij sam i ranije u analizama najavljivao. Međutim, implementacija samog sporazuma tek slijedi i to je nešto što će tržište pozorno pratiti u danima/tjednima pred nama, analizira Lider.hr .

Napad na Odesu u subotu nije korak u pravom smjeru te dovodi u pitanje realizaciju samog sporazuma. Zato su cijene danas u porastu. Osobno smatram da će proći još tjedni prije nego vidimo prve značajnije količine žitarica isporučene iz ukrajinskih crnomorskih luka. Siguran trgovinski koridor omogućit će Ukrajini izvoz preko 20 milijuna tona žitarica koliko se procjenjuju zalihe starog roda te će se istovremeno osloboditi skladišni prostor za nadolazeću žetvu.

Pad cijena ključnih žitarica

Zanimljivo je usporediti koliko su cijene ključnih žitarica pale u posljednja dva mjeseca. Na MATIF-u zaključna cijena pšenice ugovor SEP na dan 17. svibnja bila je 438,25 €/t. U petak je za isti ugovor zaključna cijena bila 325,75 €/t. Pad od 112,5 €/t odnosno 25 posto. Ugovor kukuruz NOV, zaključna cijena na dan 17. svbnja bila je 379,75 €/t, dok je u petak trgovanje završeno na 302 €/t. To je pad od 20 posto za promatrano razdoblje.

Kod uljane repice je pad još izraženiji. Na dan 22. travnja zaključna cijena ugovora za AUG bila je 881,25 €/t, a u petak je trgovanje zaključeno na 633,5 /t. To je pad od 247,75 /t ili 28 posto! Slično je kada se pogleda i kretanje cijena na CBOT-u.

Cijena pšenice najniža je od veljače, a trgovanje u petak palo je ispod razine 7,60 $/bu, dok je cijena kukuruza imala isti trend kretanja. Na kraju tjedna kukuruzom se trgovalo na razini ispod 6 $bu, najnižoj još od sredine siječnja, čime je zapravo poništen ukupan rast cijene od početka ove godine. Konačno, tjedan je obilježio i pad cijene soje, iako su u petak cijene završile pozitivno, ali nedovoljno da bi poništilo pad od prethodnih trgovanja, pa se u jednom trenutku trgovalo na razinama ispod 13 $/bu za soju novog roda (ugovori NOV), prvi put još od sredine siječnja.

Pad cijene većim dijelom posljedica je straha od recesije i pada potražnje zbog čega su investitori i fondovi zatvarali svoje pozicije na burzama i uzimale profite, a tek manjim dijelom zbog pritiska žetve, procijenjenih količina te izvoznim potencijalima pojedinih regija.

Zbog inflacije rastu kamatne stope

Inflacija u Eurozoni 8,6 posto! Takva razina inflacije natjerala je ESB da reagira i iznenadi tržište s povećanjem kamatnih stopa za 50 baznih bodova (kada se očekivao rast od 25 baznih bodova). Glavna kamatna stopa je sada 0,5 posto dok je kamata na višak bankarske likvidnosti 0 posto nakon što je dugo vremena bila u negativnom teritoriju. Dodatan rast kamatnih stopa možemo očekivati do kraja godine.

Posljedično, euro je malo osnažio pa se odnos EUR/USD trenutno kreće oko razine 1,02 (nakon što je protekli tjedan nakratko dolar bio jači od eura). Ulagači iščekuju ključne gospodarske podatke ovog tjedna za koje se očekuje da će potaknuti sljedeće poteze ECB-a nakon što su se recesijske brige vratile na tržište.

Gospodarstvo eurozone trebalo bi se smanjiti u srpnju, prema prvim istraživanjima, s najstrmijim padom zabilježenim u Njemačkoj i najslabijim tempom ekspanzije u 16 mjeseci u Francuskoj. Osim što je podigla kamatne stope, ESB je odobrila Transmission Protection Instrument. Očekuje se da će ovaj tjedan preliminarni podaci pokazati da je eurozona porasla za marginalnih 0,1 posto u drugom tromjesečju, a da će stopa inflacije u bloku ubrzati na 8,7 posto na godišnjoj razini u srpnju, što je novi rekord.

Ovaj tjedan američki FED odlučuje o daljenjm rastu kamatnih stopa. Očekuje se ponovno rast za 75 baznih bodova. Također, ovaj tjedan biti će objavljeni podaci za američki BDP u drugom kvartalu. Bit će zanimljivo.

Nepredvidivost žetve

Žetva ječma u Francuskoj je završena, dok je žetva pšenice na 84 posto prema procjenama ministarstva poljoprivrede na dan 18. srpnja. Od tada je vrijeme bilo optimalno da se dovrši žetva. Pored toga, treba imati na umu da su trenutne vrlo visoke temperature zasigurno dovele do pogoršanja stanja proljetnih usjeva te je za očekivati da će se stanje usjeva dodatno pogoršati u danima pred nama.

U Europi je kiša više nego potrebna, ne samo kako bi olakšala borbu vatrogascima s raznim požarima koji haraju diljem Europe, već kako bi dovela do pada vrućina i pomogla usjevima da donesu makar prosječan urod proizvođačima.

Nažalost, za neka područja i usjeve, šteta je već nepopravljiva. U SAD-u prema trenutnim modelima, očekuje se kiša i povoljno vrijeme za usjeve, što daje nadu u poboljšanje stanja usjeva u njegovoj ključnoj fazi oprašivanja, ublažavajući zabrinutost oko globalnih zaliha. Procjena je da je trenutno 64 posto usjeva kukuruza u SAD-u u stanju od dobrog do izvrsnog, nepromijenjeno u odnosu na prethodni tjedan. Kiše tijekom vikenda su potaknule usjeve na istočnom srednjem zapadu, ali je sušno i dalje u zapadnim područjima. IGC je izašao s novom procjenom proizvodnje pšenice, 770 mil tona, dok je izvoz pšenice procjenjen na 194 mil tona.

Strah od recesije utječe na cijenu nafte

Nafta se kreće na razinama blago iznad 100 $/bbl, još uvijek pod pritiskom straha od recesije i globalnog usporavanja ekonomskog rasta koji prevladavaju nad trenutnim poteškoćama u opskrbnom lancu i manjoj ponudi. Očekivanja tržišta da će FED i ovaj tjedna podići kamatne stope imaju znatan utjecaj na kretanje cijene nafte.

Trenutno se naftom trguje uz premiju za bliže isporuke u odnosu na one kasnije, što samo potvrđuje da je na tržištu ograničena ponuda te kratkoročno veći rizik i neizvjenost. Prošlotjedni posjet američkog predsjednika Saudijskoj Arabiji nije donio ništa po pitanju povećanja ponude, odnosno nema obećanja arapskih čelnika da će pumpati više nafte. Guvernerka ruske Središnje banke izjavila je da Rusija neće isporučivati naftu zemljama koje bi nametnule ograničenje cijena na rusku naftu.

Cijena plina i dalje iznad 160 €/MWh. Premda je plinovod Sjeverni tok ponovno u funkciji, trenutno je na samo 40 posto kapaciteta (u stilu Alan Forda možemo zaključiti da je bolje nego 0 posto) zbog neizvjesnoti oko budućih isporuka plina iz Rusije. Hoćemo li u narednim tjednima vidjeti sankcije na energente iz Rusije?

Paralelno, isporuke plina u Kinu preko Sibira na povijesno rekordnim razinama, u skladu s jačanjem odnosa između Rusije i Kine. Europska komisija preporuča svojim članicama da smanje potrošnju plina za 15ak posto, ali uz postojeći toplinski val, pitanje je koliko će to biti ostvarivo. Paralelno, radi se na alternativnim izvorima plina, pa je tako potpisan sporazum s Azerbajdžanom kojim će se isporučivati 20 mlrd kubičnih metara plina godišnje prema EU do 202. Na drugoj strani, izgradnja rusko-kineskog plinovoda kroz Mongoliju započet će 2024.

Ugljen ponovo blizu rekorda

Što tek reći za ugljen? Cijene na burzi ponovno iznad 400 $/t, malo ispod rekordnih razina. Kina, vodeći globalni potrošač ugljena, najavila je da će ukinuti dvogodišnju zabranu uvoza ugljena iz Australije nakon što su se tenzije između dvije zemlje primirile. Očekuje se I dalje visoka cijena ugljena zbog rasta potražnje, jer čak i Europa ponovno povećava potražnju za ugljenom, a isto se odnosi i na Indiju, drugog najvećeg svjetskog potrošača ugljena.

Terminskim ugovorima za aluminij trgovalo se oko 2.450 $/t, što je pad od otprilike 40 posto u odnosu na njihov vrhunac u ožujku, jer strahovi od globalne recesije koja će smanjiti potražnju i viših razina proizvodnje i dalje lebde nad tržištem. Cijene baznih metala našle su se pod značajnim pritiskom jer su središnje banke podizale kamatne stope, a rastuće cijene energije umanjile industrijsku aktivnost. Povrh toga, glavni potrošač Kina nastavila je povećavati proizvodnju dok su se talionice oporavljale od prošlogodišnjih agresivnih ciljeva energetske učinkovitosti i nedavnih zastoja izazvanih koronavirusom.

Nakon višetjednog pada, cijena bakra se stabilizirala na razini 3,3 $/lbs, što je oko 30 posto manje u odnosu na rekordnu razinu iz ožujka. Slično je i sa cijenom čelika, koji se trenutno kreće na razini 3.800 $/t, na najnižoj razini još od studenog prošle godine, piše Lider.

/Desk/

Objava Zbog ruskog napada na Odesu povećane cijene žitarica pojavila se prvi puta na Republika.

Putinova ucjena Zapadu: Uklonite sankcije, umanjiti ćemo međunarodnu krizu hrane

republika — Fri, 27 May 2022 04:18:21 +0000

Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je talijanskom premijeru Mariju Draghiju u telefonskom razgovoru da je Rusija spremna pomoći umanjiti problem međunarodne prehrambene krize samo u slučaju da Zapad ukloni sankcije, kaže Kremlj.

“Vladimir Putin naglasio je da je Ruska Federacija spremna uvelike doprinijeti rješavanju prehrambene krize putem izvoza žitarica i gnojiva, ako se politički motivirana ograničenja koje je Zapad nametnuo uklone”, kaže se u izjavi Kremlja.

Ukrajina je ruski zahtjev nazvala “ucjenom”, a britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss u četvrtak je kazala da Putin “pokušava ucijeniti svijet” koristeći prehrambenu krizu, nastalu zbog njegova rata u Ukrajini, kao oružje.

Italija ima za cilj omogućiti izvoz žitarica blokiran u crnomorskim lukama, rekao je premijer Mario Draghi novinarima u četvrtak nakon telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom.

“Prva inicijativa koju bi se moglo početi istraživati jest vidjeti može li se izgraditi suradnja između Rusije i Ukrajine za deblokiranje crnomorskih luka”, rekao je Draghi.

On je rekao da će o ovom pitanju uskoro razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, prenosi HINA.

Ruska blokada ukrajinskih luka onemogućila je da se izvoze žitarice, glavna izvozna sirovina obiju zemalja. Rusija je optužila Ukrajinu za miniranje luka.

Zbog sukoba povećava se globalna prehrambena kriza i skaču cijene žitarica, jestivih ulja, goriva i gnojiva.

Osim toga, rusko ministarstvo obrane kazalo je da civilna plovila sada mogu sigurno koristiti luku Mariupolj na Azovskom moru, nad kojom su ruske snage prošli tjedan preuzele potpunu kontrolu nakon što su se ukrajinski borci predali u čeličani Azovstal.

Rusko ministarstvo je reklo da je opasnost od mina oko Mariupolja uklonjena.

Ministarstvo je kazalo da šest stranih plovila sa suhim teretom u luci sada slobodno može otići. Reklo je da su plovila iz Bugarske, Dominike, Liberije, Paname, Turske i Jamajke te potaklo vlade tih zemalja da pozovu vlasnike plovila kako bi ih sami uklonili.

/desk/

Objava Putinova ucjena Zapadu: Uklonite sankcije, umanjiti ćemo međunarodnu krizu hrane pojavila se prvi puta na Republika.