Mađarska je pod premijerom Viktorom Orbanom, koji je u travnju izgubio izbore od Petera Magyara, privela sedmoricu Ukrajinaca s oko 82 milijuna dolara u gotovini i zlatu, pod sumnjom za pranje novca.

Ukrajina je tu zapljenu osudila kao reketarenje, piše Reuters.

• Sva sredstva i zlato u potpunosti su vraćeni u Ukrajinu, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski, istaknuvši da je riječ o konstruktivnom pristupu Mađarske i civiliziranom koraku.
• Povrat ukradene imovine povlači jasnu granicu između bezakonja Orbanova režima i konstruktivnog pristupa nadolazeće vlade, poručio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha na društvenoj mreži X.
• Ovo tumačimo kao znak spremnosti Mađarske da unaprijedi naše odnose uz međusobno poštovanje i zdrav pragmatizam – a mi smo spremni uzvratiti istom mjerom, dodao je.

Peter Magyar u subotu bi treao službeno prisegnuti kao novi mađarski premijer.

Ukrajina je odahnula nakon što je Orban, najbliskiji ruski saveznik u Europi, izgubio na izborima u travnju.

Ukrajinski dužnosnici izrazili su nadu da će Magyar usvojiti pragmatičniji ton u bilateralnim odnosima, dodaje Reuters u komentaru.

Objava Zelenski: Mađarska vratila ukrajinsko zlato i novac pojavila se prvi puta na Republika.

Izjavio je da bi obnova protoka ruske sirove nafte kroz Ukrajinu u Europsku uniju (EU) bila jednaka ukidanju gospodarskih sankcija Moskvi. Ukrajina tvrdi da je naftovod Družba, izgrađen u sovjetsko doba, oštećen u ruskim zračnim napadima u siječnju te da još nije popravljen.

Mađarska ovisi o ruskoj energiji i blokira kako nove sankcije EU-a protiv Moskve, tako i vitalni zajam Kijevu od 90 milijardi eura (103 milijarde dolara), sve dok se naftovod ne otvori.

Mađarski premijer Viktor Orbán učinio je neprijateljstvo prema Ukrajini ključnim pitanjem uoči travanjskih izbora. Njegova stranka ulazi u utrku zaostajući u ispitivanjima javnog mnijenja. EU je pozvala Zelenskog da brzo popravi naftovod i traži od njega da dopusti inspektorima posjet mjestu oštećenja. Neki dužnosnici EU-a strahuju da bi otpor Zelenskog mogao pomoći Orbánu da pobijedi na izborima.

No, u razgovoru s novinarima u Kijevu, uključujući BBC, Zelenski je rekao da se jednostavno načelno protivi dopuštanju tranzita ruske nafte kroz Ukrajinu dok EU sankcionira njezinu prodaju drugdje.

Rekao je: “Ili prodajemo rusku naftu ili ne. Jer [EU] me prisiljava da obnovim Družbu. Po čemu se to razlikuje od ukidanja sankcija Rusima? Zašto u jednom slučaju možemo reći Sjedinjenim Državama da se protivimo ukidanju sankcija, dok se s druge strane Ukrajinu prisiljava da nastavi tranzit nafte kroz Družbu – i to uz političku cijenu koja praktički plaća antieuropsku politiku?”

Komentari Zelenskog dolaze nakon što su SAD ublažile sankcije koje sprječavaju druge zemlje u kupnji ruske nafte kako bi ublažile energetsku krizu izazvanu ratom SAD-a i Izraela protiv Irana. Taj je potez izazvao kritike brojnih europskih čelnika.

“Ako smo odlučili obnoviti opskrbu ruskom naftom, želim da znaju da sam protiv toga. I nema potrebe da me optužuju da bilo što blokiram. Ja to ne blokiram”, rekao je Zelenski. “Otvoreno kažem: protiv sam toga. Ali ako mi se postavljaju uvjeti da Ukrajina neće primiti oružje, onda sam, oprostite, nemoćan po tom pitanju. Rekao sam našim prijateljima u Europi da se to zove ucjena.”

Dodao je da je odluku EU-a o zajmu Ukrajini od 90 milijardi eura usvojilo svih 27 zemalja i da se ona mora provesti.

“Ukrajinska nafta”

Govoreći o širenju sukoba na Bliskom istoku, Zelenski je svoje dronove presretače opisao kao “ukrajinsku naftu” i rekao da je spreman dogovoriti sporazum o zajedničkoj proizvodnji sa SAD-om vrijedan 50 milijardi dolara. Izjavio je da mu se SAD “obratio nekoliko puta” i ustvrdio da je Washington “vrlo zainteresiran” za dogovor.

Otkako je taj rat izbio, mnoge zemlje – osobito u Zaljevu – tražile su pomoć Ukrajine u obrani od jeftinih dronova iranskog dizajna. Ukrajina je svjetski lider u proizvodnji jeftinih dronova presretača, ali i u učenju kako ih najbolje iskoristiti protiv gotovo svakodnevnih ruskih napada.

“Za nas je to poput nafte”, rekao je Zelenski novinarima. “Proizvodnja modernih dronova i relevantna stručnost Ukrajine su naša današnja ukrajinska nafta.”

Naglasio je da bi Ukrajina zauzvrat za bilo kakve sporazume željela i novac i tehnologiju. Dodao je da je Ukrajina predložila zajedničku proizvodnju dronova SAD-u prošle godine, ali to tada nije bilo dogovoreno.

Ukrajinski čelnik rekao je da se od napada SAD-a i Izraela na Iran, SAD nekoliko puta obratio Ukrajini: “Bilo je nekoliko zahtjeva – bilo za pomoć određenoj zemlji ili za podršku Amerikancima. Naša vojska je u kontaktu na različitim razinama. Primili smo pisma, pozive i zahtjeve kroz sve vojne institucije.”

Zelenski je također upozorio na rizike koje za Ukrajinu predstavlja rat na Bliskom istoku. “Ne želimo izgubiti Amerikance; o tome govorimo otvoreno”, rekao je. “Sjedinjene Države su, bez sumnje, trenutno više usredotočene na Bliski istok… Može doći do kašnjenja u isporuci određenog oružja ili smanjenja obujma kritičnih obrambenih zaliha za nas.”

Također se usprotivio američkom 30-dnevnom ukidanju sankcija na rusku naftu koja je već na moru: “Ne podržavamo takvu politiku. Vjerujem da ublažavanje sankcija Rusiji neće pomoći svijetu; samo će pomoći Rusiji.”

Američko privremeno ukidanje sankcija trebalo bi trajati do 11. travnja, prema riječima američkog ministra financija Scotta Bessenta. Kirill Dmitriev, ekonomski izaslanik Vladimira Putina, izjavio je da ublažavanje sankcija pokazuje da je Rusija neophodna za stabilnost globalnog energetskog tržišta te da je njihovo daljnje popuštanje “neizbježno”.

Objava Zelenski optužuje saveznike iz EU za “ucjenu” u sporu oko naftovoda pojavila se prvi puta na Republika.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy objavio je da njegova zemlja teži pridruživanju Europskoj uniji 2027. godine.

U objavi na platformi X nakon telefonskog razgovora s austrijskim kancelarom Christianom Stockerom, Zelenskyy je izjavio da bi članstvo u EU-u moglo biti dio niza međunarodnih sigurnosnih jamstava nakon završetka rata.

“Pristupanje Ukrajine Europskoj uniji jedno je od ključnih sigurnosnih jamstava ne samo za nas, već i za cijelu Europu”, rekao je Zelenskyy, dodajući da Ukrajina pridonosi kolektivnoj snazi Europe u područjima sigurnosti, tehnologije i gospodarstva. “Zato govorimo o konkretnom datumu, 2027. godini, i računamo na potporu partnera za naše stajalište.”

Prije dva dana, govoreći na konferenciji za novinare u Vilniusu u Litvi, Zelenskyy je rekao da će Ukrajina biti tehnički spremna za pridruživanje EU-u 2027. godine, nakon što ove godine otvori sve pregovaračke klastere.

Ukrajina je dobila status kandidata 2022. godine nakon početka ruske invazije u punom opsegu, a pregovori o pristupanju službeno su započeli 2024. godine. Međutim, Mađarska blokira otvaranje pregovaračkih poglavlja, tvrdeći da bi pristupanje Ukrajine donijelo sigurnosne prijetnje i ekonomske rizike.

Balázs Orbán, politički savjetnik mađarskog premijera Viktora Orbána, osudio je težnje Zelenskog u objavi na platformi X. “Ovo predstavlja neposrednu i izravnu prijetnju Europljanima i Mađarima podjednako, zbog čega će se domoljubna vlada tome oduprijeti”, napisao je.

Trenutačno Europska unija pruža tehničku pomoć Kijevu kako bi bio u mogućnosti zatvoriti klastere onog trenutka kada se uklone politički prigovori.

Objava Zelenski odredio 2027. kao ciljnu godinu za pristupanje Ukrajine EU-u pojavila se prvi puta na Republika.

„Svaki ‘Viktor’ koji živi od europskog novca, dok istovremeno pokušava rasprodati europske interese, zaslužuje jedan pošten šamar“, poručio je ukrajinski predsjednik, jasno ciljajući na mađarskog premijera. Naglasio je kako činjenica da se netko osjeća ugodno u Rusiji ne znači da se smije dopustiti da se europske prijestolnice pretvore u male Moskve.

Osim obračuna s političkim protivnicima unutar Unije, Zelenski je pozvao na drastično jačanje sankcija. Istaknuo je da Rusija pokušava otjerati Ukrajince u smrt hladnoćom na minus 20 stupnjeva, ali i podsjetio da Moskva ne bi mogla proizvoditi rakete bez ključnih komponenti koje dolaze iz inozemstva. „Prečesto se ljudi skrivaju iza izgovora da Kina pomaže Rusiji. Da, pomaže, ali ne samo Kina. Rusija dobiva komponente od tvrtki iz Europe, SAD-a i Tajvana“, upozorio je Zelenski.

Prema njegovim riječima, Europa mora učiniti više kako bi njezine sankcije blokirale neprijatelje jednako učinkovito kao i one američke.

U kontekstu aktualnosti oko Grenlanda, Zelenski je ponudio pomoć ukrajinskih snaga NATO-savezu, tvrdeći da je Ukrajina sposobna pomoći u potapanju ruskih brodova u blizini Grenlanda. „Tamo bi tonuli na potpuno isti način na koji tonu blizu Krima“, samouvjereno je izjavio.

Objava VIDEO Oštar sukob Kijeva i Budimpešte: Zelenski žestoko kritizirao Orbánovu politiku pojavila se prvi puta na Republika.

Podsjetimo, Putin se u petak na Aljasci sastao s Donaldom Trumpom na prvom rusko-američkom summitu u više od četiri godine. Tijekom gotovo cijelog trosatnog sastanka raspravljalo se o tome kako bi mogao izgledati dogovor o miru u Ukrajini, kažu anonimni izvori za Reuters, a prenosi Jutarnji list.

Nakon sastanka s Trumpom, Putin je rekao da se nada da je ovaj sastanak jedan veliki korak prema dogovoru, no nijedan od čelnika nije otkrio detalje njihova razgovora.

Reuters sada otkriva obrise onoga što bi Kremlj želio vidjeti u mogućem mirovnom sporazumu kojim bi se okončao rat.

Ruski izvori su rekli da je Putin napravio kompromis u pogledu teritorijalnih zahtjeva koje je iznio u lipnju 2024., a koji su od Kijeva zahtijevali da ustupi četiri pokrajine koje Moskva smatra dijelom Rusije: Donjeck i Lugansk u istočnoj Ukrajini – koje čine Donbas – plus Herson i Zaporižja na jugu.

Kijev je te zahtjeve odbacio i nazvao to ravnom predajom.

U svom novom prijedlogu, ruski predsjednik ostaje pri svojim zahtjevima da se Ukrajina potpuno povuče iz dijelova Donbasa koje još uvijek drži. Moskva bi zauzvrat zamrznula liniju bojišnice u Zaporižju i Hersonu i odustala od prodora prema jugu.

Izvori kažu da je Moskva kao dio mogućeg sporazuma također spremna predati male dijelove Harkivske, Sumske i Dnjepropetrovske regije Ukrajini koje kontrolira.

Putin se drži i prethodnih zahtjeva da Ukrajina odustane od svojih ambicija o članstvu u NATO-u, kao i ograničenja ukrajinske vojske i sporazuma da se nijedna zapadna vojska neće rasporediti na terenu u Ukrajini kao dio mirovnih snaga.

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova za sada se nije oglasilo o tim prijedlozima.

Ukrajinski predsjednik Zelenski je više puta odbacio ideju povlačenja s međunarodno priznate ukrajinske zemlje kao dijela sporazuma te je dodao da Donbas služi kao tvrđava koja sprečava ruski napredak dublje u Ukrajinu.

– Ako govorimo o povlačenju s istoka, to ne možemo učiniti. To je pitanje opstanka naše zemlje, što uključuje najjače obrambene linije, poruka je iz Kijeva.

Zelenski je dodao i da nije na Rusiji da odlučuje o članstvu u NATO savezu.

O ruskim se prijedlozima još nisu oglasili ni iz Bijele kuće, kao ni iz NATO saveza.

Ruske snage trenutno kontroliraju petinu Ukrajine, što je područje veliko otprilike kao američka savezna država Ohio.

Izvori bliski Kremlju ističu da je summit na Aljasci bio najbolja prilika za mir od početka rata jer su se vodile konkretne rasprave o ruskim uvjetima, a Putin je pokazao i spremnost na popuštanje.

Jedan od tih izvora kaže da je poruka koja je prenesena Trumpu poruka o kompromisu, da je Putin spreman za mir.

Izvori su upozorili da Moskvi nije jasno hoće li Ukrajina biti spremna ustupiti ostatak Donbasa te da će se rat nastaviti ako to ne učini. Također je nejasno hoće li Sjedinjene Države priznati ukrajinski teritorij koji drži Rusija, dodali su, prenosi Jutarnji list.

/Desk/

Objava Putinovi uvjeti koje Ukrajina odbacuje pojavila se prvi puta na Republika.

Kako bi smanjile ovisnost o Kini, SAD pod vodstvom Donalda Trumpa želi ukrajinske rijetke minerale, gdje je, prema podacima Geological Investment Group, 75% njihovih svjetskih zaliha. Međutim, najbogatije zalihe su upravo na području Ukrajine koja su pod ruskom okupacijom, posebno u Donbasu.

Olha Stefanišina, zamjenica premijera za europsku i euroatlantsku integraciju, objavila je na društvenoj mreži X kako su “pregovori bili vrlo konstruktivni, a gotovo svi ključni detalji dogovoreni”. Naglasila je i da su “odlučni brzo dovršiti proces kako bi se sporazum mogao što prije potpisati”.

Zelenski: Neću priznati 500, a niti 100 milijardi dolara

Govoreći na konferenciji za medije, predsjednik ukrajine Volodimi Zelenski je objasnio zašto nije pristao na prvi prijedlog sporazuma s SAD-om o rijetkim mineralima koji bi se koristili kao povrat za američku pomoć.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u nedjelju kako ne priznaje američku pomoć kao dug Ukrajine i da “ne potpisuje nešto što će plaćati deset generacija Ukrajinaca”, ma što i ma kako o tome netko govorio, neizravno se osvrćući na neke od posljednjih izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Zelenski je odlučan kako neće potpisati ništa što će vraćati deset generacija Ukrajinaca.

“Kada smo dobili prvi nacrt sporazuma, on nije uključivao sigurnosne garanije i tu nema skandala. Jednostavno, nije ispuno ukrajinski zahtjev. Radilo se o tome ‘hajde da podijelimo sve 50/50’, tako je izgledao prvi sporazum. Rekao sam da neću ići na to i da neću dozvoliti ministrima da ga potpišu. Neću priznati 500 (milijardi dolara), bez obzira na to što tko priča ili kako komuniciramo. Opet, uz dužno poštovanje prema našim partnerima. Ostajem čcrst jero odražava pravu situaciju. Apsolutno smo u pravu.

A drugo, iskreno, nisam spreman ni zabilježiti tih 100 milijardi (dolara). Objasnit ću zbog čega ne smijemo priznati pakete financijske pomoći kao dug, sviđalo se to nekome ili ne. Pregovarao sam s Bidenom i KOngresom SAD-a. Zahvalan sam Kongresu. Bilo je dvostranačko prisustvo i podrška u vidu financijskih paketa. Oni nisu dug i ne moramo ih vraćati. Možda se nekome ne sviđa i nije fe, a možda nije, ne znam, ali ovo je ranije dogovoreno. Nije problem u brojkama nego u tome što mi ne priznamo da je to dug. Ako smo primorani i ne možemo bez toga, onda bismo vjerojatno trebali krenuti u to. Ali, imam logično pitanje i nitko mi ne može odgovoriti: kad SAD prodaju oružje Izraelu, Kataru, Saudijskoj Arabiji, UAE-u, zarađuju li 100% (kamate)? Sve je u redu, samo želim o tome razgovarati s predsjednikom Trumpom. I čini mi se da sam u ptaru jer želim dijalog. Neću potpisati ništa što će otplaćivati deset generacija Ukrajinaca”, rekao je ukrajinski predsjednik u svom, vrlo smislenom i mudrom, objašnjenju zašto nije pristao na Trumpovo traženje i zašto neće pristati, bez obzira kako ga, u bijesu nazivao.

Donbas najbogatiji rijetkim mineralima – pod kontrolom Rusije

Rebekah Koffler, bivša časnica Obrambene obavještajne agencije, rekla je za Fox News Digital: “Ishod Trumpove igre za rijetke minerale neizvjestan je, budući da je situacija na bojnom polju svakako u korist Rusije, a na diplomatskom frontu ima previše nedorečenosti. To je borba stavova između majstora manipulacije Putina i majstora umijeća dogovora, predsjednika Trumpa. A Zelenskyy je uhvaćen u tome sredini, samo pokušava preživjeti, figurativno i doslovno.”

Koffler, koja je autorica knjige Putin’s Playbook i voditeljica podcasta Trump’s Playbook, upozorila je na nedostatke u ugovoru o mineralima.

“Problem je u tome što je veliki udio tih nalazišta u Donbasu, istočnoj Ukrajini, pod kontrolom Rusije. A Putin je i te kako svjestan Trumpovih nekonvencionalnih pristupa rješanju poslova. Dakle, ruske oružane snage sada žure preuzeti regiju Ševčenko, koja sadrži najveća nalazišta litija u Europi”, rekla je Koffler.

Koje minerale posjeduje Ukrajina?

Kako piše Index.hr, ukrajinske vlasti procjenjuju da se oko 5% svjetskih “kritičnih sirovina” nalazi upravo u toj zemlji. Među njima je i oko 19 milijuna tona rezervi grafita zbog čega je, prema ukrajinskoj Državnoj geološkoj agenciji, Ukrajina “među pet vodećih zemalja” po zalihama ovog vrijednog minerala. Grafit je ključan za proizvodnju baterija za električna vozila.

Osim toga, Ukrajina raspolaže trećinom svih europskih ležišta litija, koji je također važan za proizvodnju suvremenih baterija. Prije ruske invazije Ukrajina je držala 7% globalne proizvodnje titana, laganog metala koji se koristi u gradnji svega, od aviona do elektrana.

Nadalje, Ukrajina ima značajne rezerve rijetkih zemnih metala – skupine od 17 elemenata koji se koriste u proizvodnji oružja, vjetroturbina, elektronike i drugih proizvoda ključnih za modernu tehnologiju. Dio tih mineralnih ležišta zauzela je Rusija. Prema riječima ukrajinske ministrice gospodarstva Julije Sviridenko, resursi vrijedni oko 350 milijardi dolara trenutačno se nalaze na okupiranim teritorijima.

Prema procjeni kanadske konzultantske tvrtke za geopolitičke rizike SecDev iz 2022. godine, Rusija je okupirala 63% ukrajinskih rudnika ugljena te polovicu zaliha mangana, cezija, tantala i rijetkih zemnih metala.

Dr. Robert Muggah, direktor SecDeva, ističe kako ovi minerali daju “stratešku i ekonomsku dimenziju” ruskoj agresiji. Preuzimanjem kontrole nad njima Moskva onemogućuje Ukrajini prihode, proširuje vlastite resurse te utječe na globalne opskrbne lance.

/Desk/

Objava Zelenski kaže kako američka pomoć za vrijeme Bidena nije ukrajinski dug Trumpu. Ali postaje zanimljivo – minerali koje želi Trump pod ruskom su okupacijom pojavila se prvi puta na Republika.

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko je napao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u intervjuu za švicarsku novinsku kuću koji je privukao veliku pozornost u Rusiji i Ukrajini.

“Ljudi se pitaju zašto se nismo bolje pripremili za ovaj rat, zašto je Zelenski do kraja poricao da će do ovoga doći”, rekao je Kličko u intervjuu za 20 Minuten emitiranom u subotu.

“Previše je informacija koje nisu odgovarale stvarnosti”, kazao je 52-godišnji bivši svjetski boksački prvak, optuživši ukrajinskog predsjednika za “pogreške”.

Pozvao je da svi budu iskreni o stvarnom stanju u Ukrajini nakon ruske invazije. “Zelenski sada plaća za pogreške koje je napravio”, smatra Kličko.

“Naravno da možemo euforično lagati svojim ljudima i partnerima, no ne možete to činiti zauvijek”, rekao je, davši jasnu potporu ukrajinskom načelniku stožera, generalu Valeriju Zalužniju, koji je prije mjesec dana potaknuo kritike izjavom da je rat došao do mrtve točke.

Kličko smatra kako je Zalužni rekao istinu koju “ljudi ponekad ne žele čuti”.

Izjasnio se protiv političkih igara u Ukrajini rekavši da u zemlji koja se bori za opstanak ne bi trebalo biti unutarnjih sukoba. Zbog toga je odbijao razgovarati o svojim osobnim planovima i javno je iskazivao podršku Zelenskiju.

“Predsjednik danas ima važnu funkciju i mi ga moramo podržavati do kraja rata, no kad rat završi svaki će političar morati odgovarati za svoje uspjehe i pogreške”, rekao je Kličko.

Objava Kličko napao Zelenskog: ‘Ne može vječno lagati, odgovarat će. Zalužni je taj koji govori istinu‘ pojavila se prvi puta na Republika.