Radi se o dva baterijska sustava s ukupnom instaliranom snagom od 2.600 kW, koja su instalirana u sklopu dviju različitih fotonaponskih elektrana koje su već izgrađene i u funkciji, navode iz Regulatorne komisije za energetiku, vodne usluge i usluge za upravljanje komunalnim otpadom (RKE). Ovo dolazi nakon što je RKE izdala prve licence za baterijski sustav za skladištenje električne energije iz obnovljivih izvora tvrtki Energo Solar Sistemi. Desetci baterija su od kineskog proizvođača “Veiheng”, a određeno vrijeme punjenja i pražnjenja, kako je navedeno u licenci, iznosi oko dva sata.

Izdavanje ovih licenci u koje su uključeni baterijski sustavi za skladištenje električne energije označava početak jednog novog investicijskog ciklusa u energetici u Sjevernoj Makedoniji, navode nadležna energetska tijela.

Iz Regulatorne komisije smatraju da uvođenje baterija u praksu znači ubrzanu energetsku tranziciju kroz stvaranje održivog, učinkovitog i ekološkog energetskog sustava u zemlji.

“U RKE očekujemo veliki broj vlasnika fotonaponskih elektrana da podnesu zahtjev za instaliranje baterijskih sustava za pohranu energije, ali isto tako očekujemo interes tvrtki koje bi bile samostalni operatori skladišta samo s baterijskim sustavima”, navode iz Komisije.

Prema njima, uporaba baterija pridonijet će sigurnom i pouzdanom funkcioniranju sustava, a istovremeno i ekonomski sigurnijem i učinkovitijem energetskom tržištu.

“Isti mogu davati usluge operatoru elektroprjenosnog sustava za balansiranje istog, kao i održavanje određenih parametara mreže u propisanim granicama. Skladištenje energije u periodima kada ima viška i njezino korištenje u periodima kada se potrebe za električnom energijom povećavaju očekuje se da će utjecati i na smanjenje ukupnih troškova u sustavu”, kaže Marko Bislimoski, predsjednik Regulatorne komisije za energetiku.

Tako bi mogao započeti “makedonski Eldorado” investicija u baterijske sustave za skladištenje struje

“Nakon eldorada fotonaponskih sustava, sada počinje era investicija u baterije za skladištenje električne energije iz obnovljivih izvora i to je nova energetska stvarnost u Sjevernoj Makedoniji i budućnost. Uporaba sustava za pohranu energije pridonijet će sigurnom i pouzdanom funkcioniranju sustava, a istovremeno i ekonomski sigurnijem i učinkovitijem energetskom tržištu”, dodaje Bislimoski za naš portal.

Isti mogu davati usluge operatoru elektroprjenosnog sustava za balansiranje istog, kao i održavanje određenih parametara mreže u propisanim granicama. Skladištenje energije u periodima kada ima viška i njezino korištenje u periodima kada se potrebe za električnom energijom povećavaju očekuje se da će utjecati i na smanjenje ukupnih troškova u sustavu.

Ministrica za energetiku, rudarstvo i mineralne sirovine Sanja Božinovski za državnu agenciju MIA otkrila je da je Sjeverna Makedonija dobila zahtjeve za izgradnju baterijskih sustava za skladištenje energije – samostalnih i ko-lociranih s elektranama – s ukupnom operativnom snagom od 4.172 megavata. Tvrtka YESS Power planira u studenome pustiti u uporabu baterijski sustav s kapacitetom od 60 megavata – što će biti prvi takav veliki objekt u cijeloj regiji Zapadnog Balkana.

Inače, broj tvrtki koje su zainteresirane za postavljanje baterijskih sustava za skladištenje električne energije raste. Neke planiraju izvršiti promjene svojih licenci zbog instaliranja skladišta, druge pak registriraju nove tvrtke donosi energetika-net.com.

Objava Energetski iskorak: Sjeverna Makedonija dobila prve baterije za skladištenje struje pojavila se prvi puta na Republika.

Zeleni poručuju kako se na jedinstven način na ovim prostorima političke stranke jednog političkog spektra okupljaju i objavljuju plan da zajedno rade na sigurnosti, stabilnosti i ekonomskom napretku Zapadnog Balkana.

“Vođeni idejom o stabilnosti i sigurnosti kao preduvjetima za vladavninu prava, borbi protiv korupcije i ekonomskom razvoju zelene političke stranke Zapadnog Balkana potpisuju Deklaraciju o uspostavi Platforme, kojom će se obvezati na izgradnju trajnog mira na Balkanu. Potpisivanjem deklaracije potpisnici daju obećanje da će zajedno raditi na održavanju 100 godina mira na Balkanu, da bi budućim generacijama omogućili ostanak na stoljetnim ognjištima, bez stalno prisutnog osjećaja nesigurnosti života i rada u regiji”, poručuju iz stranaka zelenih zapadnog Balkana.

U potpisanoj Deklaraciji stoji:

“Deklaracija o uspostavljanju Platforme za suradnju između Zelenih političkih organizacija Zapadnog Balkana

Uzimajući u obzir naše zajedničke izazove u vezi s klimatskom krizom, zagađenjem životne sredine i uništavanjem biodiverziteta; Shvaćajući potrebu za Green Just prijelazom sa fosilne na obnovljivu energiju; Prepoznajući korupciju i organizirani kriminal, koji poput zagađenja prevazilazi granice naših zemalja, kao jednu od najvećih prijetnji demokraciji i dobrobiti naših građana; Čvrsto posvećeni poštovanju i promoviranju ljudskih prava i osnovnih sloboda kao suštinskih elemenata svake suvremene demokracije i naprednog društva; Uvažavajući potrebu za održavanjem mira, stabilnosti, sigurnosti i saradnje u regiji; Ističući nužnost ubrzane integracije regije u EU,

Mi, dolje potpisane Zelene političke organizacije iz Zapadnog Balkana suglasni smo da:

1. Uspostavimo operativne i funkcionalne Platforme za suradnju kako bismo se upoznali s individualnim i zajedničkim izazovima u svezi s pitanjima domaće i regionalne politike Zapadnog Balkana, te kako bismo iskoristili priliku za ubrzanje procesa europskih integracija regije;

2. Organiziramo zajednički pokret s ostalim aktivistima u cilju zaštite životne sredine, prirodnih resursa i ljudskih prava svih naših građana diljem regije na osiguranju i očuvanju čistog zraka, vode i tla;

3. Educiramo građane i pronađemo rješenja za smanjenje siromaštva i osiguramo pristojan život kroz adekvatne plaće i mirovinsko osiguranje;

4. Pomognemo jačanju modela lokalne samouprave za izravniji utjecaj na životnu sredinu i zaštitu osnovnih ljudskih prava naših građana;

5. Preuzmemo odgovornost za daljnji razgovar o modelima i strukturi ove platforme koja se treba uspostaviti u sljedećih 6 (šest) mjeseci, a čiji proces treba rezultirati formiranjem realnih, ali ambicioznih ciljeva za zajedničko delovanje, strukturu ove Zelene platforme i pisane i usvojene procedure koji trebaju definirati naš dalji put ka zelenijoj, pravednijoj i sigurnijoj budućnosti regije.

Potrebno je pozvati i ostale zelene učesnike iz susjednih zemalja regije, koji su voljni zajednički razgovarati i tražiti rješenja za pitanja od zajedničkog interesa”, stoji u Deklaraciji.

Ovaj dokument su potpisali: Indrit Abdiaj, Albanska Stranka Zelenih, Albanija – Amna Popovac, Hoćemo, BiH – Zorislav Antun Petrović, ORAH Hrvatska – Milijana Vukotić-Jelusić, URA, Crna Gora – Maja Moračanin, DOM, Sjeverna Makedonija – Nebojša Zelenović, Zajedno, Srbija i Marijana Sumpor, Nezavisna Lista Zagreb, Hrvatska.

/Republika/

Objava Zeleni zapadnog Balkana u Sarajevu potpisali deklaraciju – Cilj 100 godina mira i zaštita od svakog zagađenja pojavila se prvi puta na Republika.

“Danas prije 27 godina je u Srebrenici unutar nekoliko dana ubijeno preko 8000 ljudi. To je bio dio genocida nad Bošnjacima koji su počinili Srbija i Hrvatska“, kaže se u tweetu organizacije Mladeži Zelenih (Grüne Jugend) objavljenom prošli tjedan povodom obljetnice masakra u Srebrenici, prenosi HINA.

Tweet ni nakon tjedan dana, usprkos brojnim komentarima koji upozoravaju na to da se radi o falsificiranju povijesnih činjenica, nije uklonjen.

U njemačkom Bundestagu nedavno je usvojena rezolucija o BiH, gdje je socijaldemokratski zastupnik hrvatskog porijekla Josip Juratović tražio da se uz Milorada Dodika i Dragana Čovića kao nositelje srpskog i hrvatskog nacionalizma, u rezoluciji spomene i Bakir Izetbegović kao nositelj bošnjačkog nacionalizma.

Mediji u BiH pišu da mu je zbog toga otkazan poziv da održi govor povodom obilježavanja godišnjice srebreničkog genocida.

/Desk/

Objava MLADI i ZELENI – Njemačka mladež ‘Zelenih’ i Hrvatsku optužila za genocid u Srebrenici pojavila se prvi puta na Republika.

Razgovarao: Adelheid Feilcke/Deutsche Welle

DW: Gospodine Sarrazin, koje su za Vas u 2021. godini prioritetne teme u odnosu na srednju i jugoistočnu Europu?

Manuel Sarrazin: Mislim da su nakon turbulentne 2020. – naravno, s koronom, ali ne samo zato – ekstremno važne dvije stvari: za srednju Europu važi održati Europu u zajedništvu! A za jugoistočnu Europu, za zapadni Balkan, važi ponovno ojačati i učiniti vjerodostojnijom perspektivu proširenja.

Što bi tu moglo dati novi polet?

Najprije moramo akutno promijeniti te stvarno velike udarce, koje za vjerodostojnost projekta znači dvostruko onemogućavanje otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, tako što ćemo otvoriti pregovore i odgovarajućim zemljama realistično odrediti put u EU. A onda moramo pokušati tako promijeniti postupak proširenja, da jače u njega direktno uključimo civilno društvo, građanska društva tih zemalja, i da manje surađujemo samo s administracijama i vladama.

Unutar EU-a pada potpora proširenju i čini se jedva provedivim, pogotovo ne za zemlje poput Kosova ili Bosne i Hercegovine. Ne trebamo li neku drugu perspektivu za tu regiju?

Ne! Ne poznajem nikoga tko je dao bilo kakav bolji prijedlog. Ako pogledamo kako trenutačno stoji Turska, onda sigurno priča o članstvu druge klase, privilegiranom partnerstvu ili vanjskom rubu jezgre možda nije bila jedini razlog, ali sigurno jedan od razloga koji su omogućili jače skretanje te zemlje s EU-puta. Trebamo jasnu poruku: Vi morate tu pripadati! Bez te jasne poruke ne bi bilo uspjelo ni proširenje 2004. i 2007. godine. Nitko ne želi u nekom klubu biti samo član druge klase.

Spomenuli ste civilno društvo. No poznato je da se uvijek pregovara s političkim elitama. A one poznaju poteškoće EU-a i izigravaju Europu naspram Kine i Rusije… Kako se može stati na kraj tim ljudima?

Ispravno je da su mnogi akteri u državama koje žele proširenje, ali i u članicama EU-a, usavršili igru da u Bruxellesu govore potpuno drukčije nego kod kuće. Mi tim elitama moramo signalizirati da smo to primijetili i da im nećemo zabadava činiti ustupke.

To također znači da se kod određenih zemalja možda neće otvoriti jedno pregovaračko poglavlje, jer se kaže da reforme, primjerice u pravosuđu Srbije ili Crne Gore, nemaju takav učinak kao što je obećano. A da onda kod zemalja koje se stvarno trude u reformama nakon obećanja uslijede djela. Tu smo prošle dvije godine, ne samo 2020., nego i 2019., stvarno krenuli pogrešnim putem tako što smo Sjevernu Makedoniju i Albaniju i dalje ostavili gladne pred vratima.

Dakle pritisak na Bugarsku i druge zemlje unutar EU-a, koje blokiraju nastavak pristupnih pregovora?

Točno. Ne može biti da bilateralna pitanja blokiraju proširenje EU-a.

U korona-krizi političari sa zapadnog Balkana kritiziraju da nisu dobili dovoljnu podršku EU-a. Je li to opravdano?

Mislim da je EU tamo prije svega svojim najavljenim gospodarskim paketom već dao signal. I da je problem prije bio u akutnoj kriznoj pomoći, kada su zemlje poput Kine i djelomice Rusije, kao i političari iz regije kao što je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, jednostavno usavršili igru da takoreći iskoriste nekoordiniranu situaciju EU-a u svoje svrhe.

Ali mislim da u cijelosti mnogi ljudi sada vide da je EU prije akter koji će trajno ostati na lopti, i kada se radi o suzbijanju pandemije i gospodarskih posljedica pandemije. Napokon, svakom čovjeku koji živi u regiji je jasno da nema druge alternative kojoj se može okrenuti nego što je najveće unutarnje tržište na svijetu, koje je već stiglo na granice vlastite države, usred regije.

Važna EU-tema u odnosu na jugoistočnu Europu je problem izbjeglica. Njemački političar Friedrich Merz je upravo zauzeo stajalište o tom pitanju i rekao da ljudi trebaju bili zbrinuti lokalno, dakle u BiH i Grčkoj, a ne puštani dalje u Europu. Što odgovarate na to?

Njemačka pozicija je već dugo poznata, da želimo poštenu raspodjelu i da ne možemo ostaviti ni Grčku niti BiH samu s tom situacijom. Kada se jednostavno pogleda situacija izbjeglica u BiH, onda je relativno jasno da opskrba ondje ne funkcionira. Smatram nerealnim vjerovati da se tamo može organizirati idealno zbrinjavanje, koje bi bilo humanitarno prihvatljivo. Na kraju krajeva, ti ljudi ne žele u BiH, nego u EU.

Utoliko je „program naseljavanja”, pod navodnicima, o nekim navodno luksuznim kampovima tamo apsolutno nerealan. Moramo ublažiti akutnu humanitarnu nuždu tih ljudi. Ali moramo napredovati i kada se radi o tome da se izbjeglice rasporede unutar EU-a, bilo na dobrovoljne ili nedobrovoljne kontingente. U svakom slučaju se tamošnja situacija ne može jednostavno ostaviti takva kakva je.

Nalazimo se u godini saveznih izbora u Njemačkoj. Što bi se trebalo promijeniti u odnosu na srednju i jugoistočnu Europu u slučaju da stranka Zeleni sudjeluje u novoj vladi?

Neovisno od ishoda izbora, tj. nove vlade, mislim da se moraju zadržati akcenti na zapadni Balkan. Njemačka je tamo posljednjih godina čimbenik koji je sklon proširenju i prisutan u regiji.

Odlučujuće će biti da politički prioritet ostaje velik ili bude još veći nego sada. Mi ćemo imati nove osobe, sigurno i u kancelarskom uredu, možda i u Ministarstvu vanjskih poslova. Nama će biti važno da te osobe daju prioritet jugoistočnoj Europi. Za srednju Europu vjerujem da je glavna zadaća idućih godina: održati zajedništvo Europe, zadržati vlastita uvjerenja, ali voditi s našim partnerima u srednjoj Europi jedan diskurs koji ovaj opasni raskol između istoka i zapada unutar EU-a pokušava ukloniti barem komunikativno. I u krajnjem slučaju također reći: Ima točaka kod kojih nismo istog mišljenja.

Na kraju krajeva, unatoč svemu želimo zajedno unaprijediti Europu, jer smo ovisni o tom projektu. Zajednički. Dakle to je apel u smjeru Budimpešte i Varšave, ali sigurno pomalo i u smjeru Berlina i Bruxellesa.

(Izvor: DW)

Objava Manuel Sarrazin: “Migranti ne žele u BiH, nego u EU” pojavila se prvi puta na Republika.

“Odluka da se izabere predsjednik vlade u saveznoj državi Tirinškoj je neoprostiva”, poručila je jučer njemačka kancelarka Angela Merkel iz daleke Južnoafričke Republike, gdje je u službenom posjetu, piše Euractiv.

A Sueddeutsche Zeitung ne bira riječi: “Građanski koncept je završio u izmetu (lijepo pišu – Dreck)”.

Dan nakon što je Thomas Kemmerich iz liberalne stranke (FDP) izabran za premijera Tirinške uz podršku radikalno desne Alternative za Njemačku (AfD), koju brojni njemački mediji otvoreno nazivaju fašističkom, prašina se nije slegla. Preciznije, bura je sve jača.

Zeleni, trenutno druga stranka po snazi, otvoreno napadaju Kršćanske demokrate (CDU), stranku kancelarke Angele Merkel, kako su uopće mogli podržati takvu odluku. I glasati uz AfD. Socijaldemokrati (SPD), koalicijski partneri CDU-a u saveznoj vladi, također otvaraju pitanje opravdanosti ostanka u toj koaliciji. Od toga neće biti ništa jer bi na izborima SPD dobio oko 10 posto glasova i doživio katastrofu. Ali je sasvim jasno da su ovom odlukom dobili dodatno oružje za pritisak na CDU koji je sada pod punim napadom, većine javnosti i političkih stranaka. Što znači da će vlada biti još slabija nego dosada što će imati svoje odjeke i na europskoj razini jer će se teže postići dogovor oko nekih ključnih europskih politika. Primjerice, odnosa prema migrantima, financijama, zajedničkoj obrani.

Snažno je odjeknula reakcija Markusa Soedera, predsjednika Kršćanskih socijalista (CSU), stranke koja vlada Bavarskom, sestrinske stranke CDU-a. “Bolje je ne vladati nego vladati nemoralno. Ovo nije dobar dan za Tirinšku, nije dobar dan za Njemačku i nije dobar dan za demokraciju”.

Čime je on još jednim snažnim, državničkim nastupom, dodatno ojačao argumente za kancelarsku kandidturu CDU/CSU koalicije za izborima iduće godine. Naime, desno krilo CDU se u sebi slaže s potezom ogranka u Tirinškoj, ali to ne smije javno reći. No, rado će onemogućiti kandidaturu Annegret Kramp-Karrenbauer, službeno predsjednice stranke. Koju ne žele na tom položaju jer smatraju da bi to bila “Merkel nakon Merkel” uz kozmetičke promjene.

Iako sva osim radikalno desne i neonacističke Njemačke bjesni, treba priznati da nije bilo pitanje hoće li se ovako nešto dogoditi nego kad će se dogoditi. I to u istočnim saveznim državama koje su se, tvrdeći da su ih CDU i SPD zanemarili, pretvorile u bojno polje radikalne ljevice (Die Linke) i desnice (AfD). U Tirinškoj se očekivalo da na vlasti ostane Bodo Ramelow iz Die Linke. No, to nisu željeli u lokalnom CDU-u. Pa su podržali Kemmericha jer su, to je nedvojbeno, znali da će za njega glasati i AfD.

FDP je također doživio težak udarac od kojeg će se teško oporaviti jer je bio smatran jednom od stranka srednje struje koje su se složile da ne ulaze u koaliciju s AfD-om. Stranački predsjednik Christian Lindner otišao je u Erfurt, glavni grad Tirinške. Iako je Kemmerich poručivao da nema potrebe za novim izborima i poziva da ga podrži i SPD, tijekom dana je morao promijeniti odluku: dao je ostavku na mjesto premijera.

Kad je riječ o političkom dosegu ovog skandala, budućnost vlasti u Tirinškoj je sekundarna. Primaran je utjecaj na saveznu razinu vlasti. AfD bi mogao, kad mu se onemogući sudjelovanje u vlasti, dobiti dodatnu podršku kod birača na istoku zemlje. A nije isključeno da dio birača CDU-a desnijeg pogleda na svijet okrene stranci leđa i ojača AfD. Koji do sada nije mogao na saveznoj razini prijeći crvenu liniju od 13%. Za godinu dana možda i ta barijera padne. Što bi dalo vjetar u jedra svim europskim desničarima.

Ova je situacija izravna posljedice pogrešne procjene Angele Merkel nakon izbora 2017. godine.

Kada nisu uspjeli pregovori sa Zelenima i FDP-om, ona je, zagovarajući politiku stabilnosti, protiv volje dobrog dijela stranke krenula u novu koaliciju sa SPD-om. Zbog čega su je u jesen 2018. godine pripadnici desne struje kanili smijeniti. Bila je dobro informirana pa ih je preduhitrila – dala je ostavku na položaj predsjednice stranke, ali je ostala kancelarkom.

Taj je potez polučio upravo ono što je htjela izbjeći – nestabilnost. CDU je snažno podijeljen, a ona u njemu više nema glavnu riječ: ključna fraza stranačke desnice je “demerkelizirati stranku”. I ta se njezina slabost prelijeva i na položaj kancelarke pa je više ni u EU ne doživljavaju snažnom lidericom kao što je bila do 2017. godine.

Zbog svega toga je SPD skrenuo dodatno ulijevo izabravši gotovo nepoznate lidere pa su Zeleni postali vodeća stranka srednje klase. Što je dobro, ali ih slabljenje SPD-a i slabost Die Linke na saveznoj razini ostavlja bez koalicijskog potencijala. Jer, postmerkelovski CDU će s njima ući u koaliciju samo pod uvjetom da, CDU, postavljaju uvjete. Zeleni na to neće pristati, a CDU će podršku tada tražiti – u krilu AfD-a.

Negdje 2018. godine smo odahnuli uvjereni da je radikalna desnica izgubila zamah. Ali smo upozoravali da je to trenutno. Matteo Salvini će na vlast u Italiji sigurno, vjerojatno čak i samostalno, Viktor Orban je Mađarska, Emmanuelu Macronu u Francuskoj je Marine Le Pen sve veća prijetnja, poljski PiS će vladati još četiri godine.

Radikalno desni pritisak (a vidimo to i u HDZ-u) nije više akutno, nego kronično pitanje. Ako će se desni centar ponašati kao CDU u Tirinškoj, koalicija poput nedavne austrijske, pučana i radikalno desnih slobodaraca, više neće biti izuzetak nego pravilo.

A tada zbog snažna EU. I dobrodošli Putin i Trump sa svojim idejama podjele Starog kontineta.

(Izvor: Euractiv)

Objava Merkel govori o neoprostivoj pogrešci, a Sueddeutsche Zeitung je vrlo jasan: građanski je koncept pao u Dreck pojavila se prvi puta na Republika.