“Sjajan sastanak i otvoren razgovor s američkim tajnikom za ekonomiju i administraciju predsjednika Donalda Trumpa, Howardom Lutnickom. Izrazila sam zadovoljstvo zbog sve veće zainteresiranosti američkih tvrtki za ulaganje u Republiku Srpsku i Federaciju BiH te istaknula kako je to rezultat pozitivnog zaokreta administracije predsjednika Trumpa ka ekonomiji, suradnji i zajedničkom napretku sa drugim zemljama”, napisala je Cvijanović.

Ukazala sam na važnost realizacije zajedničkih energetskih projekata, poput Južne interkonekcije, koja će otvoriti prostor daljnjim američkim investicijama na području energetike i infrastrukture. Ovom prilikom sam upoznala sugovornika i o aktualnim političkim i sigurnosnim prilikama u BiH”, napisala je Cvijanović o sastanku s američkim državnim tajnikom za ekonomiju.

U Cvijanovićevoj izjavi o ovom sastanku, vrlo je zanimljiva njena pohvala američkim investicijama i angažmanu oko projekta izgradnje plinovoda Južna interkonekcija kojim bi se BiH značajno oslobodila ovisnosti o ruskom plinu te koristila američki plin.

No, upravo Republika Srpska, čija je i članica u Predsjedništvu BiH, paralelno je pokrenula i radi na projektu plinovoda Nova istočna interkonekcija. Ovo su dva velika plinovoda u BiH koji podrazumijevaju dijametralno različite geopolitičke smjerove nabavke plina za BiH – Južnom interkonekcijom planira se opskrba BiH američkim plinom preko Hrvatske, a Istočnom interkonekcijom ruskim plinom preko Srbije.

Stoga, izjava Cvijanović o Južnoj interkonekciji, upravo nje kao srpske članice Predsjedništva BiH iz RS-a nema političke logike, s obzirom da vodstvo tog entiteta ističe odlične odnose s Rusijom i s projektom Istočna interkonekcija, ne da želi smanjiti ovisnost o ruskom plinu, već želi i povećati količine uvoza ruskog plina u RS, odnosno BiH.

Trasa plinovoda Južna interkonekcija u Hrvatskoj je Dugopolje-Zagvozd-Imotski. Dužina plinovoda je 74 kilometra i vrijedna oko 169 milijuna eura. Trasa ovog plinovoda u BiH je duga 169 kilometara i na potezu je Posušje-Mostar-Travnik-Zenica-Sarajevo, a projekt je vrijedan oko 100 milijuna eura. Ukupan kapacitet ovog plinovoda je oko 1,5 milijardi kubnih metara plina godišnje.

Projekt plinovoda Istočna interkonekcija je projekt vrijeda oko pola milijarde eura i daleko je skuplji te se može kazati da je to najveća energetska investicija u BiH ikada. Proteže se cijelim sjevernim dijelom RS-a, od mjesta Šepak između BiH (RS) i Srbije na krajnjoj istočnoj granici, do Novog Grada na krajnjoj zapadnoj granici BiH (RS) sa Hrvatskom. Iako skuplji i duži, u RS-u trasa plinovoda planira se oko 325 kilometara, a u Srbiji oko 95 kilometara. Preko Srbije će dopremati oko 1,2 milijarde kubnih metara ruskog plina godišnje.

BiH je sada u potpunoj ovisnosti o ruskom plinu, kojim se opskrbljuje putem bh entiteta RS. No, najveći potrošač ruskog plina nije RS, već Federacija BiH, odnosno, grad Sarajevo i Sarajvska županija.

Projekt Istočna interkonekcija, kao plinovod jačanja uvoza ruskog plina u BiH, tako je u potpunoj suprotnosti s tendencijom EU-a, ali i SAD-a o smanjenju energentske ovisnosti o Rusiji.

Stoga je izjava srpske članice predsjedništva BiH Željke Cvijanović više nego zbunjujuća prema američkim dužnosnicima, ali i prema žiteljima BiH, a posebno prema žiteljima RS-a i politici koju vodi tamošnja vlast na čelu s predsjednikom vladajuće stranke SNSD, Miloradom Dodikom, koje je i ona sam potpredsjednica. Želi li svojom izajvom laskati američkom dužnosniku? Ili koga ovom izjavom obmanjuje, Rusiju ili SAD? Ili oboje?

Također, u kontekstu sastanka Cvijanović s američkim američkim tajnikom za ekonomiju u administraciji Howardom Lutnickom, podsjetimo kako su mediji izvješćivali o incidentu koje je ovaj američki ministar izazvao u na početku Ekonomskog foruma u Davosu, u Švicarskoj, tijekom posjeta američkog predsjednika Donalda Truma s njegovim suradnicima.

Tada je američki ministar imao vrlo oštar i za mnoge europske dužnosnike uvrjedljiv govor o “slabim ekonomskim rezultatima Eu-a” tijekom zajedničke večere europskih i američkih dužnosnika, nakon čega je predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde naglo napustila dvoranu. O ovom incidentu izvijestili su mnogi svjetski mediji.

Na toj svečanoj večeri, koju je vodio glavni izvršni direktor BlackRocka Larry Fink, a kojoj je prisustvovalo više od 100 globalnih čelnika, navodno je postala napeta jer je Lutnick ismijavao europska gospodarstva zbog zaostajanja za SAD-om. Lutnicka je tijekom njegovog govora izviždao bivši američki potpredsjednik Al Gore, a neki gosti su napustili dvoranu.

(Republika/V.S.H.)

Objava Cvijanović u Washingtonu s američkim tajnikom za ekonomiju Howardom Lutnickom – Podržala plinovod Južna interkonekcija – Koga obmanjuje, Rusiju ili SAD? Ili oboje? pojavila se prvi puta na Republika.

“Zlatko Lagumdžija je dobio kaznenu prijavu i to će dobiti svaki drugi koji ne poštuje Ustav i ustavom predviđene procedure institucije, a onda ćemo vidjeti kakvo imamo pravosuđe. Lagumdžija je radio samostalno, dobio je instrukciju i po dopisu koji je uputio Bećirović vidjela dam da mu je samo on dao suglasnost i ovlast da to uradi. Nije dobio definirano od nadležne institucije, kršio je procedure i pravila i povratnik je u vršenju ovih djela”, rekla je Cvijanović.

Ona je pri tom navela kako pojedini veleposlanici nastupaju prilično jednostrano te kako traže mišljenje samo jednog ili dva člana, ali i kako se ponašaju manipulativno i samovoljno.

“To se ogleda se u tome i jer su pojedini veleposlanici ti koji će dostaviti pisma jednog člana Predsjedništva, ali će uzurpirati to pravo ili spriječiti drugog člana da on isto tako pošalje neko pismo. To mi se dogodilo kada je u pitanju Zlatko Lagumdžija. Prvi put kada sam ostvarivala komunikaciju s glavnim tajnikom UN-a, čak se izgubila ona priča oko prijevoda”, navela je Cvijanović, ustvrdivši i kako su “pojedini mediji objavili lažirani prijevod”.

“Na međunarodnoj sceni postoje veleposlanici RS i dijela FBiH koji danas djeluju u svijetu, a ne BiH”, ustvrdila je srpska članica Predsjedništva BiH.

/Desk/

Objava Cvijanović podnijela kaznenu prijavu protiv Lagumdžije zbog rezolucije o Srebrenici u UN-u pojavila se prvi puta na Republika.