Nakon šest mjeseci i potpisivanjem Kolektivnog ugovora o pravima i obvezama poslodavaca i djelatnika u zdravstvu u HNŽ-u, završen je štrajk zaposlenika u zdravstvu u toj županiji. Ovim se ukida tzv. “hladni pogon” za pacijente koji je vrijedio tijekom šest mjeseci štrajka, odnosno, da se medicinski samo obrađuju hitni slučajevi, onkološki pacijenti i trudnice, te 4.000 uposlenika u zdravstvu ponovno počinju raditi u punom kapacitetu.

Podsjetimo kako je Anić krajem prošlog tjedna izvijestio o dogovoru sindikata s Vladom te najavio potpisivanje Kolektivnog ugovora.

“Dobili smo satnicu jednaku kao i liječnici, koeficijente za sve grupe složenosti, uvjete rada, kao i niz drugih nematerijalnih prava”, rekao je tada.

No, nakon potpisivanja Kolektivnog ugovora ostaju pitanja mnogih pacijenata koji su čak šest mjeseci ostajali bez zdravstvene zaštite za koju su uredno plaćali doprinose, a zbog “nadmudrivanja sindikata i Vlade”, dok i sindikati i Vlada tvrde kako je dogovor, u konačnici, postignut upravo zbog njih.  Što će upravo pacijenti dobiti od povećanja plaća zdravstvenim djelatnicima, hoće li sada zdravstvene usluge biti brže i bolje, hoće li se na neke preglede čekati mjesecima, pa čak i do godine?

Buhač: Postignuta dva cilja

Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ Milenko Bevanda i predsjednik Nezavisnoga sindikata zaposlenika SKB-a Mostar Ivica Anić, u nazočnosti predsjednice Vlade HNŽ-a Marije Buhač, ministra financija HNŽ-a Adila Šute i ravnatelja Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a Andreja Čovića, u županijskoj Vladi potpisali su Kolektivni ugovor o pravima i obvezama poslodavaca i djelatnika u zdravstvu u HNŽ-u.

Potpisivanjem Kolektivnog ugovora okončana je blokada rada zdravstvenih ustanova odnosno uspostavljena puna medicinska skrb i pružanje svih zdravstvenih usluga u Županiji.

Predsjednica Vlada HNŽ-a, Marija Buhač istaknula je zadovoljstvo postignutim potizanjem dogovora i to, kako je rekla, prije svega u korist žitelja HNŽ-a, korisnika zdravstvene zaštite, kojima su oni, kako je naglasila, već predugo uskraćeni.

“Javnost je upoznata kako su iza nas dugotrajni, iscrpni pregovori koji su u javnom prostoru često izlazili izvan okvira komunikacije socijalnih partnera, ali bi rekla da je to nešto što ostaje iza nas te da je danas najvažnije da smo potpisali Kolektivni ugovor koji, prije svega, od danas donosi uspostavu usluga zdravstvene zaštite u svim zdravstvenim ustanovama HNŽ-a, a na korist naših osiguranika. Drugi postignuti cilj ovim potpisivanjem je da su naši socijalni partneri, sindikati radnika u zdravstvu postigli svoj cilja – poboljšanje materijalnog statusa svih njihovih članova”, rekla je Buhač.

Istaknula je kako ova vlada HNŽ-a od početka svog mandata, prije dvije i pol godine, jasno ističe kako je njihov cilj poboljšanje statusa svih zaposlenika, pa tako i zaposlenika u zdravstvu.

“Da to nije na razini demagogije, pokazuje i činjenica da smo u dvije i pol godine kao Vlada, ali i kao u mandatu direktora ZZO-a HNŽ, ukupna sredstva za financiranje zdravstvenih usluga, a što se i neizravno odnosi na plaće zdravstvenih djelatnika, podigli za 73 milijuna maraka. To dovoljno govori o našem rezultatu. Također, od početka smo jasno i transparentno, bez ikakve kalkulacije, ušli u ovaj proces pregovaranja, izjasnivši se sa svojim maksimalnim funakcijskim okvirom kako bismo zadržali stabilnost zdravstvenog ustava. To je naša obveza prema javnosti i mandat prema ukupnoj stabilnosti javnih financija ove županije i na tome smo ustrajali i postili konačni odgovor u zadanom okviru. Nadam se kako ćemo dijalog kakav smo imali posljednjih dana zadržani ne samo s ovim sindikalnim predstavnicima, nego i sa drugim sindikatima – da on bude u okviru korektnog jer je samo to dijalog koji vodi do konačnog dogovora”, poručila je premijerka Buhač.

Ministar Bevanda: Nadam se da će se debelo smanjiti liste čekanja”

Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a Milenko Bevanda, rekao je kako je “ovo jedan od najznačajnijih dana u zdravstvu u posljednje vrijeme.

“Ja osobno, kao i cijela Vlada, a nadam se i gospodin Anić, smatramo kako ovdje nema pobjednika i pobijeđenih. Mislim da je na kraju pobijedio razum i razumijevanje”, rekao je ministar Bevanda.

On je kazao kako se od početka u pregovore ušlo maksimalistički i realno “znajući što se može” te kako je do dogovora možda moglo doći i ranije, ali da “nikada nije kasno”.

“Zasigurno je kako nam ni na kraj pametni nije bilo neko nadmudrivanje s našim sindikatima i nikada nisam smatrao da smo neke suprotstavljene strane i stoga mi je posebno drago da smo došli do dogovora. Razumijemo i naše sindikate i potpuno je normalno da zastupaju određeni broj zdravstvenih radnika i da se bore za svoj materijalni status. Kao ministar nisam bio sretan pregovorima jer kao dugogodišnji liječnik sam imao i imam empatiju prema našim pacijentima, a imam je i prema našim zdravstvenim uposlenicima. Nadam se da smo stavili ‘točku na i’ i da ćemo se sada okrenuti redovitom radu u zdravstvenom sustavu koji je ionako opterećen bremenom problema i zajedničkim dogovorom postići da se debelo smanje liste čekanja”, rekao je ministar Bevanda.

Anić: Radit ćemo maksimalno kako bi nadoknadili izgubljeno vrijeme

Predsjednik Nezavisnoga sindikata zaposlenika SKB-a Mostar Ivica Anić izjavio je kako je ovo za sve sindikate “dan pobjede dogovora, prvenstveno zbog naših pacijenata i građana”.

“Nakon potpisa Kolektivnog ugovora sve zdravstvene ustanove dobiti će odluku o prekidu generalnog štrajka, tako da već od danas i sutra kreće se s punim radom gdje će svi naši pacijenti dobiti punu uslugu. Radit ćemo maksimalno, prvenstveno zbog njih kako bi nadoknadili izgubljeno vrijeme”, rekao je sindikalni čelnik.

/Desk/

Objava Kraj šestomjesečnog štrajka u zdravstvu HNŽ-a: Vlada potpisala ugovor sa sindikatima zdravstva pojavila se prvi puta na Republika.

Kako navode iz Neovisnog sindikata radnika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, preostalo je još samo potpisivanje Kolektivnog ugovora s predstavnicima Vlade HNŽ-a, nakon čega bi generalni štrajk trebao biti i službeno okončan.

Sindikalna borba, kako ističu iz sindikata, praktično je završena. Na skupštini reprezentativnog sindikata prihvaćen je prijedlog Vlade HNŽ-a koji predviđa povećanje koeficijenata, poboljšanje određenih uvjeta rada te uvođenje pojedinih nematerijalnih pogodnosti.

„Povećanje koeficijenata predviđeno je u rasponu od 0,10 do 0,15, uz određene posebne kategorije, tako da svi dobiju nominalno povećanje. Kolektivni ugovor vrijedit će do prosinca, odnosno do isteka liječničkog Kolektivnog ugovora, što znači da će trajati oko deset mjeseci. Nakon toga se, nadam se, više neće događati ovakve situacije i pregovarat ćemo samo o satnici“, kazao je Ivica Anić, predsjednik Neovisnog sindikata radnika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

Anić je dodao da je ključni pomak u pregovorima napravljen nakon izravnog razgovora s premijerkom HNŽ-a Marijom Buhač.

„Do rješenja je doveo jedan razgovor, posebno onaj koji smo imali izravno s premijerkom. Tada smo, napokon, došli do rješenja na zadovoljstvo svih zdravstvenih radnika“, rekao je Anić.

Iz Vlade HNŽ-a nisu željeli stati pred kamere, ali su poručili kako će se o cijelom procesu oglasiti sljedeći tjedan. U sindikatu se nadaju da bi Kolektivni ugovor mogao biti potpisan upravo tada, čime bi generalni štrajk i formalno bio okončan.

„Donesena je odluka da se danom potpisivanja Kolektivnog ugovora prekida generalni štrajk. Početkom tjedna, čim Vlada HNŽ-a na svojoj sjednici prihvati ovaj prijedlog i donese odluku, odmah ćemo dogovoriti i pristupiti potpisivanju Kolektivnog ugovora“, rekao je Anić.

Iz sindikata su uputili zahvalnost pacijentima na strpljenju tokom proteklih mjeseci, ali i svim zdravstvenim radnicima čija je borba za bolja prava trajala više od pola godine, prenosi FTV.

Anić je najavio kako bi se već u ponedjeljak mogao potpisati kolektivni ugovor, čime bi štrajk službeno prestao.

“Nakon potpisivanja očekuje se da će već u utorak sve zdravstvene ustanove koje su sudjelovale u štrajku početi s normalnim radom”, rekao je Anić.

/Desk/

Objava Kraj šestomjesečnog štrajka? Sindikati zdravstva HNŽ-a: Postignut dogovor s premijerkom o povećanju plaće – Čeka se odgovor iz Vlade pojavila se prvi puta na Republika.

Zahtjev Vlade neosnovan

Riječ je o sudskom postupku pokrenutom protiv Nezavisnog sindikata zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, u kojem su tužitelji tražili da se utvrdi kako je najava štrajka iz kolovoza 2025. godine bila nezakonita. Osim toga, zatražena je i zabrana organiziranja i provođenja štrajka u zdravstvenim ustanovama na području Hercegovačko-neretvanske županije.

Općinski sud u Mostaru još je u prosincu 2025. godine odbio tužbeni zahtjev, a novom presudom Županijskog suda potvrđeno je kako nema osnove za zabranu štrajka niti za proglašenje nezakonitima odluka koje je donio sindikat.

Sud je u obrazloženju naveo kako su tužitelji u žalbi osporavali prvostupanjsku presudu iz svih zakonskih razloga, uz tvrdnju kako sud nije pravilno obrazložio sve navode i prigovore te kako nisu bili ispunjeni formalni uvjeti za organiziranje štrajka.
Međutim, Županijski sud u Mostaru u drugom stupnju nije prihvatio te navode i zaključio je kako je prvostupanjska presuda zakonita i pravilna.

Osim što je žalba odbijena, sud je odbio i zahtjeve tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka, čime je u cijelosti potvrđena odluka donesena u prvom stupnju.

Postupak se odnosio na najavu štrajka sindikata iz 2025. godine, kada je otvoreno pitanje zakonitosti organiziranja štrajka u javnim zdravstvenim ustanovama, a ova presuda predstavlja konačnu potvrdu kako najava štrajka nije bila nezakonita.

Smanjenje tranše zdravstvenim ustanovama

Radnicima u zdravstvenim ustanovama kojima je ZZO HNŽ smanjio mjesečnu tranšu, to smanjenje ni na koji način nije utjecalo na visinu plaća, tako da je isplata plaće za mjesec veljaču već izvršena ili će tek biti isplaćena po redovitom, uobičajenom obračunu”, rekao je ranije za Bljesak.info Ivica Anić, predsjednik Neovisnog sindikata radnika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

Ranije je Zavod za zdravstveno osiguranje HNŽ-a odlučio smanjiti mjesečne tranše za četiri zdravstvene ustanove u županiji i to za pet posto za veljaču 2026. godine. Odluka se odnosila na SKB Mostar, Kantonalnu bolnicu “Dr. Safet Mujić” Mostar te domove zdravlja Mostar i Čitluk.

Podsjetimo, zdravstveni radnici u Hercegovačko-neretvanskoj županiji održali su 24. veljače prosvjednu šetnju u Mostaru, a sindikati su poručili kako u pregovorima s Vladom traže povećanje koje bi, prema njihovim riječima, u novcu iznosilo oko 60 do 80 KM za dio kategorija zaposlenih.

Dan ranije vlasti HNŽ-a naredile su prekid štrajka zdravstvenih djelatnika koji su to odbili. Vlada HNŽ-a tada je zatražila od ravnatelja zdravstvenih ustanova uspostavljanje pune zdravstvene zaštite i pružanje svih zdravstvenih usluga pacijentima počevši od ponedjeljka 23. veljače.

Iz Vlade HNŽ-a navode da je štrajk, koji je počeo prije šest mjeseci, protuzakonit jer sukladno Zakonu o štrajku sindikati nisu mogli nastaviti štrajk nakon početka pregovora 27. studenoga 2025. godine niti tijekom postupka mirenja. Dodali su da je za pokretanje novog štrajka potrebno provesti novi zakonski postupak.

Sindikalni predstavnici ne odustaju od zahtjeva za povećanje plaća zdravstvenim radnicima. Vlada njihove zahtjeve ne može prihvatiti jer, kako kaže, sredstva nisu predviđena u proračunu, a ponuđeni manji iznos povećanja zdravstvenim radnicima nije prihvatljiv.

Zavod za zdravstveno osiguranje HNŽ-a pozvao je pacijente da prijave svako nepružanje usluga u zdravstvenim ustanovama.

Prema podacima sindikata, u štrajku na području HNŽ-a sudjeluje oko 4.000 zdravstvenih radnika, izuzev liječnika koji su ranije potpisali novi sporazum s vlastima o visini plaće. Tijekom štrajka primaju se samo hitni slučajevi, onkološki pacijenti i trudnice.

U štrajku su i djelatnici najveće zdravstvene ustanove u Hercegovini, Sveučilišne kliničke bolnice u Mostaru, koja pruža usluge za tri hercegovačke županije s više od 400.000 stanovnika. Štrajk je počeo 25. kolovoza. 2025. godine i traje već pola godine, izvijestio je Bljesak.

/Desk/

Objava Sud presudio da sindikati zdravstva imaju pravo štrajkati tražeći veće plaće – tko će platiti građanima-pacijentima i vratiti uplaćene doprinose za zdravstvo? pojavila se prvi puta na Republika.

U HNŽ-u i dalje traje višemjesečni štrajk sindikata zdravstva, a na vidiku nema rješenja. Čak što više, situacije ide ka eskalaciji. Naime, nakon što je prošli tjedan Vlada HNŽ-a sazvala ravnatelje zdravstvenih ustanova primarne i sekundarne zdravstvene zaštite u toj županiji, zatraživši od njih uspostavljanje pune zdravstvene zaštite i pružanje svih zdravstvenih usluga pacijentima, počevši od ponedjeljka, 23. veljače, a štrajk proglasila nezakonitim, Zavod zdravstvenog osiguranja (ZZO) HNŽ, pozvao je osiguranike da prijavljuju nepružanje zdravstvenih usluga uz najavu smanjenja mjesečnih tranši zdravstvenim ustanovama.

S druge strane, sindikati inzistiraju na svojim zahtjevima o povećanju primanja, pozivaju javnost da ne nasjedaju na, kako su naveli, “politikantskim i obmanjujućim objavama” kojima je cilj prebacivanje krivnje na njih. Također odbacuju i navode kako je njihov štrajk nezakonit, uz opasku kako je Vlada HNŽ pokrenula deset sudskih postupaka protiv sindikata zdravstvenih djelatnika kako bi spriječila štrajk te da pet postupaka i dalje traje, a pet je okončano u korist sindikata. Za danas najavljuju i novu prosvjednu šetnju u Mostaru.

Višemjesečni štrajk sindikata zdravstva, novi potezi Vlade i ZZO-a HNŽ, pritisak na ravnatelje zdravstvenih ustanova i upozorenje smanjenjem isplate tranši prijete kolapsom zdravstvenog sustava u ovoj županiji. No, za sada se ne nazire rješenje krize.

Zavod poziva osiguranike da prijave nepružanje usluga

Iz Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a pozvali su osiguranike da svako odbijanje pružanja bilo koje zdravstvene usluge u ugovornim domovima zdravlja i bolnicama na području HNŽ-a prijave putem e-adrese info@zzo.ba ili putem sandučića za pritužbe i pohvale. Kako su naveli, sandučići su smješteni u sjedištu i svim područnim uredima Zavoda (svaki grad i općina u HNŽ-u imaju područni ured ZZO-a).

Podsjetili su kako prijava treba sadržavati naziv zdravstvene ustanove, datum i vrijeme događaja, kratak opis situacije i kontakt podatke osiguranika.

“Ukoliko zdravstvena ustanova ili zdravstveni djelatnik osiguraniku ZZO-a odbije pružiti određenu uslugu, osiguranik ima pravo i treba zatražiti pisanu potvrdu zašto mu je usluga odbijena, a ta će potvrda služiti kao dokaz u postupku nadzora i zaštite prava osiguranika. Ukoliko djelatnik zdravstvene ustanove odbije izdati pisanu potvrdu, osiguranik u prijavi treba navesti u kojoj ustanovi, na kojemu odjelu i u koje vrijeme mu je odbijeno pružanje usluge”, priopćeno je iz ZZO-a HNŽ-a.

Dodali su kako će sve prijave biti razmotrene u najkraćemu mogućem roku, dok će osiguranik biti obaviješten o poduzetim koracima. Zaključeno je kako će ZZO, u skladu s potpisanim ugovorima između Zavoda i zdravstvenih ustanova za 2026. godinu, u slučaju smanjenja obujma pruženih zdravstvenih usluga, izvršiti smanjenje redovitih mjesečnih tranši zdravstvenim ustanovama.

Također, iz Zavoda su demantirali istupe Koordinacije sindikata zdravstva HNŽ-a.

“Budući se u nedavnom priopćenju Koordinacije sindikata zdravstva HNŽ sugeriralo kako je Zavod, u 2025. godini, zdravstvenim ustanovama isplaćivao drukčiji iznosi tranši od ugovorenih, te navode demantiramo. Mjesečne tranše ugovornim zdravstvenim ustanovama Zavod je isplaćivao sukladno potpisanim ugovorima i usvojenim Financijskim planom, odnosno Rebalansom financijskog plana. Naglašavamo kako Zavod, u pregovorima između sindikata i poslodavaca, neupitno i isključivo stoji na strani osiguranika čijim doprinosima se najvećim dijelom financira zdravstveni sustav. U narednom razdoblju, Zavod će, u skladu sa potpisanim ugovorima između Zavoda i zdravstvenih ustanova za 2026. godinu, u slučaju smanjenja obujma pruženih zdravstvenih usluga izvršiti smanjenje redovitih mjesečnih tranši zdravstvenim ustanovama”, upozorili su iz ZZO HNŽ.

Vlada traži pokretanje stegovnih mjera za nepružanje usluga pacijentima

Podsjetimo kako je Vlada HNŽ, u petak, 20. veljače, sazvala ravnatelje zdravstvenih ustanova primarne i sekundarne zdravstvene zaštite u HNŽ-u, zatraživši od njih, bez iznimki, uspostavljanje pune zdravstvene zaštite i pružanje svih zdravstvenih usluga pacijentima, počevši od ponedjeljka, 23. veljače. Iz vlade su istaknuli kako su „bili maksimalno strpljivi i tolerantni“ te kako nisu “povlačili zakonske mehanizme za sankcioniranjem protuzakonitoga ponašanja u aktualnomu prekidu rada zdravstvenih djelatnika” te da je tome “sada došao kraj”.

Sa sastanka je poručeno kako je “u tijeku protupravan, nelegalan štrajk jer, sukladno Zakonu o štrajku, sindikati nisu smjeli nastaviti sa štrajkom već od čina otpočinjanja pregovora s Vladom (27. studenog 2025.) niti su smjeli biti u štrajku tijekom procesa mirenja”.

“Za pokretanje novoga štrajka, potrebna nova zakonska procedura. Sukladno tomu, ravnateljima zdravstvenih ustanova jasno je rečeno kako je njihova obveza uspostaviti puni kapacitet zdravstvenih usluga i potpuno nesmetano funkcioniranje sustava”, naveli su iz Vlade HNŽ.

“Vlada je uputila nedvosmislenu poruku i zdravstvenim djelatnicima da postojeća ponuda ostaje na snazi, s napomenom da, s obzirom na to da sindikati nisu rasporedili 2 milijuna KM koja su im ostavljena na raspolaganju, Vlada ih sada sama raspoređuje medicinskim sestrama sa srednjom stručnom spremom, kao istinski najugroženijoj kategoriji u zdravstvenomu sustavu. Rasporedit će ih na način da im povećava koeficijente za 0,2 što, uz povećanje osnovice i satnice, znači rast plaće od 13,5 %. Ta je ponuda sada spremna u obliku Kolektivnoga ugovora koji u svakomu trenutku sindikalno rukovodstvo može doći i potpisati”, poručili su, a od ravnatelja zdravstvenih ustanova zatražili  vođenje evidencije o ispunjavanju poslovnih obveza svakoga djelatnika i povlačenje stegovnih mjera u slučaju kršenja bilo kojega propisa.

“Naglasak je na pravima i zaštiti zdravlja, sigurnosti i života pacijenata kojima od ponedjeljka niti jedna usluga više ne smije biti uskraćena nigdje u HNŽ-u. U protivnomu, na odgovornost će biti pozvani čelnici zdravstvenih ustanova odnosno rukovodstvo i članovi njihovih upravnih odbora. Zdravstveni sustav HNŽ-a opterećen je mnoštvom ozbiljnih problema i Vlada ne će dopustiti nekolicini ljudi da sustav odvedu u kolaps. Vlada će odsad na sve prijetnje i ucjene primjereno i oštro odgovoriti, s nultom stopom tolerancije za svaku naznaku kršenja prava pacijenata”, poručili su iz Vlade HNŽ.

Sindikati nastavljaju sa štrajkom

Iz Koordinacije sindikata HNŽ-a izvijestili su kako nastavljaju sa štrajkom, ali i kako ga “Vlada HNŽ-a nema ovlasti proglasiti nezakonitim”.

Vladu HNŽ-a optužuju za iznošenje netočnih i obmanjujućih informacija u javnost.

“Vlada HNŽ pokrenula je deset sudskih postupaka protiv sindikata zdravstvenih djelatnika s ciljem onemogućavanja prava na štrajk, pri čemu pet postupaka i dalje traje, a pet je završilo u korist sindikata. Unatoč tome, Vlada tvrdi da ‘nije povlačila zakonske mehanizme’ i da je bila ‘strpljiva i tolerantna'”, navode, između ostaloga, iz sindikata uz naglasak kako se “već više od 12 mjeseci primjenjuju ‘dvostruki aršini’ u odnosu prema sindikatima zdravstvenih djelatnika u usporedbi sa sindikatom doktora medicine i stomatologije”.

Iz sindikata ističu i kako je Vlada HNŽ-a “pala pod utjecaj određenih osoba iz rukovodstva sindikata doktora medicine i stomatologije, koji su, izvaninstitucionalnim pritiskom dva puta spriječili postizanje dogovora o Kolektivnom ugovoru između reprezentativnog sindikata i Vlade HNŽ”.

Sindikati navode Vlade, kako su istaknuli, mogu protumačiti i kao prijetnje prema sindikatima i članstvu te pozivaju rukovoditelje zdravstvenih ustanova “na izjašnjavanje s kojim su pravom produžili primjenu određenih odredbi Kolektivnog ugovora za doktore medicine i stomatologije, koje se odnose na dodatke na plaću, i nakon isteka ugovora”. Sindikati i9stiču kako su time oštećeni proračuni zdravstvenih ustanova, primjenjujući odredbe kod obračuna i isplate plaća za zadnja dva mjeseca 2025. godine.

Također i pozivaju direktora ZZO HNŽ “na očitovanje o načinu postupanja kod isplate tranši za primjenu Aneksa kolektivnog ugovora za doktore medicine i stomatologije u 2025. godini, prije nego što je odobren rebalans financijskog plana”. Sindikati ističu kako je diretkor ZZO-a te navode priznao tijekom svjedočenja na Općinskom sudu u Mostaru.

Ponovno pozivaju i županijskog ministra Milenka Bevandu da se “odluči postupa li kao doktor medicine i štiti interese svojih kolega ili kao ministar nadležan za zdravstvo, rad i socijalnu politiku u cijeloj HNŽ”, uz tvrdnju kako se štrajk nastavlja.

/Desk/

Objava Štrajk sindikata u zdravstvu – ZZO poziva na prijavljivnje nepružanja usluga i najavljuje manje tranše zdravstvenim ustanovama – Vlada traži sankcioniranje: HNŽ pred kolapsom zdravstvenog sustava pojavila se prvi puta na Republika.

Što nudi Vlada HNŽ-a

Vlada je ponovila ponudu koju je iznijela na prvomu sastanku, održanom 27. studenog.

“Ponuda Vlade podrazumijeva povećanje izdvajanja za zaposlenike u zdravstvu u iznosu od 27 milijuna KM za vrijeme trajanja novoga kolektivnog ugovora, što je godišnje povećanje od 13,5 milijuna KM u odnosu na postojeće stanje. Vlada je precizno predložila povećanje satnice svim zaposlenicima u zdravstvu s postojećih 2,94 na 3,1, s tim da je ponudila posebno povećanje koeficijenata medicinskim sestrama sa srednjom stručnom spremom s trenutačnih 2,85 na 3,0 što je porast od 11 % na postojeća primanja, kako bi ublažila razliku između sestara i NK / KV nemedicinskoga osoblja koja je nastala povećanjem minimalne plaće. Taj prijedlog Vlade ponukan je činjenicom da su upravo medicinske sestre jedna od najbitnijih karika u zdravstvenomu sustavu i posebno opterećena kategorija te zavrjeđuju i adekvatnije vrjednovanje njihova rada. Činjenica je da upravo ta kategorija čini čak 50 posto ukupnoga broja zaposlenika u zdravstvu”, istaknuto je iz Vlade HNŽ-a.

Kako se pojašnjava, povećanje stanice svim zaposlenicima u zdravstvu iznosu 20 milijuna KM u dvogodišnjemu razdoblju, a prijedlog Vlade za poseban porast primanja medicinskim sestrama težak je preostalih 7 milijuna KM.

“Kada je u pitanju prijedlog koji se odnosi na medicinske sestre, Vlada je sindikatima ostavila mogućnost da, ukoliko žele drukčiju raspodjelu predmetnih 7 milijuna KM, samostalno predlože drukčiji model već na sljedećemu sastanku pregovaračkih timova. Ponudu koju je Vlada iznijela na prvomu sastanku, a danas ponovila, sindikalnomu će pregovaračkom timu, na njihovo traženje, dostaviti i u pisanomu obliku, očekujući brz i konstruktivan odgovor. Vlada ovom ponudom potvrđuje kako je neupitno opredijeljena poboljšati materijalni status zaposlenika u zdravstvu i regulirati ga što je moguće brže, na zadovoljstvo svih zainteresiranih strana, tako i pacijenta koji posebno trpe zbog trenutačnoga stanja”, naveli su iz Vlade HNŽ-a.

Što traže sindikati

“Situacija je i gora nego na prethodnom sastanku. Iznos koji se nudi ni izbliza nije zadovoljavajući za zdravstvene radnike i ne omogućava bilo kakvo značajnije povećanje plaća”, rekao je Dalibor Vuković, ispred Sindikata zdravstvenih radnika HNŽ-a nakon jučerašnjeg sastanka, ujedno potvrdivši kako je predsjednica Vlade Marija Buhač ponovila istu ponudu te kako su stavovi i dalje nepromijenjeni.

Vuković je istaknuo kako nema jasne odrednice na koji sindikat ili sindikate zdravstva se odnosi ponuđeni prijedlog novca, pri tom kazavši kako je u ponuđenom prijedlogu i novac predviđen za povećnje plaća liječnicima medicine i stomatologije, što značajno mijenja stanje i umanjuje iznos predviđen za sindikate u zdravstvu.

“A to nam nisu rekli na prošlom sastanku, a na ovom smo to doznali tek nakon našeg upita na koga se ponuda odnosi. Iznos koji se nudi ni izbliza nije zadovoljavajući za zdravstvene radnike i ne omogućava bilo kakvo značajnije povećanje plaća”, rekao je.

Predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika HNŽ-a osvrnuo se na, iako neslužbene, različite stavove županijskog ministra zdravstva Milenka Bevande i premijerke Buhač, navodeći neslužbene ministrove izjave.

“Ministar zdravstva, na marginama sastanka, na hodniku, izjavio je kako, dok je on ministar, ovih 4.000 zdravstvenih radnika neće dobiti povećanje koeficijenata, što je u suprotnosti s izjavom premijerke na sastanku, koja je rekla kako je određeni novac predvidjela za povećanje koeficijenata i da ga nudi. Tako se jasno vidi pukotina i razilaženje u stavovima pojedinih članova pregovaračkog tima Vlade i pozivam članove pregovaračkog tima Vlade da usuglase stavove i Sindikatu dostave izdašniju ponudu za značajnije povećanje plaća jer, u suprotnom, neće doći do približavanja stavova ni do potpisivanja kolektivnog ugovora. Naših 3,5 tisuće zdravstvenih radnika u tom će slučaju nastaviti s provođenjem štrajka u najznačajnijim zdravstvenim ustanovama diljem HNŽ-a, što već sada dovodi do ozbiljnih problema u zdravstvenom sustavu. “, rekao je Vuković.

Sindikati zdravstva u generalnom štrajku su od 25. kolovoza tražeći potpisivanje aneksa Kolektivnog ugovora i određivanje koeficijenata prema složenosti poslova, kao što je to učinjeno i u kolektivnom ugovoru sindikata liječnika medicine i stomatologije u HNŽ-u.

Dok skoro četiri mjeseca traje “natezanje” sindikata i vlade, nitko ne štiti prapa pacijenata, žitelja HNŽ-a koji uredno plaćaju doprinose za zdravstvo i kupuju premije osiguranja (markicu), dok se istodobno zbog generalnog štrajka zdravstvena skrba pruža vrlo otežano zbog provođenja samo tzv. hladnog programa, a pacijenti nerijetko upućuju na privatne zdravstvene ustanove.

U HNŽ-u je skoro 180 tisuća zdravstvenih osiguranika-potencijalnih pacijenata koji zbog štrajka zaposlenih u zdravstvu, ispaštaju. Taj broj raste ukoliko se sagleda činjenica da se u SKB-u, liječe pacijenti iz cijele Hercegovine, ali i drugih županija.

Sindikati svakako imaju pravo tražiti prava koja ima pripadaju, a štrajk pokazuje i kolika je odgovornost koju zdravstveni radnici nose na sovjim leđima. Ipak, na koncu, zbog svega ispašataju pacijenti koji zdravstvene usluge plaćaju.

/Republika/

Objava Štrajk se nastavlja – Nema dogovora sindikata zdravstva i Vlade HNŽ-a – Nitko ne štiti prava pacijenata pojavila se prvi puta na Republika.

Sud je ovim rješenjem, s ciljem osiguranja nesmetanih i redovitih aktivnosti pružanja zdravstvenih usluga pacijentima, obvezao imenovani sindikat omogućiti nesmetane i redovite aktivnosti pružanja cjelovitih i pravodobnih zdravstvenih usluga u svim zdravstvenim ustanovama na području HNŽ-a.

Dalibor Vuković, član pregovaračkog tima Neovisnog sindikata sa Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, za medije je izjavio kako se sudska mjera osiguranja odnosi isključivo na Neovisni sindikat Sveučilišne kliničke bolnice Mostar i ne na ostale sindikate koji su u štrajku.

“Nije zabranjen u Kantonalnoj bolnici “Safet Mujić” Mostar, nije zabranjen u Domu zdravlja Stari Grad, nije zabranjen u Domu zdravlja Mostar – Bulevar, nije zabranjen u Općoj bolnici Konjic i nije zabranjen u Čitluku. Svi sindikati mogu i, vrlo vjerojatno, nastavit će štrajk u punom kapacitetu kao i do sada”, naveo je Vuković, kazavši kako se rješenjem suda zabranjuje Neovisnom sindikatu Sveučilišne kliničke bolnice Mostar provođenjw štrajk<, dok nijedna zabrana nije upućena drugim sindikatima koji zasebno organiziraju štrajk u ostalim zdravstvenim ustanovama.

Podsjetimo kako je od 25. kolovoza u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar, Županijskoj bolnici ‘Dr. Safet Mujić’, Općoj bolnici Konjic, domovima zdravlja u Mostaru i Starom gradu te Čitluku, proglašen generalni štrajk zdravstvenih radnika. Štajka oko 4.000 zaposlenih koji traže potpisivanje Aneksa Kolektivnog ugovora kao što je Vlada HNŽ-a i resorno ministarstvo potpisalo sa sindikatima doktora medicine i stomatologije, te povećanje koeficijenata za 0,50. Sindikati smatraju kako je odgovornost na Vladi HNŽ-a koja, kako navode, nije pokazala zanimanje za rješavanje problema.

S druge strane, Vlada HNŽ, Županijsko ministarstvo zdravstva i Klinička bolnica Mostar pred Općinskim sudom u Mostaru zatražili su privremenu mjeru zabrane štrajka. I dok se čeka odluka Općinskog suda o donošenju privremene mjere zabrane štrajka zdravstvenih radnika u HNŽ-u, koja bi trebala biti poznata u četvrtak, svim pacijentima će se pružati samo hitna medicinska pomoć, kao i onim pacijentima koji su obuhvaćeni sporazumom Sidnikata sa zdravstvenim ustanovama dok će svi pregledi i tzv. hladni zahvati – biti na čekanju.

/Desk/

Objava Mostarski sud zabranio štrajk zaposlenih u zdravstvu SKB Mostar pojavila se prvi puta na Republika.

S druge strane, Vlada HNŽ, Županijsko ministarstvo zdravstva i Klinička bolnica Mostar pred Općinskim sudom u Mostaru zatražili su privremenu mjeru zabrane štrajka. I dok se čeka odluka Općinskog suda o donošenju privremene mjere zabrane štrajka zdravstvenih radnika u HNŽ-u, koja bi trebala biti poznata u četvrtak, svim pacijentima će se pružati samo hitna medicinska pomoć, kao i onim pacijentima koji su obuhvaćeni sporazumom Sidnikata sa zdravstvenim ustanovama dok će svi pregledi i tzv. hladni zahvati – biti na čekanju.

Ivica Anić, predsjednik Neovisnog sindikata SKB Mostar za medije je izjavio kako “Vlada i resorni ministar odgađaju dogovore kako bi dobili na vremenu”.

“Kao partneri, nismo imali nikakvog socijalnog dijaloga od samoga početka – kada smo na sastanku pričamo o jednom, a onda u medijima daje izjavu kako će on zabraniti štrajk (županijski ministar zdravstva Milenko Bevanda op.au.), pa onda na sastanku izjavi kako on neće tužiti sindikate kao prošla vlada, a ta izjava uđe i u zapisnik, da bi nakon toga dobili poziv sa suda na ročite jer je vlada i pravobraniteljstvo, na zahtjev ministra i ovaj put tužila sindikat”, kazao je Anić za BHT1 prije dva dana.

“To je sramota. Nigdje u Europi nijedna vlada nije tužila sindikate zdravstva. Tri glavne odgovorne osobe su premijerka Marija Buhač, ministar zdravstva Milenko Bevanda i ministar financija Adil Šuta”, naglasio je Anić.

Njegov kolega, Dalibor Vuković predsjednik Sindikata radnika u zdravstvu HNŽ-a istaknuo je kako se sidnikati radnika u zdravstvu sustavno zanemaruju.

“Tražimo povećanje koeficijenata za 0,50 za sve grupe poslova. Drugom sindikatu to je odobreno bez pregovora. Zamislite apsurd – ministar favorizira jedan sindikat, udovoljava njihovim zahtjevima i dok traje kolektivni ugovor na njihov zahtjev odobrava im viša primanja, dok drugom sindikatu kaže: Ne možete štrajkati, vaša prava se ispunjavaju u skladu s kolektivnim ugovorom. To je licemjerje. Štrajk je nepopularna, ali jedina preostala mjera nakon što su iscrpljene sve druge mogućnosti”, kazao je Vuković.

Naime, za podsjetiti je kako su liječnici i zdravstveni radnici u HNŽ-u kolektivne ugovore potpisali 2023. godine. Liječnicima je kolektivni ugovor na snazi do kraja ovog mjeseca, a zdravstvenim radnicima istječe u prosincu. Ipak, liječnicima su povećani koeficijenti na plaće iako im ugovor nije istekao, dok zaposlenima u zdravstvu nije.

No, ministar Bevanda je izričit kako za štrajk sindikat zaposlenih u zdravstvu – nema temelja, upravo zbog činjenice da Kolektivni ugovor još vrijedi.

“Prema našem mišljenju, u proceduri nije bilo pogreške i sindikat nema razloga za generalni štrajk jer ugovor vrijedi do 1. prosinca”, rekao je ministar Bevanda, koji je i sam liječnik.

Očekujući odluku suda o zabrani štrajka, iz Vlade HNŽ-a se za sada se dodatno ne očituju.

Na koncu, dok i dalje traje još jedna “štrajkačka trakavica”, ponovno će posljedice na svojim leđima najviše osjetiti pacijenti kojima se neće pružati zdravstvena skrb sukladno zakonu i njihovim pravima za koje, uostalom, plaćaju doprinose. Kao i što su značajan teret podnijeli roditelji djece tijekom trajanja štrajka prosvjetnih djelatnika.
Pitanje je koliko će štrajk i nepostizanje dogovora s Vladom imati posljedice za zdravstveno stanje žitelja HNŽ-a, ali i iz ostalih županija iz kojih gravitiraju pacijenti prema SKB-u, te tko će snositi odgovornost zbog mogućih pogoršanja zdravstvenog stanja te, na koncu, i neispostavljanja zdravstvene skrbi za koju zdravstveni osiguranici izdvajaju svoja sredstva?

/Desk/

Objava U HNŽ-u štrajk zaposlenih u zdravstvu pojavila se prvi puta na Republika.

Knežević i Haznadar izvijestili su mjerodavnog ministra o danas održanoj sjednici Izvršnoga vijeća Liječničke komore s koje su uputili javno očitovanje kako liječnici nisu obuhvaćeni najavljenim štrajkom i kako će nastaviti s redovitim radom, bez uskraćivanja bilo kojih usluga pacijentima.

– U povodu zbivanja u zdravstvu i najavljenoga štrajka zdravstvenih djelatnika, Liječnička komora HNŽ-a održala je sjednicu Izvršnoga vijeća. Stanje pratimo već mjesecima i u više smo navrata uočili kako se iznose netočne tvrdnje vezane za doktore medicine koje nisu provjerene s liječnicima niti im je pružana prilika za iznijeti svoju stranu priče. Liječnike se proziva kao krivce za navodnu diskriminaciju u zdravstvu, a niti u jednomu trenutku nije iznesena činjenica da svi ostali zaposlenici u zdravstvu, osim liječnika, imaju najviše koeficijente u FBiH koje sadašnjim zahtjevima žele dodatno uvećati. Iz medija smo vidjeli da se kao prvi korak u štrajku navodi prekid specijalističkih pregleda. Budući da specijalističke preglede obavljaju liječnici, Izvršno vijeće Komore zaključilo je da najavljeni štrajk organiziraju sindikati koji u svojemu članstvu nemaju liječnike te ih štrajk i ne obuhvaća. Zaključeno je i to da će liječnici nastaviti s redovitim radom, bez uskraćivanja usluga pacijentima te da će cjelokupan liječnički posao biti obavljan u punomu radnom vremenu – stoji, između ostaloga, u službenomu očitovanju Komore.

I predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologa HNŽ-a Boris Matić izvijestio je ministra Bevandu kako njegovo članstvo nastavlja s redovitim radom, dok je Knežević uputio javnu poruku i predstavnicima medija da ubuduće za sve informacije i odluke koje se odnose na liječnike kontaktiraju predstavnike Sindikata doktora medicine i stomatologije HNŽ-a kako bi javnost bila ispravno informirana.

– Svi rukovoditelji zdravstvenih ustanova, šefovi klinika, odjela, službi i centara dužni su omogućiti nesmetan rad na svim razinama zdravstvene skrbi za korisnike zdravstvenih usluga. Obavješćujemo sve korisnike zdravstvenih usluga da će usluge biti pružane nesmetano na svim razinama zdravstvene skrbi u HNŽ-u – zaključak je očitovanja koje potpisuje Knežević.

/Desk/

Objava Liječnici u HNŽ-u ne podržavaju štrajk zdravstvenih djelatnika, a objasnili su i zašto pojavila se prvi puta na Republika.

Sindikati ogorčeni

Predsjednik sindikata zaposlenik u zdravstvu HNŽ-a Dalibor Vuković kazao je kako će generalni štrajk trajati do ispunjenja zahtjeva sindikata.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenika SKB Mostar potvrdio je kako je u 8 sati počeo generalni štrajk svih zdravstvenih radnika u HNŽ-u te je poručio dolazak sindikata ispred Vlade HNŽ-a.

Sindikati su poručili kako će ići do kraja te da će štrajk trajati sve do potpisivanja Kolektivnog ugovora. Vladu HNŽ-a drža krivcem za svoj položaj.

“Vlada nas ponižava i krše zakon i jedina su vlada koja je poslala Sindikat na sud. To je sramota. Neka se srame premijer Herceg i ministar Opsenica”, kazao je Anić.

Kako je kazala predsjednica Skupštine Nezavisnog sindikata SKB Mostar Ana Mišić, zaposleni u zdravstvu mjesecima rade bez kolektivnog ugovora te da sindikati zahtjevaju povećanje plaća od 30% i ostalih uvjeta na rad.

“Jedini krivac za to je Vlada HNŽ, koja mjesecima nije uradila ništa kako bi spriječila kolaps zdravstva u HNŽ. Nadamo se da će razum prevladati i da ćemo doći do rješenja i potpisati kolektivni ugovor i nastaviti s radom, a do tada naše pacijente molimo za stpljenje i razumijevanje”, rekla je Mišić.

Da je Vlada HNŽ odgovorna za loš položaj zaposlenih u zdravstvu smatra i predsjednik Nezavisnog sindikata Kantonalne bolnice ‘Dr. Safet Mujić’ Mostar, Ismet Kodro.

“Medicinska sestra sestra, koja je referent u zdravstvu, ne može naplatiti prosječnu plaću u Federaciji BiH. Svi smo opterećeni obiteljima, kreditima, a potpuna odgovornost je na Vladi. Sve nas je zaobišlo, i pomoć koja je davana radnicima za saniranje stanja covida, i puno lošija privatna poduzeća dala su radnicima novac, a jedini koji su ostali bez te podrške su zdravstveni radnici”, kazao je Kodro.

Iz sindikata su ranije izvijestili da će za vrijeme trajanja štrajka svi pacijenti koji budu životno ugroženi i kojima je zdravlje upitno biti primljeni u zdravstvene ustanove te da druge specijalističke ambulante i konsultativni pregledi neće raditi.
Inače, HNŽ nema ministra zdravstva jer je dotadašnji Goran Opsenica u rujnu ove godine podnio ostavku na ministarsku dužnost te je sada zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH ispred HDZ-a BiH.

Vlada formirala Pregovarački tim sa sindikatima zdravstva

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije reagirala je nakon što su radnici u zdravstvu HNŽ najavili stupanje u generalni štrajk na žurnoj telefonskoj sjednici u utorak, 31. listopada, formirala Pregovarački tim za pregovore s reprezentativnim sindikatima za djelatnost zdravstva te ističu kako je to urađeno na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi na žurnoj sjednici Vlade HNŽ.

Imenovani tim sastavljen je od predstavnika Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a, Ministarstva financija HNŽ-a, Ureda predsjednika Vlade HNŽ-a, Zavoda zdravstvenoga osiguranja HNŽ-a, SKB-a Mostar, KB-a dr. Safeta Mujića, Opće bolnice Konjic, Grada Mostara, Grada Konjica, Grada Čapljine, Doma zdravlja Stolac, Doma zdravlja Jablanica, Vlade Zapadnohercegovačke županije i Ministarstva zdravstva FBiH.

“Već smo u više navrata komunicirali kako Vlada HNŽ-a, kao jedan od više čimbenika u zdravstvenom sustavu ove županije, razumije sindikalna traženja zdravstvenih djelatnika i, pripravna je kroz Izmjene i dopune Proračuna za 2023. te kroz Prijedlog proračuna za 2024. godinu, ispratiti svoj dio obveza kroz korektno postignuti, realno održivi dogovor svih poslodavaca i sindikalnih partnera. To je jasno kazano i na ranijemu sastanku čelnih ljudi Vlade i Nezavisnoga sindikata zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar”, podsjetili iz Vlade.

“Vlada je preuzimanjem dužnosti 2015. zatekla krajnje nezahvalno stanje u financijama (ilustracije radi, naslijeđeno je 60 milijuna KM izvršnih sudskih presuda), u međuvremenu riješila sve dubioze, konsolidirala javne financije, odgovorila svim traženjima koja su pristizala, uspjela i otvoriti razvojnu dimenziju Proračuna, stvorila je kvalitetne preduvjete kako bi danas mogla planirati i ispratiti svoj dio obveza i prema zahtjevima zdravstvenih djelatnika.
Iznimno korektno i odgovorno ponašanje Vlade HNŽ-a prema socijalnim partnerima, sindikatima proračunskih korisnika kojima je jedinim poslodavcem, neupitno je posvjedočeno kroz proteklih osam godina, s potpisanih čak 16 granskih kolektivnih ugovora. Razina odnosa i međusobnoga poštovanja Vlade i socijalnih partnera potvrđena je i na posljednjemu sastanku predsjednika Vlade i resornih ministara s čelnicima svih šest sindikata korisnika Proračuna HNŽ-a”, naveli su iz Vlade HNŽ-a.

Ali, kako navode, nisu jedina adresa za zahtjeve sindikata.

“Međutim, da bismo mogli odgovoriti zahtjevima zdravstvenih djelatnika, koji u početnomu traženju iziskuju više od 50 milijuna KM dodatnih proračunskih sredstava, nužno je da i drugi čimbenici u zdravstvenomu sustavu HNŽ-a, koji su jasno pobrojani u službenoj obavijesti NSZ-a SKBM-a o održavanju štrajka preuzmu svoj dio odgovornosti, onako kako je to zakonom i regulirano. Samo je tako moguće, što žurnije i sa što manje problema, izići iz ove situacije i izbjeći sve ono negativno što sindikalni prosvjedi sobom nose, a prije svega trpljenja koja će najviše osjetiti pacijenti. Zato i ovim putom pozivamo sve dionike zdravstvenoga sustava Županije (poslodavce u zdravstvenomu sustavu HNŽ-a) na preuzimanje svojega dijela odgovornosti kako bismo izbjegli bilo koji neželjeni scenarij”, poručili su iz Vlade HNŽ-a.

Tko su osnivači zdravstvenih ustanova u HNŽ-u?

Podsjetimo da je više osnivača za tri bolnice koje djeluju u HNŽ-u. Primjerice, osnivači SKB Mostar je Federacija BiH i četiri županije – HNŽ, ŽZH, HBŽ i SBŽ, dok su osnivači-financijeri domova zdravlja općine i gradovi, a prosvjeduje se samo u Mostaru.

No, postavlja se pitanje i nadležnosti ove županijske vlade u bilo kakvim pregovorima i dogovorima te koliko će isti biti valjani i zakoniti s obzirom na činjenicu da su poslodavci i Vlada FBiH i općine i gradovi. Na koncu, opravdani zahtjevi zaposlenih u zdravstvu konačno se moraju riješiti. Vlada FBiH, ŽZH, HBŽ i SBŽ za sada se ne oglašavaju u svezi ovog gorućeg problema.

/Republika/

Objava Generalni štrajk sindikata zdravstva u HNŽ-u – pomoć za samo životno ugrožene, ostali na čekanju – Prozivke prema vladi HNŽ – FBiH, ŽZH, HBŽ i SBŽ šute pojavila se prvi puta na Republika.

Glasnogovornik Vlade HNŽ-a, Pero Pavlović, istaknuo je kako su prosvjedi sindikata opravdani, ali je ponovio kako je adresa na kojoj se ova potpora pokušava osigurati potpuno kriva, prenosi FENA.

“Prosvjedi su opravdani. Treba isplatiti ljudima potporu, ali adresa na kojoj se ova potpora pokušava osigurati je potpuno kriva. Vlada HNŽ-a nije poslodavac zdravstvenim djelatnicima i nema zakonsko uporište za isplatiti ova sredstva. Onaj tko po zakonu može, treba i mora isplatiti ovu potporu su poslodavci, a oni će i donijeti odluku je li ta visina potpore 1.080 KM ili je neka druga, ovisno od svog financijskog stanja.

“Čelnici sindikata zdravstvenih djelatnika, u traženju načina kako da dobiju, po nama ono što im pripada, često ističu da Vlada treba i može natjerati poslodavce da naprave taj korak. Na žalost, Vlada nema alate, niti načina da primora poslodavce da urade ono što sindikati kažu. Bilo bi dobro da imamo ovlasti kao visoki predstavnik pa da to možemo naložiti, ali činjenica je da Vlada nema alate primorati poslodavce da urade nešto što sindikati traže. Pritisak sindikata mora biti isključivo usmjeren ka poslodavcima koji jedini po Uredbi Vlade FBiH mogu i trebaju isplatiti sredstva pomoći, kazao je on.

Pavlović dodaje kako je u Uredbi Vlade FBiH jasno naznačeno da poslodavac može svom uposleniku uplatiti jednokratnu novčanu potporu u iznosu do 1.080 maraka zbog čega je resorno ministarstvo pozvalo osnivače, menadžment, ali i poslodavce na koje se Uredba odnosi da u skladu s mogućnostima to i ispoštuju.

“Mi smo u cilju potpore zdravstvenom sektoru u našoj županiji učinili niz koraka. U proteklih mjesec dana kroz Izmjene i dopune Financijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja osigurali smo dodatnih 13 milijuna maraka zdravstvenim ustanovama. Ovih dana kroz Izmjene i dopune Proračuna naše županije za 2022. godine osigurali smo dodatnih 3 milijuna KM za primarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno za domove zdravlja”, podsjetio je Pavlović.

/Desk/

Objava Vlada HNŽ-a: Prosvjedi zdravstvenih radnika su opravdani, ali na krivoj su adresi pojavila se prvi puta na Republika.