„Toni je vjerovao da narod koji je iskusio rat, razaranje, žrtve, a mi to jesmo iskusili, ne smije ostati nijem kada drugi prolaze kroz isto“

Na skupu su se obratili ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Vasilj Kirilić, poljski veleposlanik u Hrvatskoj Pawel Czerwinski, Davor Ivo Stier, hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, u ime hrvatskog premijera Andreja Plenkovića solidarnost i podršku Ukrajini izrazio je i potpredsjednik vlade i ministar branitelja Tomo Medved, a poruke podrške izjavio je i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević. Skupu podrška sudjelovali i mnogi drugi hrvatski dužnosnici, građani Zagreba, ali i mnogi izbjeglice iz Ukrajine.

Među govornicima bio je Zdenko Herceg, otac Antonija Tonija Hercega, dragovoljca, časnika elitne francuske vojske porijeklom iz Ljubuškog, a koji je prošle godine herojski poginuo na bojištu u istočnoj Ukrajini, svojim tijelom spasivši živote svojih suboraca.

Njegov otac, akademik, prof. dr. Zdenko Herceg voditelj odjela za epigenomiku i mehanizme pri Međunarodnoj agenciji za istraživanje raka, na ovom skupu podrške za Ukrajinu imao je posebno emotivan i inspirirajući govor.

“Nismo ovdje iz politike, nego iz solidarnosti. U ime sina želim kazati: niste sami, Hrvatska razumije i stoji uz Ukrajinu”, rekao je otac poginulog dragovoljca na ukrajinskom ratištu.

“Toni je vjerovao kako sloboda nije samo riječ, nego i odgovornost. Vjerovao je da narod koji je iskusio rat, razaranje, žrtve, a mi to jesmo iskusili, ne smije ostati nijem kada drugi prolaze kroz isto”, poručio je između ostaloga.

Heroj iz Ljubuškog

Antonio Toni Herceg (1995.) francuski časnik i vojnik, sin znanstvenika Zdenka Hercega voditelja Glavnog centra za rak Svjetske zdravstvene organizacije koji s obitelji živi i radi u Lyonu i nećak bivšeg premijera Hercegovačko-neretvanske županije Nevenka Hercega, poginuo je 6. svibnja 2025. godine na bojištu u istočnoj Ukrajini.

Prema svjedočenju svojih suboraca, junak Toni Herceg svojim tijelom od smrtonosnog drona zaštitio je pripadnike postrojbe kojom je zapovijedao, spasivši ih od neposredne smrti. Njegova svjesna žrtva svjedoči o predanosti služenja drugima, što je uvijek pokazivao u svom mladom životu.

Antonio Toni Herceg izgubio je život kao francuski časnik, dragovoljac na ratištu u ukrajini, junački se žrtvujući za spas svojih suboraca. Vijest o njegovoj smrti prenijeli su brojni ukrajinski mediji, a putem društvenih mreža tisuće Ukrajinaca izražavali su mu zahvalnost i pijetet i smatraju ga herojem.

Kao francuski elitni vojnik, časnik, Toni se u Ukrajini borio u sastavu Defence Intelligence Special Forces (GUR – Obrambene obavještajne specijalne snage) kao operater za izviđanje.

Prema svjedočenju njegovih suboraca, dolazak vrhunskog francuskog vojnika u GUR, za ukrajinske branitelje značio je novi optimizam i ohrabrenje, a svojom pouzdanošću, skromnošću i hrabrošću vrlo brzo je stekao poštovanje i naklonost suboraca.

Ovaj mladi Hrvat dao je život spašavajući ranjene suborce. Pema njihovom svjedočenju, ranjeni suborci trebali su biti evakuirani u oklopnom vozilu, ali vrata oklopnjaka bila su oštećena od eksplozije i nisu se mogla zatvoriti. U tom trenutku ruski dron-kamikaza letio je prema oklopnjaku i ranjenicima, a junak Toni Herceg svojim tijelom stao je ispred drona i svojim ih životom spasio. Ranjeni suborci uspješno su evakuirani na sigurno. Život ovog mladog Ljubušaka i njegovo herojsko djelo utkano je u budućnost ukrajinske slobode i mira.

„Ako padne Ukrajina, ruski diktator će uništiti Europu“

Na zagrebačkom skupu podrške, ukrajinski veleposlanik Vasilij Kirilić, koji je svoju zemlju nazvao “vratima Europe”, na Europskom trgu u Zagrebu je upozorio je: “Ruski diktator Vladimir Putin uništiti će Europu, ako padnu Ukrajinci“.

„Ako izdržimo, to znači da će Europa i dalje napredovati. Da će i dalje cvasti. Ukrajinci ne brane samo moju domovinu, Ukrajinci brane europske vrijednosti, Europu, poručio je Kirilić, čije je veleposlanstvo u suradnji s Gradom Zagrebom organiziralo skup podrške ‘Hrvatska za Ukrajinu’.

Ruska invazija na Ukrajinu započela je 24. veljače 2022. godine.

/Desk/

Objava Na skupu podrške Ukrajinu u Zagrebu i otac poginulog heroja iz Ljubuškog: „Toni je vjerovao kako sloboda nije samo riječ, nego i odgovornost“ pojavila se prvi puta na Republika.

Plaketu mu je uručila predsjednica AMZH-a prof.dr.sc. Alemka Markotić. Ovo je još jedan dokaz znanstvenoj posvećenosti ovog Ljubušaka koji je svoju profesionalnu karijeru izgradio u Francuskoj.

Velika čast

Ovaj uvaženi znanstvenik, porijeklom iz Ljubuškog, u članstvo AMZH primljen je na Simpoziju ‘DIES Scientiae AMZH 2025 – Interdisciplinarne teme suvremene biomedicine – Znanstvena izvrsnost u službi zdravlja’, održanog 11. prosinca u Zagrebu. Između ostalih znanstvenika, i Herceg je ovom prilikom održao znanstveno izlaganje na temu ‘Epigenetika i okoliš u nastanku karcinoma’.

“Imao sam veliku čast biti izabran za člana Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, tijekom svečanosti koja je uključivala i moje predavanje o epigenetici i raku. Ovaj izbor predstavlja jedno od najviših priznanja koje sam primio u svom profesionalnom životu i duboko sam mu zahvalan na njemu. Iako priznaje moj vlastiti znanstveni put u epigenomici raka, prevenciji i okolišnom podrijetlu bolesti, prije svega ga vidim kao kolektivno postignuće. Odražava podršku moje obitelji, predanost mojih ranih učitelja i mentora te vrijednosti usađene tijekom mog obrazovanja”, napisao je Herceg na LinkedIn-u, najvećoj poslovnoj društvenoj mreži na svijetu.

On se također osvrnuo i na svoj rad u IARC-u te naveo kako ga je ta Međunarodna agencija za istraživanje raka duboko oblikovala, ne samo kao znanstvenika, već i kao osobu, nudeći iznimno okruženje u služenju svjetskom javnom zdravstvu.

Čvrsta povezanost sa zavičajem i obitelji

“Imao sam sreću naporno raditi, ali i surađivati ​​s izvanrednim ljudima: talentiranim studentima, postdoktorandima, osobljem i suradnicima diljem svijeta, uključujući mnoge kolege u Hrvatskoj s kojima sam izgradio dugotrajne znanstvene i obrazovne veze. Kakav god utjecaj moj rad imao, neodvojiv je od njihovog. Zahvalan sam Akademiji na ovom priznanju (prof. dr. sc. Alemki Markotić i njezinim kolegama) za njihov velikodušan prijem na godišnjem sastanku Akademije i nadam se da će to dodatno ojačati mostove između međunarodnih istraživanja i nacionalnih napora za bolje razumijevanje, sprječavanje i smanjenje tereta raka”, zaključio je u svojoj zahvali ovaj znanstvenik.

Epigenetika kao ključ budućnosti prevencije

Na poziv Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, Herceg je održao posebno predavanje za stručnu javnost, naglašavajući kako je epigenetika – znanost o reverzibilnim promjenama koje naše okruženje i način života ostavljaju na našoj DNK – dala ključni uvid u razumijevanje nastanka raka.

“Svi ključni događaji u tumorskoj stanici, poput utišavanja tumorskih supresora, događaju se i epigenetički, dakle bez mutacija u genima”, objasnio je Herceg, referirajući se na utjecajne radove iz svojeg laboratorija . “Upravo ta reverzibilnost čini epigenetičke promjene izuzetno obećavajućim metama za nove strategije prevencije, ranog otkrivanja i liječenja raka.”
U svom istraživanju, Hercegov tim primjenjuje napredne analitičke alate i učenje kako bi pronašao epigenetičke “mape” rizika u krvi. Njihovi rezultati pokazuju da se, na temelju ovih biomarkera, rizik od raka dojke može predvidjeti s visokom točnošću do 15 godina prije kliničke dijagnoze.

Izazov i poziv na interdisciplinarnu suradnju

Glavno predavanje pod nazivom ” Epigenetika i okoliš u nastanku karcinoma”, održano na simpoziju AMZH, bilo je poziv na djelovanje. Herceg je istaknuo da rješavanje složenih izazova poput uzroka raka zahtijeva prevladavanje tradicionalnih granica između disciplina, institucija i zemalja.

Kao primjer dobre prakse naveo je prošlogodišnju uspješnu obranu doktorata svog studenta Thanosa Mouchtarisa-Michailidisa, koji je istraživao uzroke raka kod djece u Africi. Rad je proveden pod zajedničkim mentorstvom IARC-a i Sveučilišta u Gentu, uz financiranje Flamanskog znanstvenog fonda, što pokazuje snagu globalnih partnerstava.

Međunarodno etablirani stručnjak s jakom vezom s domovinom

Zdenko Herceg započeo je svoju znanstvenu karijeru nakon doktorata iz biokemije na Sveučilištu St Andrews u Velikoj Britaniji. Nakon postdoktorskog rada u Beču, pridružio se IARC-u 1997. godine, gdje je danas voditelj Odjela. Autor je više od 200 znanstvenih radova (s 30 000 citata) i voditelj velikih međunarodnih projekata koje financiraju Europska unija, američki NIH i Zaklada Billa i Melinde Gates.

Ove godine održao je ključna predavanja na prestižnim forumima u Japanu i Kini, potvrđujući svoj status globalnog lidera u području epigenomike raka.

Unatoč međunarodnoj karijeri, Herceg je održavao snažne veze s hrvatskom znanošću, dugogodišnju suradnju s kolegama i mentorstvo mladim znanstvenicima iz Hrvatske. Njegov izbor u AMZH predstavlja važan korak u jačanju mostova između vrhunske svjetske znanosti i nacionalnih napora u borbi protiv raka.

No, moglo bi se kazati kako je ovo priznanje i njegovom rodnom zavičaju, Ljubuškom, na kojeg on uvijek rado podsjeća, kao i na čvrstu povezanost s obitelji. I u danima radosti, ali i u danima neizmjerne tuge.

Podsjetimo da je njegova obitelj pretrpjela tragičan gubitak – sin ovog znanstvenika, Antonio Toni Herceg, časnik francuske vojske, u svibnju ove godine junački je poginuo na ukrajinskom ratišu – svojim tijelom od smrtonsonog ruskog drona zaštitioje pripadnike postrojbe kojom je zapovijedao te tako spasio vojnike i ranjenike od sigurne smrti. Inače, znanstvenik Zdenko Herceg brat je bivšeg premijera HNŽ-a i profesora na Sveučilištu u Mostaru, dr.sc. Nevenka Hercega.

Istaknuti pojmovi:

-Epigenetika: Znanstvena disciplina koja proučava reverzibilne promjene DNK koje utječu na aktivnost gena, a uzrokovane su čimbenicima okoliša i načinom života.

-Biomarker: Mjerljiva biološka karakteristika (poput specifične promjene u DNK) koja može ukazivati na prisutnost bolesti ili povećan rizik za njezin razvoj.

-IARC (Međunarodna agencija za istraživanje raka): Specijalizirana agencija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) sa sjedištem u Lyonu, čija je misija koordinirati i provoditi istraživanja o uzrocima i prevenciji raka.

/Republika/

Objava Znanstvenik svjetskog glasa iz Ljubuškog, prof.dr.sc. Zdenko Herceg primljen u AMZH pojavila se prvi puta na Republika.

Na ovom simpoziju, koji je kao središnju temu imao najnovija otkrića o utjecaju okolišnih čimbenika na inicijaciju i napredovanje raka, između ostalih, sudjelovao je i dr. Zdenko Herceg, jedan od 20 najeminentnijih znanstvenika odabranih iz cijelog svijeta. Dr. Zdenko Herceg je rođeni Ljubušak i brat bivšeg premijera HNŽ-a dr. Nevenka Hercega, a koji je izgradio svjetski uspješnu znanstvenu karijeru i voditelj je Odjela za epigenomiku i mehanizme u Međunarodnoj agenciji za istraživanje raka (IARC) u Lyonu (Francuska).

Na simpoziju je istaknuto kako novi dokazi dovode u pitanje genetski “multi-hit” model karcinogeneze pokazujući da su “pokretačke” mutacije često prisutne u normalnom tkivu, ali nisu dovoljne za pojavu raka.

U svom predavanju, dr. Herceg predstavio je nedavna otkrića svog tima koji ukazuju da epigenetike promjene djeluje kao glavni mehanizam pomoću kojeg karcinogeni okoliša iniciraju tumore. Za svoja otkrića u istraživanju raka dr. Herceg je primio nagradu osobno od japanskog princa Hitachija, što je privilegija samo rijetkih i vrlo uspješnih znanstvenika.

/Desk/

Objava Japanski princ Hitachi za istraživanja o raku nagradio dr. Zdenka Hercega pojavila se prvi puta na Republika.

To je rezultat najnovijeg globalno priznatog istraživanja koje sa svojim timom provodi prof.dr.sc. Zdenko Herceg, molekularni biolog i genetičar, voditelj Laboratorija za epigenetiku i Odjela za molekularne mehanizme razvoja karcinoma na Međunarodnom institutu za istraživanje raka (IARC) pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, u francuskom Lyonu. Inače, prof. dr.sc. Zdenko Herceg podrijetlom je iz Ljubuškog i brat je premijera HNŽ-a dr.sc. Nevenka Herecega.

Intervju  Slobodne Dalmacije  s ovim znanstvenikom prenosimo u cijelosti:

Profesor Herceg jedan je od vodećih svjetskih znanstvenika s reputacijom lidera u primjeni epigenomskih analiza u oblasti istraživanja tumora i s autoritetom posebno naglašava da se kod dječjih tumora jako sumnja na pesticide i tzv endokrine disruptore, na kojima je sve veći fokus istraživanja, jer ima sve više dokaza da su bitni za opake bolesti.

Što je cilj opsežnog istraživanja o tumorima kod djece?

– Sveobuhvatni cilj ovog projekta je razumjeti temeljne uzroke tumora u djece i adolescenata kroz istraživanje molekularnih promjena uzrokovanim čimbenicima rizika i identificiranje tzv. nove generacije markera za stratifikaciju rizika, ranu dijagnozu i terapiju. Mi smo postulirali da se promjene epigenoma povezane s rizikom od raka u djetinjstvu i izloženošću čimbenicima iz okoliša, prehrane i načina života tijekom trudnoće mogu identificirati u krvnim stanicama pri rođenju, te da te promjene mogu poslužiti kao moćni biomarkeri u primarnoj i sekundarnoj prevenciji kao i ciljanoj terapiji raka u djetinjstvu.

Ovaj projekt je jedinstven u svijetu i ima istinski globalni karakter. U više od 10 godina, uspjeli smo napraviti studiju koja obuhvaća više od pola milijuna tzv.parova majka:dijete. Ova studija pruža jedinstvenu platformu prospektivnih podataka i biouzoraka (dobivenih prije nego se razvije rak u djetinjstvu) iz različitih kohorti diljem svijeta.

Istraživanja se oslanjaju na jedinstvene uzorke krvi iz pupkovine (iznimno velika i jedinstvena kolekcija bioloških uzoraka) prikupljenih od velikih kohorti grupiranih u nekoliko konzorcija kao i vrhunske laboratorijske tehnologije.

Što je bio najvažniji povod Vašeg velikog istraživačkog rada na ovu temu?

-Budući da danas više djece umire od raznih malignih oboljenja nego od bilo koje druge bolesti, razumijevanje uzroka ovih karcinoma ključno je za njihovo sprječavanje, rano otkrivanje i pronalaženje učinkovitih lijekova. Novije epidemiološke studije ukazuju za uzročnu vezu između čimbenika koji su vezani za život u utrobi majke i povećanog rizika od tumore u djece. Naša centralna hipoteza je bila da adaptivni odgovori tijekom inutero života mogu deregulirati normalan razvoj tkiva i organa, što dovodi do tumorskog procesa.

Naša daljnja hipoteza je da se ove epigenetske promjene mogu detektirati i istražiti kroz izradu molekularnih mapa pri samom rođenju i stoga mogu pružiti kritičan uvid u mehanizme koji su u pozadini dječjih malignosti, kao i otkriti biljege (biomarkere) koji se mogu iskoristiti u screeningu, terapiji i prevenciji tumora. U središtu ovih molekularnih mapa leži epigenom koji modificira našu DNK ostavljajući molekularne otiske nasljeđa i okoliša – drugim riječima, epigenom je rezultat interakcije naših gena i našeg okoliša koji utječe na naš nasljedni materijal.

Koliko su učestale tumorske bolesti kod djece?

– Sveobuhvatne statističke studije temeljene na nacionalnim registrima karcinoma u cijelom svijetu ukazuju da su leukemije i tumori mozga najčešći oblici malignih oboljenja u dječjoj dobi. Međutim, tumori dječje dobi su raznoliki, stoga su od iznimne važnosti napori međunarodne znanstvene zajednice u prikupljanju bioloških uzoraka i podataka o njima, iz što više zemalja diljem svijeta.

Postoji li razlika u njihovoj učestalosti kroz desetljeća?

– Temeljni znanstveni podaci pokazuju da je od 1980-ih globalna učestalost, broj registriranih karcinoma u djece u dobi od 0-14 godina, u stalnom porastu. Isto tako, učestalost dječje leukemije, najčešće podvrste tumora djece, je izuzetno značajan. Svake godine samo u SAD-u, više od 3000 djece i adolescenata oboli od dječje leukemije, a prosječni trošak hospitalizacije po pacijentu procijenjen je na oko 50.000 USD. U Europi je incidencija raka u dječjoj dobi također značajno porasla tijekom posljednjih desetljeća a taj porast je najizraženiji među mlađom djecom. Također, treba istaknuti da se ovaj porast incidencije tumora dječje dobi ne može jednostavno pripisati boljoj dijagnostici u razvijenim zemljama. Iako je postignut važan napredak u dijagnozi i liječenju nekih oblika dječje leukemije, daleko manji je napredak načinjen za druge vrste malignih oboljenja, te tumori u djetinjstvu ostaju vodeći uzrok smrtnosti djece i adolescenata. Osim toga, liječenje tumora u djetinjstvu često uzrokuje velike zdravstvene probleme mjesecima ili godinama nakon uspješnog liječenja.

Koliki je utjecaj genetike na tumore dječje dobi?

– Kao i kod tumora odraslih osoba, iznimno mala frakcija (oko 5 posto) svih tumora dječje dobi može se pripisati genetskom nasljeđu. Jedan od najpoznatijih primjera je maligni tumor oka u djece, koji je uzrokovan nasljednom mutacijom. Poznati su također tzv. obiteljski sindromi koji čine djecu iznimno prijemčivom raznim malignim oboljenjima. Najpoznatiji su Beckwith-Wiedemannov sindrom, Li-Fraumeni sindrom, von Hippel-Lindauov sindrom i Fanconijeva anemija. Ovi sindromi su srećom izuzetno rijetki što potvrđuje da genetsko nasljeđe može objasniti izuzetno mali dio svih tumora dječje dobi.

Koji drugi čimbenici presudno utječu?

– Uzroci malignih oboljenja dječje dobi su i danas velika misterija. Teško je odrediti čemu su djeca mogla biti izložena u majčinoj utrobi ili u ranom postnatalnom razvoju. Usprkos tome, otkriveno je da melanom u djece ima genomskih sličnosti s melanomom koji se javlja u odraslih, uključujući prisustvo tzv. UV-induciranih mutacija. Ionizirajuće zračenje može dovesti do razvoja leukemije i drugih karcinoma kod djece. Djeca koja su bila izložena zračenju atomskih bombi Hiroshima i Nagasaki tijekom Drugog svjetskog rata imala su povećan rizik od leukemije, a djeca koja su bila izložena zračenju Černobila imala su povećan rizik od raka štitnjače.

Utvrđeno je da su djeca čije su majke imale rendgenske snimke tijekom trudnoće ili djeca izložena dijagnostičkom medicinskom zračenju iz kompjuterizirane tomografije (CT) imaju povećan rizik od tumora mozga i neke vrste leukemije. Zanimljivo je da su genetičke analize potomaka ljudi koji su bili izloženi zračenju u Černobilu pokazale da ovo izlaganje nije dovelo do povećanja genetskih aberacija (mutacija), što sugerira da se rizik od dječje leukemije može prenijeti na djecu putem drugih (ne-mutacijskije) mehanizama.

Neke podvrste leukemija djece su povezane s očevim pušenjem kao i izlaganje roditelja pesticidima. Nekoliko studija su izloženost pesticidima doveli u uzročnu vezu s tumorima mozga u djetinjstvu. Slična veza postoji i s majčinom konzumacijom suhomesnatih proizvoda.

Identificirani su i čimbenici koji bi mogli biti povezani sa smanjenim rizikom od raka u djetinjstvu. Na primjer, dojenje i izloženost rutinskim infekcijama u djetinjstvu povezani su sa smanjenim rizikom od razvoja dječje leukemije. Isto tako, majčina konzumacija folata povezana je sa smanjenim rizikom od leukemije i tumora mozga dječje dobi.

Na molekularnoj razini, osim genetike, koja igra relativno minornu ulogu u nastanku tumora djece, epigenetika je izgledno u središtu mehanizama razvoja tumora djece. Epigenom koji modificira našu DNK ostavljajući molekularne otiske nasljeđa i okoliša – drugim riječima, epigenom je rezultat interakcije naših gena i našeg okoliša koji utječe na naš nasljedni materijal.

Varira li incidencija raka u djetinjstvu između zemalja i regija?

-Incidencija raka dječje dobi značajno varira između zemalja i regija u svijetu. Velika studija koju je proveo naš institut (temeljena na 153 registra iz 62 zemlje) pokazala je da su stope incidencije bile nešto veće u dječaka nego u djevojčica (omjer io je bio 1,17 u dobi do 14 godina) i varirao je ovisno o dobi, regiji i dijagnostičkoj skupini. U svim regijama, incidencija je viša u dječaka nego u djevojčica, osim za dobnu skupinu nativnih Amerikanaca (starosjedilaca u SAD-u) od 15 do 19 godina i u istočnoj Aziji, gdje su djevojčice imale veću incidenciju.

Najveći omjer incidencije spolova primijećen je u dobnoj skupini od 5-9 godina u južnoj Aziji (Indija). Tumori bubrega i tzv. epitelni tumori češći su u djevojčica. Incidencija se razlikuje među regijama, pa u Europi jug ima veću incidenciju od sjevernoeuropskih zemalja. Interesantno, kod mladih od 15 do 19 godina najniža incidencija zabilježena je u južnoj Aziji (Indija), dok je najviša u nekim pretežno ‘bijelim’ populacijama Sjeverne Amerike, Europe i Oceanije. Uzroci nisu poznati.

Može li se umanjiti rizik za razvoj bolesti?

– Rak dječje dobi je najvjerojatnije uzrokovan kombinacijom čimbenika tijekom života u utrobi majke i ranog postnatalnog perioda. Istraživanja sugeriraju da danas možemo poduzeti korake kako bismo zaštitili zdravlje beba i male djece i smanjili njihove šanse za oboljevanje od raka. To se odnosi na poticanje ponašanja: unos dovoljno folne kiseline tijekom trudnoće, dojenje, dovoljna fizička aktivnost tijekom djetinjstva, kao i osiguravanje stabilnih, njegujućih odnosa i okruženja za djecu i obitelji. Osim toga važno je izbjegavanje alkohola i duhana tijekom trudnoće, čuvanje djece od pasivnog pušenja, smanjenje izloženosti zagađenju zraka, izbjegavanje izlaganja kemikalijama, ograničavanje količine zračenja tijekom medicinskih pretraga. Iako su istraživanja u tijeku postoji sumnja da mnogi pesticidi mogu predstavljati rizik za tumore djece.

Što je najvažniji rezultat istraživanja?

– U ovom istraživanju mapirajući epigenom od rođenja do dijagnoze tumora dječje dobi, mi smo na tragu da pronadjemo najranije ishodište raka. Naš fokus na epigenetske promjene već pruža interesantne rezultate. Primjer za ovo je naša najnovija studija (koja će biti uskoro objavljena), a koja je potvrdila da molekularne (epigenetske) promjene povezane s dječjim leukamijama mogu biti identificirane pri rođenju. Na primjer, mi smo proveli profiliranje kompletnog epigenoma u uzoracima krvi prikupljenih pri rođenju djece s tri kontinenta (Europa, Amerika i Australija) koja su kasnije razvila akutnu limfoblastičnu leukemiju, najčešće maligno oboljenje u djece. To nam je omogućilo precizno identificiranje promjene u odredjenim genima koji su ukazali ne samo na rizik od oboljenja nego i preživljenje pacijenata. Važno je naglasiti, da su, za razliku od genskih mutacija, epigenetičke promjene potencijalno reverzibilne, što ih čini moćnim metama za razvoj strategije prevencije i personalizirane terapije bolesti.

Na koji način se šira javnost može upoznati s rezultatima?

-Na službenom Youtube kanalu Međunarodne agencije za istraživanje raka objavljen je video na jedanaest svjetskih jezika kako bi bio što dostupniji javnosti, dosegnuo što veću publiku i pobudio svijest o važnosti mapiranja samih uzroka opasnih oboljenja, s naglaskom na naše predispozicije, čimbenike okoliša kao i mogućnost preventivnog djelovanja što je svojevrsna revolucija u istraživanju raka kod djece.

/Republika/

Objava Hrvatski genetičar iz Ljubuškog sa svojim timom zaslužan za revolucionarno otkriće – Otkriveno što uzrokuje rak kod djece: ‘Genetika je kriva u samo 5 posto slučajeva…‘ pojavila se prvi puta na Republika.

Video donosi kratak pregled istraživačkog rada kojem su na čelu dr. Zdenko Herceg, brat predsjednika Vlade HNŽ te dr. Akram Ghantous.

“Video donosi kratki pregled velikog projekta odnosno globalno priznatog istraživačkog rada kojem su na čelu moj brat dr. Zdenko Herceg i dr. Akram Ghantous”, objavio je na Facebooku premijer HNŽ-a Nevenko Herceg.

U ovom videu dr. Herceg pojašnjava izazove, dvojbe i rezultate istraživanja koje bi mogli spasiti broje dječje živote i olakšati im put do izlječenja.

“Tumori dječje dobi glavni su uzrok smrti među svim bolestima u djece, pa je razumijevanje uzroka takvih bolesti ključno. Međutim, tumori dječje dobi raznoliki su i rijetki. Stoga su od iznimne važnosti napori međunarodne znanstvene zajednice u prikupljanju bioloških uzoraka i podataka o njima, iz što više zemalja diljem svijeta.
Biloški uzorci korišteni u istraživanjima tumora dječje dobi uglavnom su prikupljeni nakon početka bolesti. Međutim, u ovakvim uzorcima identificirani biomarketi i biološki procesi mogu predstavljati posljedicu raka, a ne njegov uzrok – što je poznato kao obrnuta uzročnost “reverse causality”. Imajući na umu činjenicu da tumori dječje dobi mogu biti in-utero podrijetla, odlučili smo putovati u prošlost, te prikupiti uzorke krvi djece pri rođenju prije potencijalnog razvoja tumora u djetinjstvu. Neki od tih uzoraka, poput Guthrie Kartica, često su dostupni zbog rutinskih pregleda pri rođenju. Iz takvih uzoraka profiliramo DNK, izrađujući takozvane molekularne mape novorođenčadi prije razvoja same bolesti”, kaže u ovom videu dr. Herceg.

On nadalje pojašnjava:

“U središtu ovih mapa leži epigenom koji modificira našu DNK ostavljajući molekularne otiske nasljeđa i okoliša, drugim riječima, epigenom je rezultat interakcije naših gena i našeg okoliša koji utječe na naš nasljedni materijal. Zbog toga epigenom može poslužiti kao molekularni zapis – svojevrsni dnevnik – ranih životnih čimbenika kojima je novorođenče bilo izloženo u majčinoj trudnoći. Fetalno razdoblje života ima snažan utjecaj na ljudski razvoj i uglavnom ga pokreću epigenetički mehanizmi koji oblikuju naše stanice i organe. Za razliku od genskih mutacija, epigenetičke promjene su potencijalno reverzibilne, što ih čini moćnim metama za razvoj strategije prevencije bolesti i nakon što stvari pođu po zlu. U ovom istraživanju mapiramo epigenom od rođenja do dijagnoze tumora dječje dobi, vraćajući se na neki način u prošlost kako bi pronašli najranije ishodište raka. Kombinacije epidemiologije i vrhunske laboratorijske tehnologije može pružiti inovativan pristup u otkrivanju uzročnosti raka te usmjeriti razvoj budućih preventivnih strategija. Ovo istraživanje bi također moglo otkriti novu generaciju biomarketa koji bi pomogli u identifikaciji djece s visokim rizikom od oboljenja i boljem razumijevanju molekularne osnove razvoja raka pružajući tako atraktivne molekularne mete za prevenciju i personaliziranu terapiju”.

Četitavši svome bratu na velikom znanstvenom postignuću te ističući ponos, premijer HNŽ-a, Nevenko Herceg je napisao:” “Video je preveden na jedanaest svjetskih jezika kako bi bio što dostupniji javnosti, dosegnuo što veću publiku i pobudio svijest o važnosti mapiranja samih uzroka opasnih oboljenja, s naglaskom na naše genetske predispozicije i mogućnost preventivnog djelovanja kako bi se spriječilo oboljenje, što je svojevrsna revolucija u istraživanju raka kod djece”.

/Republika/

Objava Ljubušak, dr. Zdenko Herceg, na čelu inovativnog istraživanja uzroka i prevencije tumora kod djece pojavila se prvi puta na Republika.

Dr. Zdenko Herceg održao je predavanje o predviđanju i riziku od raka dojke – kako znanstvenici IARC-a “čitaju kartu” skrivenu u krvi žene.

Naime, novom videu povodom obilježavanja Mjeseca borbe protiv raka dojke, dr. Zdenko Herceg, voditelj Odjela za epigenomiku i mehanizme u Međunarodnoj agenciji za istraživanje raka (IARC), objašnjava kako znanstvenici IARC-a identificiraju biomarkere u krvi žena kako bi točno predvidjeli njihov rizik od razvoja rak dojke.

Koristeći  najsuvremenije analitičke alate razvijene u IARC-u, znanstvenici mapiraju epigenom. Epigenom određuje kako naša tijela i stanice rade na temelju genetskog materijala koji naslijedimo od svojih roditelja, stvari s kojima se susrećemo u našem okruženju i našeg načina života.

U videu dr. Herceg opisuje kako istraživači IARC-a stvaraju ove karte, kako su identificirali biomarkere povezane s rizikom od raka i kako bi to moglo promijeniti prevenciju raka i liječenje raka u budućnosti.

No, jedna od zanimljivosti je i ta da je dr. Herceg brat premijera HNŽ-a dr.sc. Nevenka Hercega.

/Republikainfo.com/

Objava SVJETSKI, A NAŠ Dr. Zdenko Herceg održao predavanje za IARC o najnovijim otkrićima u liječenju i prevenciji raka dojke pojavila se prvi puta na Republika.