Klub izaslanika bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a uputilo je zahtjev Vijeću za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa Ustavnog suda RS u svezi ove zakonske odredbe.

Iz Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS poručili su, nakon usvajanja dopuna Zakona kako je “cilj zabrane zastave s ljiljanima napraviti Bošnjake narodom trećeg reda u RS” te da će sljedeći korak biti obraćanje Ustavnom sudu BiH. Ali, u odluci stoji kako se zakon ne odnosi na nekadašnju zastavu Republike BiH koju okarakteriziraju ljiljani, već na zastavu Armije RBiH koju okarakterizira natpis ‘Armija Republike Bosne i Hercegovine’ s dva ukrštena mača i grbom s ljiljanima.

Ovu razliku ne razumiju, ili ne žele razumjeti, niti pojedini služenici MUP-a RS koji su nakon izglasavanja zakona počeli sankcionirati one koji su u pojedinim prigodama isticali zastavu nekadašnje RBiH.

Podsjetimo, nakon što je Vlada RS početkom srpnja usvojila Zakon o dopunama Kaznenog zakona RS, a kojim se za javno isticanje i promoviranje zastava i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine uvodi kazna zatvora od tri godine, odnosno, do pet godina zatvora, ukoliko su posrijedi teže posljedice.

Također, Zakonom o dopunama Kaznenog zakona RS, izuzev simbola Armije RBiH, uvedene su zatvorske kazne za sve one koji putem medija, društvenih mreža, na javnom mjestu ili javnom skupu “promoviraju, veličaju, šire, podržavaju ili potiču pozitivno vrednovanje, prihvaćanje ustaštva ili ustaške ideologije NDH”.

No, zakon nema kaznene odredbe o veličanju četničkog pokreta.

Vijeće je, između ostaloga, ocijenilo kako su navodi Kluba izaslanika bošnjačkog naroda prema kojima je “ratio legis” osporenih zakonskih odredaba sankcioniranje isticanja službenih obilježja Republike BiH na teritoriji RS-a irelevantni, jer se osporeni zakon ne odnosi na zastavu RBiH, niti na pitanje međunarodnopravnog kontinuiteta BiH, a kako to smatra Klub delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda Republike Srpske.

Vijeće smatra da se ni navodi ovog Kluba prema kojima Armija BiH predstavlja važan dio kolektivnog identiteta bošnjačkog naroda ne mogu dovesti u svezu sa odredbom iz Ustava Republike Srpske dopunjenog amandmanom o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda.

“Iz istih razloga, prema ocjeni Vijeća, nije osnovano dovođenje u vezu simbola navedene oružane formacije s obrazovanjem, vjeroispoviješću, jezikom, njegovanjem kulture, tradicijom i kulturnim nasljeđem bošnjačkog naroda”, stoji u obrazloženju odluke.

Ostale navode iz obrazloženja o povrjedi vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda Vijeće je ocijenilo paušalnim, budući da ne sadrže pravnu argumentaciju u smislu ustavnih jamstava o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa i ne mogu se, u smislu Ustava RS-a, dovesti u svezu s vitalnim nacionalnim interesom jednog konstitutivnog naroda.

No, Ustavni sud RS-a je donio i odluku o vetu na Zakon o dopunama Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti, rekavši da je ovdje povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka. Vijeće ovog suda za zaštitu vitalnog interesa utvrdilo je da je kroz zakonsku formulaciju “osjećaje srpskog naroda” povrijeđeno načelo konstitutivnosti i ravnopravnosti iz Ustava Republike Srpske.

Smatra da je legitimno pravo svakog konstitutivnog naroda da zakonodavnim mehanizmima očuva svoj nacionalni identitet, pri čemu nijedan konstitutivni narod ne može imati dominantan položaj u odnosu na jedan ili drugi, odnosno sva tri konstitutivna naroda svoja prava, slobode i obaveze ostvaruju pod jednakim uvjetima i na način kako je to utvrđeno Ustavom Republike Srpske.

“U tom smislu, isticanjem interesa samo jedne etničke grupe, odnosno selektivnom zaštitom vrijednosti samo jednog naroda kroz osporenu zakonsku formulaciju povrijeđeno je načelo konstitutivnosti i ravnopravnosti konstitutivnih naroda”, navode iz Ustavnog suda RS-a.

/Republika/

Objava Ustavni sud RS: Zabranjena je zastava Armije RBiH, a ne Republike BiH, nije povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka pojavila se prvi puta na Republika.

Svako tko ih ističe ili pomovira može biti kažnjen sa tri i pol godine zatvora, stoji u izmjenama Kaznenog zakona RS, usvojenom po hitnom postupku na sjednici u srijedu, 9. srpnja.

Kako se precizira u tekstu zakona, zatvorska kazna uvodi se za svakog tko putem medija, društvenih mreža, na javnom mjestu ili javnom skupu “promovira, veliča, širi, podržava ili potiče pozitivno vrjednovanje, prihvaćanje ustaštva ili ustaške ideologije NDH i javno isticanje i promoviranje zastava i simbola Armije BiH”.

Usvajanju zakona prethodile su reakcije pravnih stručnjaka i dužnosnika, koji upozoravaju da bi njegove odredbe mogle biti u koliziji s državnim Zakonom o obrani BiH.

Stručnjak za ustavno pravo Davor Trlin, ranije je za Radio Slobodna Europa (RSE) rekao kako simboli Armije Republike BiH nisu samo povijesna obilježja, nego dio zakonom uređenog sustava vojnog nasljeđa Oružanih snaga BiH.

Zakonom o obrani BiH uspostavljena su tri pješadijska puka koja baštine tradiciju Armije Republike BiH, Vojske Republike Srpske i Hrvatskog vijeća obrane, a pripadnici tih jedinica legalno koriste njihova obilježja tijekom službenih vojnih svečanosti.

“Entitet nema nadležnost da k<znenim zakonom proglašava nezakonitim simbole koje država BiH priznaje kroz vlastiti sustav obrane”, rekao je Trlin za RSE.

Prije nego što stupi na snagu, zakon može biti osporen u Vijeću naroda Republike Srpske kroz mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

Ako ne bude zaustavljen u toj proceduri, bio bi objavljen u Službenom glasniku RS-a, nakon čega bi mogao biti predmet ocjene ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH, koji bi, prema ocjeni stručnjaka za ustavno pravo Davora Trlina, mogao imati konačnu riječ.

Prijedlog je ranije osporio i potpredsjednik entiteta Republika Srpska Ćamil Duraković, koji je zatražio njegovo povlačenje iz skupštinske procedure, navodeći da zadire u oblast vojnog nasljeđa koja je uređena državnim Zakonom o obrani BiH.

Zakonom se formalno kriminalizira javno isticanje simbola Armije Republike BiH, ali su u Republici Srpskoj i ranije zabilježeni slučajevi u kojima je policija protiv građana podnosila prekršajne prijave zbog isticanja zastave Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima, iako nijedna zastava nije zabranjena zakonom.

Sudovi su u više takvih slučajeva ocijenili da samo isticanje zastave Republike BiH ne predstavlja niti kazneno djelo, kao ni govor mržnje, piše RSE.

/Desk/

Objava Skupština RS usvojila zakon: Tri godine zatvora za zastavu Armije BiH i oznaka NDH pojavila se prvi puta na Republika.

Za ovaj pothvat Amelu je trebalo desetak minuta penjanja, a visina koja bi kod većine ljudi izazvala vrtoglavicu, za njega je tek uobičajeno radno okruženje.

“Meni je to sasvim normalna visina, radio sam i na projektima višim od 70 metara. Hrvatsku trobojnicu odlučio sam postaviti uoči važne utakmice između Hrvatske i Portugala”, izjavio je Velić.

Podrška objema reprezentacijama

Amelov sportski duh i podrška nisu stali samo na dizalici, koja je, kao dodatni kuriozitet, već obojena u prepoznatljive crveno-bijele kvadratiće. Službeno vozilo tvrtke također je prigodno ukrasio dvama obilježjima.

“Želio sam na ovaj način odati počast i nogometašima BiH. Siguran sam da će i Hrvatska i BiH pobijediti u svojim utakmicama i proći dalje”, optimističan je Amel.

Koncentracija na visini i svakodnevni predah

Nakon napornih i zahtjevnih smjena na visini, koje zahtijevaju maksimalnu mentalnu i fizičku koncentraciju, Amel se redovito opušta u obližnjem splitskom kafiću “Maduro”, gdje je već postao dobro poznato lice.

“Stavio sam zastavu oko vrata i odnio je na vrh. Nije mi to bilo naporno jer se ionako svaki dan penjem na dizalicu, naviknuo sam”, pojašnjava kranist kroz smijeh.

Zbog najave lošeg vremena i jakog vjetra koji bi mogao oštetiti ili zapetljati desetometarsko platno, Amel je privremeno skinuo trobojnicu s krana, no najavio je kako će je ponovno ponosno podignuti iznad Splita čim se vremenski uvjeti stabiliziraju.

(izvor: Slobodna Dalmacija)

Objava Hrabri pothvat u Splitu: Amel se popeo na vrh krana s hrvatskom trobojnicom pojavila se prvi puta na Republika.

Predstavljala je državnopravnu nasljednicu nekadašnje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (SRBiH) koja je bila jedna od šest republika nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), prethodnicu današnje Bosne i Hercegovine.

Iako međunarodno priznata u granicama jugoslavenske republike SRBiH, ona je de facto postojala samo na prostoru koji je bio pod kontrolom Armije BiH. Od tog prostora i teritorija Hrvatske Republike Herceg-Bosne, Washingtonskim sporazumom 1994. godine dogovoreno je formiranje Federacije BiH. Daytonskim sporazumom Federacija BiH postala je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.

Ustav Bosne i Hercegovine, u članku 1, kaže: Republika Bosna i Hercegovina, čije je službeno ime od sada ‘Bosna i Hercegovina’, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutarnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom i s postojećim međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje država članica Ujedinjenih naroda, i kao Bosna i Hercegovina može zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama u okviru sustava Ujedinjenih naroda, kao i u drugim međunarodnim organizacijama.

Prijepori i revizionizam

Na dan prijema RBiH u članstvo UN-a, službena himna bila je ‘Jedna si jedina’, a tadašnja zastava značajno se razlikovala od današnje službene zastave države Bosne i Hercegovine (BiH). Naime, 4. svibnja 1992. Predsjedništvo RBiH usvojilo je izgled zastave i grba sa srednjovjekovnim simbolom starih bosanskih kraljveskih vladara Kotromanića – točnije, to je bila replika grba prvog bosanskog kralja Tvrtka I. Kotromanića, zlatno obrubljeni plavi štit s kosom linijom i šest zlatnih ljiljana.

Kotromanići su dinastija koja je vladala srednjovjekovnom Bosnom, isprva kao banovi, a kasnije i kao kraljevi, približno od 1250. do 1463. Dinastija Kotromanića nestala je s osmanskim osvojenjem srednjovjekovne Bosne 1463., pogubljenjem posljednjega kralja Stjepana Tomaševića (1461–63) te smrću njegova strica Radivoja Ostojića. Kotromanić su imali i uske obiteljske veze sa srpskim velikašima, a zbog vladavine nad dijelom srpskih područja nosili su titulu i ‘srpski despot’.

Sultan Mehmed II. u svom taboru pred Jajcem 25. svibnja dao je pogubiti Stjepana Tomaševića, njegovog strica Radivoja i mnogo bosanske vlastele. Tako je smrću posljednjega bosanskog kralja Bosna izgubila svoju samostalnost i postala osmanski Bosanski sandžak.

Inače, posljednjega bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, okrunilo je izaslanstvo pape Pia II. koji mu je, kao znak podrške, poslao krunu kojom je u Crkvi svete Marije u Jajcu, u studenom 1461. godine, okrunjen za bosanskog kralja od papinog izaslanika.

Tijekom cijele vladavine Kotromanići su bili, tješnje ili slabije, vazalski povezani s hrvatsko-ugarskim kraljevima. Glavni posjedi nalazili su im se u sr. Bosni, u dolini rijeke Bosne do Vranduka i u župi Lašvi. Od značajnijih gradova posjedovali su Visoko, Sutjesku, Bobovac, Fojnicu i Kreševo te okolna rudarska naselja. Smrću Hrvoja Vukčića Hrvatinića stekli su Plivsku i Lučku župu s Jajcem, u kojem su stolovala dva posljednja bosanska kralja.

Također, bijeli ljiljan jedan je od najprepoznatljivijih kršćanskih cvjetnih simbola koji se u ikonografiji najčešće povezuje upravo s Djevicom Marijom i svetim Antom Padovanskim.

Međutim, nevjerojatno je kako su se, povijesnim događajim koji su uslijedili, Hrvati skoro u potpunosti “odrekli” svojih bosansko-hrvatskih vladara i povijesti, kao i jednog od najprepoznatljivijih kršćanskih simbola. S druge strane, te iste simbole prihvatili su Bošnjaci-Bosanci kao dio svojega nacionalnog identiteta.

Naime, ovaj, nešto izmijenjeni grb RBiH – sa dva ukrštena mača zlatne boje ispod štita, postao je službeni grb Armije RBiH, 4. srpnja 1992. službeno nazvane Armija Republike Bosne i Hercegovine, dok je do tada je korišten stari naziv TO BiH.

Izbijanjem bošnjačko-hrvatskih sukoba i žrtava na obje zaraćene strane, grb RBiH i Armije RBiH za Hrvate je postao simbol neprijateljske vojske, a grb Kotromanovića čijeg su posljednjeg vladara pogubile Osmanlije tijekom svojih osvajanja, i kršćanski simbol ljiljan – omrznuti. U značajnom dijelu Bošnjaka-Bosanaca inzistira se na ovoj zastavi i grbu, a što se može vidjeti i na mnogima javnim i sportskim događajima.

Državna himna bez teksta i nova zastava države BiH proglašena odlukom visokog predstavnika

Zastava Bosne i Hercegovine usvojena je 4. veljače 1998., zamijenivši prethodnu koja je korištena od neovisnosti.

Nova zastava je uvedena jer je Republika Srpska odbila prihvatiti zastavu bivše RBiH i istog razloga iz kojeg su je sada odbijali i Hrvati. Bh političari nisu se uspijevali dogovoriti o novoj zastavi države BiH, države s tri konstitutivna naroda i Ostalima, dva entiteta i Brčko distriktom, te je tadašnji visoki predstavnik Carlos Westendorp bio prinuđen nametnuti Zakon o državnoj zastavi BiH. Kao što su, uostalom, i mnogi visoki predstavnici mnoge odluke nakon njega donosili upravo iz razloga jer se bh političari po mnogim pitanjima nisu uspijevali dogovoriti.

Zbog ‘nedogovora’, BiH nema niti stihove vlastite himne već samo melodiju.

Bosna – Bosancima, kome Hercegovina?

Volonteri nevladine organizacije ‘Pokret Bosna & Bosancima’, u znak obilježavanja prijema RBiH u članstvo UN-a, jučer su u Bruxellesu, ispred EU komisije, postavili ‘Bosanski toranj’ sa zastavom i grbom nekadašnje RBiH.

Činjenica je da je Republika Bosna i Hercegovina, pod tim nazivom, primljena u članstvo UN-a, no Ustav BiH kaže kako je službeno ime naše domovine Bosna i Hercegovina te da “kao takva nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutarnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom i s postojećim međunarodno priznatim granicama”.

Iako mnogi koriste ‘Bosna’ kao skraćeni naziv za državu Bosnu i Hercegovinu, moglo bi se postaviti pitanje o mogućem kršenju Ustava i diskriminaciji cijelog jednog područja koje obuhvaća ova država ili možda secesije dijela suverene države?

Također, pogubnost inzistiranja Bošnjaka na kolokvijalnom izrazu ‘Bosanci’, koje se odnosi na državljane Bosne i Hercegovine, te negiranje naroda i stvaranje umjetne nacije, a što ne prihvaćaju dba konstitutivna naroda Hrvati i Srbi, već je u svojoj knjizi ‘Narod i nacija’ pisao pokojni akademik, prof.dr. Slavo Kukuć.

Iako se svaki državljanin BiH može slobodno izjašnjavati kako želi, Osnovnim načelima usuglašenim u Genevi 8. rujna. 1995. godine i u New Yorku 26. rijna 1995. godine potvrđeno je da su Bošnjaci, Hrvati i Srbi konstitutivni narodi u zajednici s Ostalim građanima BiH Bosne i Hercegovine te kao takvi su potvrdili Ustav Bosne i Hercegovine.

(Republika/V.S.H.)

Objava BiH u UN-u – Bošnjaci-Bosanci prihvatili zastavu Kotromanića koje smaknuše Osmanlije, Hrvati (i Srbi) odrekli se svojih kraljeva i kršćanskog simbola ljiljana pojavila se prvi puta na Republika.

Komentari korisnika ispod ove fotografije su, kao i uvijek, podijeljeni – od podrške do kritike. Od “Svaka mu čast, tko je da je”, “Bravo”, “svaka čast, podrška za Palestinu” do onih koji ovaj potez ili provokaciju ne podržavaju.

“Prvo usvojiti zakon o zastavi i zakon o himnoj pa idemo dalje. Po ovoj državi se vijore zastave država i naroda iz cijelog svijeta samo se ne vijori zastava ove države. Šta je nama Palestina, Izrael i ostale zemlje? Imamo zajedničku vezu s Palestinom samo tako što imamo vlastodršce gladne vlasti i novca kao i oni. Palestina je mogla sve ovo završiti da je Arafat to htio, ali bi tada prestao dotok donacija i novca u Palestinu. Moralo bi se raditi i živjeti od svoga rada. Sve to je odgovaralo i Izraelu jer jedni bez drugih ne bi postojali. E, to je sličnost s nama jer je tako stanje i kod nas, donacije nas napravile neradnicima, a ovim u vlasti vazda malo”, komentar je jednog pratitelja facebook stranice ‘Mostar Danas’.

“Ja stvarno ne znam kome trebaju ovakve stvari da se tenzije stvaraju i čudimo se što nam mladi odlaze iz ove države, a sada vidim da države i nemamo”, napisao je drugi, dok se jedan zapitao ‘hoće li uskoro izbori?’.

/Desk/

Objava Provokacija – Na Mostu Hercegovina “osvanula” zastava Palestine pojavila se prvi puta na Republika.

Mediji izvješćuji i kako su “nepoznati aktivisti” na mostarskom Starom mostu postavili zastavu  Palestine, a član Kluba skakača u vodu Mostari je izveo skok u Neretvu u znak podrške palestinskom narodu u želji da se zaustave stradanja nedužnih civila.

Međutim, ovo nije prvi put da je UNESCO-ov simbol kulture poslužio za daljnje konflikte. Podsjetimo da je prošle godine u svibnju Stari most bio osvijetljen bojama zastave Izraela u čast Yom Hazikarona, dana koji Izraelci obilježavaju kao Dan sjećanja na pale žrtve. Nedugo zatim, na Starom mostu je istaknuta i zastava Palestine.

S druge strane, Sveučilište u Mostaru prije dva dana pružilo podršku izraelskom narodu i partnerima nakon iznenadnog napada iz Pojasa Gaze na Izrael, istaknuvši zastavu ove zemlje na zgradu obrazovne institucije.

Uz podijeljene podrške iz Mostara istodobno se šalju i poruke o zaustavljanju sukoba i stradanja nedužnih civila. Slične, podijeljene reakcije bilježe se i diljem BiH.

/Desk/

Objava U jednom dijelu Mostara podrška Izraelu, a na Fortici i Starom mostu zastave Palestine pojavila se prvi puta na Republika.

Općinski sud u Rijeci obavijestio je Hrvatski nogometni savez da je donesena presuda protiv dvojice okrivljenika za prekršaj na utakmici Europskih kvalifikacija između Hrvatske i Latvije, objavio je HNS.

/Desk/

Objava Navijačima ozbiljne kazne za ustaška obilježja na utakmici: Jednom 1.300 eura, drugom zatvor pojavila se prvi puta na Republika.

“Besmislen incidenti nerazumnih ljudi koji su samo napravili problem našoj zajednici, gdje osjećamo da je to naša domovina, ovim putem pohvaljujem policiju i pravosudni sustav”, komentirao je kninski župan Marko Jelić.

“Dogodila se jedna nemila situacija, gdje su dvije mlade osobe izazvale su jedan incident i na tja način obeščastile našu zastavu. Mi u Kninu smo posebno osjetljivi na takve situacije i meni su se javljali pripadnici nacionalne manjine i svi su ogorčeni što se nešto tako dogodilo”, kazao je kninski gradonačelnik Marijo Ćaćić.

Kako je kazao, jedna od osoba je državljanin Republike Hrvatske, a druga dvojica navodno nemaju hrvatsko državljanstvo i u posjeti su rodbini.

Jarbol s hrvatskom zastavom podignut je pokraj spomen križa za sve poginule hrvatske branitelje od Prevlake do Vukovara.

Osumnjičeni su predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave šibensko-kninske, uz kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, navodi se u priopćenju PU šibensko-kninske. Kako se naknadno doznaje, svi su pušteni iz pritvora da se brane sa slobode.

Jedan mladić je kako se moglo vidjeti na videu vikao ‘Ajmo… skidanje, tako je’ dok je drugi pokazivao tri prsta i skidao hrvatsku zastavu s jarbola.

Mediji su objavili kako je jedan od sudionika Stefan Grmuša (20), Srbin iz Knina, dok je drugi mladić Ilija Džepina iz mjesta Golubići, državljanin Srbije, koji je došao na odmor u Hrvatsku, a njegov otac Slobodan Džepina snimku je proširio na društvenim mrežama, hvaleći se prijateljima i rodbini.

/Desk/

Objava Incident u Kninu – Mladići skinuli hrvatsku zastavu s jarbola uz podignuta tri prsta pojavila se prvi puta na Republika.

Kako se navodi u priopćenju objavljenom na službenoj stranici Nogometnog saveza Mađarske, oni su zatražili mišljenje UEFA-e i FIFA-e, koje se bave borbom protiv diskriminacije u nogometu, o zastavi s kartom “povijesne Mađarske”.

Tako tvrde da će navijači u budućnosti moći nositi ove zastave na tribinama, jer UEFA smatra da se ne radi o političkim simbolima.

Na zastavama se nalazi mapa Europe, a na kojoj se predstavlja nekadašnja teritorija Mađarske, čiji dijelovi danas pripadaju Srbiji, Sloveniji, Rumuniji, Ukrajini, Hrvatskoj, Slovačkoj i Austriji.

“Zatražili smo jasnu odluku od UEFA-e i FIFA-e u vezi s dozvolom za prikazivanje povijesnog simbola. Prihvaćajući naše argumente, ove dvije organizacije su priznale da ovdje nema rasističkog ponašanja, ali se to ne odnosi na dodatne simbole i natpise, kao i pjesme navijača”, piše, između ostalog, u njihovom priopćenju.

Reagirali Rumunji: UEFA nije niti će odobriti – povijesni revizionizam nije prihvaćen u nogometu

Odmah nakon toga, javili su se iz Nogometnog saveza Rumunije te su poslali upit u Nyon s pitanjem koje glasi: Je li točno da su zastave stare mađarske države izuzete sa spiska neprihvatljivih obilježja i da se više ne smatraju ‘političkim sadržajem’, kome nije mjesto na nogometnim stadionima?

Odgovor je stigao vrlo brzo, a Rumunji prenose da priopćenje Nogometnog saveza Mađarske, s tim u svezi, nije točno.

“Kao rezultat odgovora iz Nyona, dajemo sljedeće pojašnjenje: UEFA nije odobrila i neće dozvoliti isticanje simbola koje su jučer spominjali ljudi iz Nogometnog saveza Mađarske. Smatramo da su Mađari pogriješili što su tako nešto priopćili javnosti jer isticanje ovih simbola predstavlja odstupanje od odredbi našeg Disciplinskog pravilnika. Mi, Nogometni savez Rumunije, ćemo svakako opet reagirati ako bude potrebno. Podsjećamo da povijesni revizionizam nije prihvaćen u nogometu i imamo povjerenje u UEFA-ine komisije da će sankcionirati isticanje ovakvih i sličnih simbola o potencijalnim podsticanjem mržnje i nasilja u nogometu i na utakmicama”, stoji u objavi Nogometnog saveza Rumunije.

O ovom svojevrsnom skandalu pišu i mediji u Hrvatskoj.

Tako Sportske novosti Jutarnjeg lista pišu kako su mediji u regiji danas objavili kako je Europska nogometna federacija UEFA donijela odluku koja bi mogla razbjesniti Hrvatsku i zemlje u okruženju, a posebno Srbiju koja je s Mađarskom u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo.

Nogometni savez Mađarske je proteklih dana tražio da se kontroverzna zastava Velike Mađarske ne tretira kao politički simbol, a potom sam i objavio kako im je krovna eropska nogometna organizacija izdala takvo dopuštenje.

🇭🇺🇪🇺

UEFA has decided that it is not an extremist symbol and will overrule the decision of the MLSZ,

which banned the use of Greater Hungary symbols during matches.

Thanks, but it was the minimum.
PS: If they had banned it, we would still have used https://t.co/ZeXp3kl8Tf pic.twitter.com/6akSD84wFO

— HUN🇭🇺 (@NyiroTheHUN) March 21, 2023

Objava je podigla prašinu u regiji jer bi po tome navijači mogli bez problema na tribini isticati spornu zastavu koja osim Mađarske obuhvaća i teritorije Austrije, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Slovačke, Rumunjske i Ukrajine.

Mađarska je nakon Prvog svjetskog rata ostala bez 70 posto svojeg teritorija, a ti dijelovi su vraćeni drugim zemljama. Od 2002. godine Mađari su stvorili ideju o povratku na stare granice, a sada će ju isticati i na utakmicama.

‘NS Mađarske je zatražio jasnu odluku od UEFA-e i FARE-a u vezi s dozvolom za prikazivanje povijesnih simbola. Prihvaćajući naše argumente, ove dvije organizacije su priznale da ovdje nema rasističkog ponašanja. Međutim, to se ne odnosi na dodatne simbole i natpise, kao ni na pjesme navijača‘, poručili su Mađari.

Srbi u nevjerici

Ova odluka je odjeknula posebno u Srbiji gdje su ju dočekali s nevjericom. Većina medija u susjednoj državi dočekala je ovu odluku kao sramotnu, jer Srbija i Mađarska se sastaju u kvalifikacijama za Euro. Prva utakmica je na rasporedu 7. rujna u Beogradu, dok je uzvrat 14. listopada u Budimpešti.

Ogorčeni su bili i Rumunji koji također igraju s Mađarskom koja svojata njihov teritorij. Pojedini rumunjski političari su se već oglasili i poručili UEFA-i da uopće nije svjesna što znači zastava Velike Mađarske.

“Mađarska kuhinja”

Međutim, sve je zapravo velika prijevara u ‘mađarskoj kuhinji‘.

Pa kako bi predsjednik UEFA-e Aleksander Čeferin dopustio da Mađari uzurpiraju dio njegove Slovenije, ili primjerice, Zvonimir Boban, svoje Hrvatske? Mađari su, zapravo, sami na svoju ruku objavili da su dobili dopuštenje, a UEFA sada sve demantira.

Priopćenje UEFA-e koje potpisuje glavni tajnik Theodore Theodoridis prenosimo u cijelosti:

“Dragi gospodine Vági, referiramo se na našu prethodnu korespondenciju od 20. ožujka ove godine, vezanu uz upotrebu zastava i obilježja ‘Povijesne Mađarske‘ ili ‘Velike Mađarske‘ na utakmicama UEFA-e.

Na naše veliko iznenađenje, iz medija smo doznali da je UEFA navodno dopustila upotrebu takvih zastava i obilježja na UEFA-inim natjecanjima. Zbog toga, da bismo izbjegli svaku sumnju, željeli bismo da bude potpuno jasno – UEFA niti u jednom trenutku nije dopustila upotrebu takvih zastava ili obilježja.

Nadalje, kao što smo vam i naveli u našem dopisu, upotreba takvih zastava i obilježja može dovesti i do disciplinskih mjera, zbog čega vam savjetujemo da poduzmete sve neophodne mjere kako bi upotrebu navedenih obilježja spriječili na UEFA-inim natjecanjima”, stoji u priopćenju UEFA uz još jedan naglasak na moguću upotrebu svih postojećih disciplinskih sankcija u slučaju nepridržavanja ovih uputa.

No, ovo nije prvi put da iz Mađarske stižu ove sramne poruke povijesnog revizionizma, a i sam premijer Viktor Orban nekoliko puta do sada je fotografiran sa šalom na kojem je otiskana ‘Velika Mađarska’, a fotografija karte ‘Velike Mađarske’ bila je prisutna i na sjednicama Vlade Mađarske. Iz država obuhvaćenih nostalgičnim teritorijalnim pretenzijama Mađarske do sada su pristizale mlake kritike.

/Desk/

Objava “MAĐARSKA KUHINJA” Mađari od UEFA-e tražili odobrenje za zastavu ‘Velike Mađarske’, slagali da im je odobreno – UEFA demantirala – Hrvatska šuti na “prisvajanje” sjevera pojavila se prvi puta na Republika.

Kako je priopćeno iz Vlade RH nakon sastanka u Banskim dvorima, izrazivši dobrodošlicu, predsjednik Vlade Plenković istaknuo je bliske i dobrosusjedske odnose Hrvatske i BiH. Pozitivnim je ocijenio brzo formiranje novog Vijeća ministara u BiH. Razgovarali su i o pripremi održavanja zajedničke sjednice Vlade RH i Vijeća ministara BiH u lipnju ove godine u Zagrebu. No, tijekom sastanka s Milanovićem mnogi komentatori na društvenim mrežama pirmjetili su kako nije istaknuta zastava Bosne i Hercegovine tijekom sastanaka, a što je bilo povod pojedinih za vrlo oštre komentare.

“Protokolom je na Pantovčaku regulirano da se prilikom susreta predsjednika Hrvatske s ministrima vanjskih poslova ne postavljaju zastave zemalja iz kojih ministri dolaze. Istina je i da se takvi sastanci događaju vrlo rijetko”, napisao je Konaković na svom Twitter nalogu predočavajući fotografije posjeta ministrice vanjskih poslova Republike Slovenije  i kineskog ministra s Milanovićem.

Protokolom je jasno defenisano da se državne zastave ističu kada su u pitanju posjete predsjednika država, čemu u prilog govore i fotografije Milanovića sa ministrima vanjskih poslova Slovenije, Francuske i Kine. 1/2 pic.twitter.com/s3jxBJSmVR

— Ministry of Foreign Affairs of BiH 🇧🇦 (@mfa_bih) February 21, 2023

To je pojašnjeno i iz Ministarstva vanjskih poslova BiH: “Protokolom je jasno defenisano da se državne zastave ističu kada su u pitanju posjete predsjednika država, čemu u prilog govore i fotografije Milanovića s ministrima vanjskih poslova Slovenije, Francuske i Kine. Milanović je na prste jedne ruke pobrojao na današnjem sastanku sa koliko se ministara vanjskih poslova ukupno sastao”.

“Milanović je na prste jedne ruke pobrojao je na današnjem sastanku sa koliko se ministara vanjskih poslova ukupno sastao. Činjenica da je i ministar vanjskih poslova BiH jedan od njih govori o stepenu poštovanja koji uživa BiH, na čemu još jednom iskreno zahvaljujemo”, navedeno je na službenom nalogu MVP BiH.

Plenković: Čvrta podrška Bosni i Hercegovini

Plenković je potvrdio i čvrstu potporu Hrvatske daljnjem europskom putu BiH nakon dobivanja statusa kandidata za članstvo te istaknuo važnost reformskih koraka u nastupajućem razdoblju.

Naglasivši važnost dijaloga i poštivanja pune ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, Plenković je izrazio nadu da će se sadašnji pozitivni iskoraci iskoristiti za nastavak pregovora političkih aktera u BiH o izbornoj reformi, priopćeno je.

Milanović:  Podrška europskim ambicijama BiH

Tijekom sastanka ministra Konakovića s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem razgovaralo se o bilateralnim odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kao i o euroatlantskim integracijama i perspektivi ulaska BiH u Europsku uniju, pri čemu je predsjednik Milanović ponovio svoju potporu europskim ambicijama BiH.

Kako je priopćeno iz Ureda hrvatskog predsjednika, Milanović je u razgovoru istaknuo važnost provođenja Daytonskog sporazuma s posebnim naglaskom na potrebu osiguranja legitimnog predstavljanje sva tri konstitutivna naroda BiH u svim tijelima vlasti. Razgovaralo se i o situaciji u jugoistočnoj Europi te o posljedicama ruske agresije na Ukrajinu.

Uz ministra Konakovića na sastanku su bili veleposlanik Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj Aleksandar Vranješ, zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkić, šef Kabineta ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatan Burzić, šefica Kabineta zamjenika ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Marina Gavran, ravnateljica Odsjeka za susjedne zemlje Marijana Zubonja, savjetnica za medije Mirela Bubalo i ministar savjetnik u Veleposlanstvu Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj Sanja Eminović.

Uz predsjednika Milanovića bili su veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini Ivan Sabolić, savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za vanjsku i europsku politiku Neven Pelicarić, savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić i tajnik Kabineta za vanjsku i europsku politiku Ureda predsjednika Ivan Mutavdžić, priopćeno je.

Objava Nakon posjeta Konakovića Plenkoviću i Milanoviću – pitanje zašto nije bilo zastave BiH pojavila se prvi puta na Republika.