Predsjednik bh entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik u više navrata je osporavao suverenitet Bosne i Hercegovine (BiH) tvrdeći da su entiteti, a ne država nositelji suverentiteta. Sada predlaže usvajanje deklaracije o suverenosti BiH (sporazum o punom suverentitetu BiH), uz uvjet da se prethodno „izbace stranci“ iz Ustavnog suda BiH i okonča mandat OHR-a (Office of the high representative – Ured visokog predstavnika). Prema Dodiku, država ne može biti suverena ako je „međunarodni protektorat“ i ako u njenom Ustavnom sudu stranci utječu na donošenje odluka.

Ustavni sud BiH i OHR ranije su osporili više odluka RS-a koje su bile u suprotnosti s Ustavom BiH, među kojima i odluke koje se odnose na imovinu, zbog čega je RS odlučila da suspendira odluke OHR-a i Ustavnog suda na teritoriji tog entiteta. To je, prema analitičarima, izazvalo najtežu političku krizu od potpisivanja Daytonskog sporazuma.

Elmedin Konaković: „Super je što Dodik govori o zaštiti suvereniteta BiH“

Ministar vanjskih poslova BiH i lider Naroda i pravde Elmedin Konaković, međutim, upozorava da tekst Dodikovog prijedloga ima puno nedostataka. „Trebalo bi krenuti od državne imovine, da se svi složimo da je ključno pitanje suvereniteta i intregriteta BiH u činjenici da BiH ima svoju imovinu i da je jedini titular državne imovine kojom, uz suglasnost Parlamenta BiH, mogu raspolagati i niže administrativne jedinice“, kazao je Konaković za BHRT.

Šef bh diplomacije napominje da bi se Dodikovo zalaganje za suverenitet BiH trebalo bazirati na poštivanju zakona i Ustavnog suda BiH, a ne njegovoj suspenziji na teritoriji entiteta RS.

Što piše u Ustavu i Daytonskom sporazumu?

Dodikove tvrdnje o suvenetitetu entiteta negira profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka (FPN) Suad Kurtčehajić podsjećajući da se prema Daytonskom sporazumu i Ustavu BiH, „suverenost spominje jedino kada je BiH u pitanju, dok suverenost u kontekstu entiteta ne postoji“. On se osvrće i na tezu predsjednika RS-a prema kojoj „BiH nije potpuno suverena“ dok stranci odlučuju ili utiču na donošenje odluka u njenim institucijama, kako u Ustavnom sudu BiH tako i preko OHR-a.

„Prisustvo stranaca je regulirano Ustavom BiH, pa je tako predviđeno da trojica stranaca sudjeluju u donošenju odluka u Ustavnom sudu BiH, a da pri tome njihov angažman nije vremenski ograničen“, kaže Kurtčehajić za DW.

Što ako odu stranci?

OHR je ustanovljen Aneksom 10, Daytonskog sporazuma kao konačan tumač civilnog dijela Sporazuma, ali ta institucija ne bi bila potrebna da je BiH ustanovljena kao normalna, funkcionalna država, smatra sarajevski profesor. „Ako bi stranci otišli iz Ustavnog suda BiH i ako bi se ukinuo OHR, ne bi više bilo mehanizama zaštite BiH od disolucije“, upozorava Kurtčehajić.

Sugovornik DW-a napominje da je „RS već nekoliko mjeseci izvan ustavno-pravnog poretka BiH“, jer su u tom entitetu protuustavno suspendirane odluke Ustavnog suda BiH i OHR-a, a sama BiH nema mehanizme kojima bi to mogla poništiti.

„Sada jedino OHR, uz adekvatnu međunarodnu podršku, ima mogućnost djelovati, inače bi u RS-u sljedeći korak mogao biti raspisivanje referenduma za neovisnost. Zato Dodik i njegovi ruski saveznici inzistiraju na odlasku OHR-a iz BiH“, kaže profesor FPN-a.

Hoće li Hrvati podržati Dodika?

Dodikovi stavovi odražavaju interese većine Srba u RS-u, no kakvi su pogledi Hrvata na uvjete koje predsjednik RS-a postavlja za donošenje deklaracije o suverenosti? Ratni član Presjedništva BiH, profesor Ivo Komšić kaže da nema dovoljno pouzdanih pokazatelja na osnovu kojih bi se danas utvrdio hrvatski odnos prema suverenitetu BiH.

„Postoji samo jedan pouzdan pokazatelj odnosa bh Hrvata prema suverenosti BiH – referendum iz 1992. godine kada su gotovo svi Hrvati s pravom glasa glasali za suverenu i neovisnu BiH“, kaže Komšić za DW. Prema njegovim riječima, ta se podrška tijekom rata 90-tih izgubila, ali je moguće da se danas u novim globalnim okolnostima, koje oblikuje i ruska agresija na Ukrajinu, stanje ponovo promijenilo.

Ivo Komšić: „Nova politička matrica HDZ-a“

Najutjecajnija stranka bh Hrvata, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), danas funkcionira na novoj matrici u kojoj se više ne postavlja pitanje je li netko za suverenost države „nego je li za ulazak BiH u EU i NATO“.

“Ako bi se sada napravila anketa, 99 posto Hrvata bi bilo za ulazak BiH u EU i NATO, a država ne može ući u te asocijacije ako nije suverena“, kaže Komšić.

On vjeruje da Hrvati u BiH ne bi podržali Dodikov zahtjev da se stranci „izbace“, jer bi to vodilo pokušaju razbijanja države BiH.

„To sigurno ne bi podržale nove političke snage Hrvata u Rami, srednjoj Bosni i Posavini, a mislim da ni HDZ to ne bi podržao“, zaključuje Komšić.

Tko ugrožava suverenitet BiH?

Politički analitičar Žarko Papić smatra da je Dodikov prijedlog deklaracije o suverenitetu „neiskren pokušaj političkog pritiska na Trojku“ (koalcijske partnere na razini BiH) da se popusti maksimalističkim zahtjevima SNSD-a. Komentirajući za DW Dodikove uvjete, Papić kaže da se suverenitet BiH „ne može reducirati samo na OHR i strane sudce u Ustavnom sudu“. „Suverenitet BiH najviše ugrožavaju Dodikovi zahtjevi za secesiju RS-a, odnos Beograda i njegovi službeni dokumenti poput Strategije obrane Srbije u kojoj se kao jedan od prioriteta spominje očuvanje RS-a i manje formalni potezi Zagreba poput miješanja u Izborni zakon BiH“, kaže Papić.

Sugovornik DW-a smatra da BiH nije suverena u punom kapacitetu, i da bi „bilo dobro da se to pitanje otvori“. „Protiv sam OHR-a i stranaca u Ustavnom sudu BiH, ali odlazak stranaca je proces koji zahtijeva prethodno ispunjavanje brojnih uvjeta“, kaže Papić. Profesor Suad Kurtčehajić precizira da bi ti uvjeti morali podrazumijevati „korjenite ustavne promjene“ koje bi omogućile normalno funkcioniranje BiH i njenu integraciju u euroatlantske političke i sigurnosne sustave, piše DW.

/Desk/

Objava Dodikova deklaracija o suverenosti BiH kao pokušaj disolucije – „Hrvati ne bi podržali razbijanje države, a ni HDZ“ pojavila se prvi puta na Republika.

Međunarodni forum Bosna upriličio je Međunarodni kolokvij o prijetnjama etnonacionalističkih ideologija bosanskohercegovačkom društvu i njegovoj državi. Na forumu su učešće uzeli stručnjaci iz različitih područja: sociologije, povijesti, filozofije, politologije i međunarodnog prava.

Članovi organizacijskog odbora Mile Babić, Rusmir Mahmutćehajić, Žarko Papić i Fatima Veispahić, pozvali su na to da kritičko sagledavanje ove teme postane dio akademske kulture s otvorenošću prema najširoj javnosti, prenosi N1.

Neznanje i arogancija

“U aktualnoj krizi u BiH, kojom je njen sam opstanak doveden u pitanje, nema nevinih, a njen izvor nije nacionalna ravnopravnost već njeno dovođenje u pitanje što je odlična podloga za nacionalizme. Protiv njih se ne može boriti jakom retorikom i čekanjem da nam ‘prijatelji’ iz svijeta spase zemlju”, rekao je Papić.

“Najmanje se s nacionalizmima drugih treba i može suprotstaviti ‘bosansko-bošnjački nacionalizam’ u vidljivom porastu posljednjih godina. Neznanje, nerazumijevanje i arogancija u pogledu povijesti međunacionalnih odnosa u našoj zemlji podloga su i sredstvo ‘hranjenja’ naših nacionalizama”, poruka je iz analize o začaranom krugu nacionalizama u Bosni i Hercegovini, profesora Žarka Papića, koji je govorio na konferenciji Međunarodnog foruma Bosna.

Njegovo je stanovište da nacionalizmi izrastaju iz oligarhija formiranih kroz korupciju u raznim oblicima, a koja je osnova vlasti tih partija. Korupcija je, prema Papićevom mišljenju, osnovni i najveći društveni i politički problem u našoj zemlji.

Radikalni obračun sa korupcijom uvjet je pada nacionalizma u BiH, a uvjet je i za diferencijaciju u članstvu i rukovodstvo nacionalnih partija, za oslobađanje građana svih nacija.

“Nakon više godina puzajuće krize u BiH ona je dobila otencijalno eksplozivne oblike kroz dva koncepta. Na narastanje separatizma u retoričkoj formi (…) uz direktnu umješanost Srbije odgovorilo se unitarizmom, i obratno. Požar nacionalizma ne može se ugasiti benzinom ‘građanizma’. Mora se drukčije, ako nam je do zemlje, društva i građana stalo. Za početak, držimo se stare maksime da je istina ono što nitko ne želi čuti”, zaključak je Žarka Papića koji je naveo i to da se BiH ne može obraniti bošnjačkim nacionalizmom, niti se na jedan nacionalizam može odgovoriti drugim.

“Upravo suprotno”, naveo je, “nacionalna ravnopravnost, razumijevanje društva različitosti te demokratsko usuglašavanje razlika jedini su mogući način obrane, očuvanja suverenosti i neovisnosti zemlje u njenim granicama”.

Time se, kako kaže, otvara prostor za unutarnju društvenu i politčku dinamiku u okviru nacija, njihova demokratizacija, te afirmacija socijalnih i građanskih interesa nasuprot njihovom zatiranju nacionalnom homogenizacijom, prenosi N1.

/Republikainfo.com/

Objava Papić: Požar nacionalizma ne može se ugasiti benzinom ‘građanizma’ pojavila se prvi puta na Republika.